Slađana Cvjetković, psihoterapeut - Istočno Sarajevo

17/11/2025

Ideja da je “feminizam kriv za femicid” najbolji je primjer koliko je dio društva spreman da potpuno skine odgovornost sa počinioca i prebaci je na žene — na žrtve. To je ista ona logika koja kaže: “Bilo bi sve u redu da si bila tamo gdje ti je ‘mjesto’ — tiha, poslušna, zavisna. Dok slušaš, neće ti se ništa desiti.”

Poruka je jasna:
ako se usudiš da živiš svoj život, budeš samostalna, donosiš odluke, imaš granice i kažeš “ne”, onda si sama kriva za nasilje koje te snađe. Jer žena, po toj patrijarhalnoj logici, postoji da bude pod kontrolom. Da se nad njom bdije “za njeno dobro”. Da se ne pita. Da ne odlazi.

A kada ipak odluči otići iz odnosa u kojem je zlostavljana — onda dobije još jednu kaznu: “što nisi pazila kad si birala”, “žensko ne zna da misli”, “eto trči za barabama pa joj se vrati”.
Dakle, izbor je kriv. Sloboda je kriva. Samostalnost je kriva. Sve je krivo osim onoga jedinog što jeste — nasilnika.

I zato femicid ne izaziva feminizam.
Femicid izaziva uvjerenje da muškarac ima pravo na ženu.
A feminizam je jedina stvar koja to uvjerenje dovodi u pitanje.

17/11/2025

Iako često mislimo da su emocije odraz „ovdje i sada“, one to ponekad nisu.
Neke od njih su zapravo odraz prošlosti – javljaju se jer nas trenutna situacija na neki način podsjeća na neko ranije iskustvo. Tada ne reagujemo na ono što se upravo dešava, nego na ono što je nekada bilo. Proživljavamo staro, vjerujući da je sadašnje.

Ovo se posebno vidi u partnerskim odnosima.
Ako novi partner pokaže ponašanje slično bivšem, emocija iz prošlosti može se aktivirati kao okidač. Na primjer, on nam dobronamjerno daje savjet, a mi – naviknuti na ograničavanje ili kontrolu iz prethodne veze – reagujemo burno, odbrambeno, kao da se opet dešava isto.
A zapravo se ne dešava.

Iskustva nas oblikuju i nose svoj trag – ponekad ga jasno vidimo, a ponekad djeluje iz pozadine.
Zato je nježno i korisno povremeno se zapitati:

Da li reagujem na ono što jeste?
Ili na ono što je nekad bilo?
❤️

Dobro jutro ☕✨

16/11/2025

Ne možemo imati visoko samopouzdanje i samopoštovanje ako smo u emotivnim odnosima sa ljudima koji imaju stalne primjedbe na naše mišljenje, stavove, ponašanje, osobine. Ako ono što volimo, za šta imamo interesovanja stavljaju u negativan kontekst, pri tome i ako ostvarimo neki uspjeh na njega se pretjerano ne osvrću ili ga minimiziraju. Ponekada je ovo upakovano u brigu o nama, želju da nam se ukaže na “naše loše “da bi nam bilo “bolje”.
U ovakvim okolnostima čak i onaj koji je imao visoko povjerenje u sebe počinje da sumnja, preispituje, a ako ima smanjene kontakte sa drugima postaje podložniji uticaju tog drugog. Ukoliko se i odupremo ovome onda kreće drama bilo u obliku ljutnje, uvrijeđenosti ili tuge, šutnje koja prestaje kada se povučemo, odustanemo, izvinemo radi “mira u kući”.
Vremenom se povlačimo, odustajemo od svojih interesovanja, prilagođavamo se dok jednog trenutka ne primijetimo bezvoljnost, pad energije, a u grudima počinje gušenje, kao da imamo teško breme na njima.
A to je signal našeg tijela da smo došli do granica, da smo kao cvijet koji nije zalivan, počeli da venemo, da se “sušimo”.
A šta pomaže cvijetu? Nova voda, nova prehrana ... u našem slučaju za početak, kontakti sa ljudima koji su nam podrška, koji vjeruju u nas, a zatim izlazak iz lošeg odnosa❤
Dobar dan ☕

15/11/2025

U našem narativu često postoji uvjerenje da se “važne stvari dijele sa (primarnom) porodicom” — posebno kada je riječ o bitnim odlukama, izborima, zdravlju, poslu, partneru, djeci, školi…
I u takvim trenucima prirodno se aktiviraju naša ranjivost i potreba za razumijevanjem, prihvatanjem, podrškom, njegom.

