Ali ipak uzimajući u obzir da je aronija porijeklom iz područja s uticajem atlantske klime bolje uspijeva na staništu s višom vlažnošću tla i zraka. Optimalna količina oborina 500 – 600 mm godišnje. Aronija dobro uspijeva čak i na tlima s visokom razinom podzemne vode, gdje druge vrste voća, poput jabuka i višanja, ne uspijevaju. Aronija i sosta dobro uspijeva kad se uzgaja na kamenom tlu, s malo
zemlje, kao što je, npr. kršovito prigorska regija i unutrašnjist Istre. Pri sadnji aronije treba izbjegavati ekstremno suha pješčana tla te zbijena tla vlažna. Mraz gotovo uopšte ne može naškoditi stabljici i cvijetu aronije. Ozbiljna oštećenja od smrzavanja mogu se očekivati tek pri temperaturama od -23°C početkom zime i na -30°C sredinom zime. Kritična temperaturna granica tla iznosi -11°C. Plodovi dozrijevaju u vremenu od početka do sredine avgusta. Budući da svi plodovi najčešće dozrijevaju u isto vrijeme, potreba je samo jedna berba. Kako plodovi ne bi prezreli i počeli otpadati, berbu treba obaviti brzo odmah nakon početka zrenja. Neke bobice ipak mogu dozrjeti prije ostalih. Berba može biti ručna ili mašinska. Kod ručnog branja plodovi se otkidaju palcem, pri čemu se može ubrati do 12 kg na sat. Na većim plantažama uobičajena je mašinska berba, a učinak radne mašine se kreće od 3 do 4 sata za hektar. Nakon berbe plodovi se moraju što je moguće prije preraditi, a kratkoročno se mogu uskladištiti u plastičnim ili drvenim košarama. Ako se plodovi ne prerađuju odmah poslije berbe, mogu se naglo zamrznuti i uskladištiti. Kod običnog uskladištenja pri 15 - 25°C i 80 % relativne vlažnosti zraka zreli plodovi mogu se održati dvije sedmice. Ovisno o načinu sadnje moguće je ostvariti oko 80 – 120 dt/ha. Predviđeni rok trajanja plantaže aronije se procjenjuje se na oko 20 godina.U bivšem SSSR-u aronija je zbog sastojaka važnih za medicinu bila svrstana u ljekovito bilje. Tako se ona, naprimjer, koristila za proizvodnju vitaminskih tableta, ali i lijekova protiv kapilarnih toksikoza, anacidnog gastritisa i krvarenja. Plodovi aronije pomažu kod:
dječjih bolesti,
bolesti jetre i žuči,
upala želuca,
alergija,
kožnih bolesti,
regulisanja krvnog pritiska. Aronija je odlična za pomoć pri tegobama izazvanim:
slabokrvnosti,
pritiskom,
probavnim tegobama,
migrenama,
povišenim šećerom,
takođe plod ove voćke, zbog svojih antioksidativnih svojstava, je odličan za ublažavanje stresa i sindroma hroničnog umora. Zanimljiv je podatak da su nakon černobilske nesreće ishranom plodovima aronije ublažavali probleme izazvane zračenjem. Nadalje, plodovi aronije prerađuju se kao sušeno voće koje je bogato aktivnim tvarima vitamina P. Hemijski sastav
Aronija se posebno odlikuje visokim udjelom antocijana, prirodnog izvora boje, vrlo poželjnog u prehrambenoj industriji. Ona također sadrži veliku količinu tvari aktivne na vitaminu P što je od velike važnosti za zdravu prhranu. I udio ostalih vitamina vrlo je velik. Tako je, naprimjer, dovoljno 100 g plodova za zadovoljavanje srednje potrebe za folnom kiselinom.Osim toga, u aroniji ima i dovoljno minerala , ponajprije željeza , a količina joda je također relativno visoka. U odnosu na relativno visok sadržaj šećera od oko 10%, sadržaj kiseline od 1% relativno je nizak. Osim toga, tu je i pektin do 0,75%, dok se udio tanina zrenjem smanjuje od 0,6% na 0,35%. SRCE – smanjuje visok krvni pritisak, vraća loš holesterol u normalu i podstiče porast dobrog, omogućava brz oporavak nakon srčanih i moždanih udara, regeneriše fino arterijsko mišićno tkivo i povećava njihovu elastičnost, poboljšava prokrvljenost miokarda podstičući stvaranje nove mreže finih krvnih sudova posle gubitka funkcije starih, stvara potpunu zaštitu od začepljenja.(antocijanin, biofenoli, vitamin P)
Plantaža Aronije porodice Mihajlović je prva veća plantaža u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini . Prostire se na 3.5 hektara ,ukupno oko 6500 sadnica .