Međutim, dešava se da umjesto umirenja dobijemo kritiku, osudu ili savjete koje nismo tražili. Umjesto da budemo podržani, postajemo još više uznemireni — pojave se krivica, nemoć, tuga, očaj, ili burno reagujemo pa nam se još i prebaci da se “s nama ne može razgovarati”.

Ako se ovakav obrazac često ponavlja, važno je zapitati se:
• Da li naši članovi porodice zaista zadovoljavaju potrebu za podrškom koju tada imamo?
• Da li se uz njih umirimo ili dodatno uznemirimo?
• Koliko je realno očekivati podršku tamo gdje je, iznova i iznova, nismo dobijali?

Zato bih preformulisala uobičajeno uvjerenje:

„Važne stvari je važno dijeliti sa ljudima koji nam mogu pružiti razumijevanje, podršku, saosjećanje i njegu u tom trenutku — a to mogu, ali i ne moraju biti članovi naše primarne porodice.“

14/11/2025

Dobro jutro ☕️

13/11/2025

Kada prelijećemo preko objava na društvenim mrežama, čini se da su svi sretni, zadovoljni, putuju, zabavljaju se.
Neki više vole pokret, neki više riječi — tuđe ili svoje, nije ni bitno.
Tu i tamo pojavi se tužna vijest, poneka kritika, poneki uspjeh naših bližnjih, praznična trpeza, humanitarna podrška… i tako teče Facebook, Instagram — život.

A kada se ugasi aplikacija, ostajemo sami sa sobom — sa željama, snovima, tugama, nezadovoljstvima.
Neko u tišini svakodnevice, neko u jurnjavi za nečim…

I gdje smo mi, u kojoj tački te ravne linije?
Da li je to mjesto kojim smo zadovoljni?
Jesmo li ovdje i sada — uzemljeni — ili, gledajući tuđe živote, trčimo za fatamorganom? ❤️

Dobro jutro ☕

12/11/2025

Čvrstoća karaktera se kod nas često mjeri ostajanjem tvrdoglavo pri svom stavu — čak i kada se pojave nove činjenice koje ga osporavaju.
Ako bismo odstupili, rekli bi da smo slabi, da nemamo “karakter”.
A zapravo, čuti argumente drugog, razmotriti nove činjenice i promijeniti mišljenje znak je zrelosti i sposobnosti da razmišljamo.

Naša „mapa stvarnosti“, formirana najvećim dijelom u djetinjstvu, nije trajna.
Zamislite kako biste se snalazili po gradu kad biste i dalje koristili stare mape — one od prije nekoliko godina. Lutali biste, trošili gorivo, gubili vrijeme i energiju.
Grad se promijenio.
Promijenili ste se i vi.
Zato je važno usaglašavati svoje mape sa stvarnošću. U suprotnom, lutamo, ponavljamo iste greške i osjećamo se sve češće razočarano.

I zato, roditelji — pokažite svom djetetu da je u redu promijeniti mišljenje. Razgovarajte o razlozima, slušajte jedni druge.
Tako ga učite da razmišlja, da čuje, da odlučuje.
Fleksibilnost u mišljenju nije slabost, već snaga i put ka zadovoljstvu i uspjehu. ❤️

Dobro jutro ☕

11/11/2025

Dio problema u ljubavnim odnosima može da ide iz nerazlikovanja različitih oblika primjećivanja, davanja i usmjeravanja pažnje, građenja kontakta u početnim interakcijama odnosno različitih nijansi međuljudskih igara privlačnosti.
Najčešće se pomiješa flert, koketiranje sa udvaranjem i zavođenjem. Flert, koketiranje često karakterišu mješoviti signali, dok zavođenje može imati i manipulativni karakter. Razlike su i u temama koje se otvaraju, dubini tih tema…
No hajde da kratko pogledamo karakteristike ovih igara privlačnosti.
Flert
• Šta je: Lagana, spontana, često humoristična ili zavodljiva komunikacija kojom pokazujemo interesovanje ili privlačnost, bez nužno ozbiljne namjere.
• Cilj: Stvaranje zabavne, prijatne napetosti i provjera postoji li međusobna hemija.
• Oblik: Osmijeh, pogled, kompliment, igra riječima, dodir ruke — sve u granicama pristojnosti.
• Ton: Ležeran, neobavezan, često društveno prihvaćen i bez očekivanja daljeg razvoja.

🪶 Primjer: „Lijepo ti stoji ta boja, ista kao tvoj pogled – opasno.”
→ Flert je igra, ne obećanje.

Koketiranje
• Šta je: Vrlo slično flertu, ali više usmjereno na privlačenje pažnje i potvrdu sopstvene privlačnosti, često bez istinskog interesa za drugu osobu.
• Cilj: Da se osjeti moć, da se izazove reakcija ili divljenje.
• Oblik: Namjerno pokazivanje šarma, suptilna dramatika, gestovi koji naglašavaju tijelo ili glas.
• Ton: Ponekad teatralniji, može djelovati površno ako nije iskreno.

🎭 Primjer: Osoba koja koketira može istovremeno slati signale više ljudi – jer joj je važan osjećaj da je poželjna.

Udvaranje
• Šta je: Tradicionalniji i ozbiljniji oblik izražavanja interesa, s ciljem uspostavljanja bliskijeg odnosa.
• Cilj: Pokazati namjeru, pažnju, poštovanje i želju da se druga osoba osvoji.
• Oblik: Dosljedna pažnja, komplimenti, pozivi na druženje, simbolični gestovi (cvijeće, pomoć, poruke).
• Ton: Topao, usmjeren, s više kontinuiteta i namjere od flerta.

💌 Primjer: Osoba ti redovno piše, pita kako si, pamti detalje, iskreno želi da te upozna.

Zavođenje
• Šta je: Najintenzivniji oblik igre privlačnosti — svjestan, emocionalno i tjelesno nabijen proces u kojem jedna osoba pokušava da probudi želju kod druge.
• Cilj: Osvojiti, izazvati snažnu emocionalnu i/ili fizičku reakciju.
• Oblik: Kombinacija riječi, pogleda, geste, emocionalne prisutnosti i misterioznosti.
• Ton: Magnetičan, često uz dozu napetosti i nesigurnosti.
• Rizik: Ako se koristi manipulativno, može preći granicu iskrenosti.

🔥 Primjer: Zavođenje ima dramaturgiju – ritam približavanja i povlačenja, neizrečeno postaje moćnije od izrečenog.
Da li će se iz ovih oblika kontakta izgraditi veza?

Koketiranje, flert nema veliku vjerovatnoću za razvoj veze, udvaranje ima dok zavođenje može dovesti do određenje trajnosti ali kvalitet veze, povezivanja zavisi od stepena iskrenosti u početnim trenucima.
Dobar dan ☕️

11/11/2025

Kada nam je teško u različitim segmentima života, kada doživljavamo neprijatnost zbog spoljnih događaja, odluka koje donosimo ili smo donijeli, dobro je sebi ugoditi, uzeti predah, kao bokser između rundi. Jedan od načina je praktikovanje aktivnosti koje aktiviraju lučenje tzv.hormona sreće i na taj način se opustiti i neutralisati djelovanje hormona kortizola koji se luči u stresnim situacijama i čini nas napetim. Dopamin, serotonin, oksitocin ili endorfin ... širok je dijapazon aktivnosti koji ih provociraju, na nama je da se pokrenemo i sebi bar na trenutak olakšamo. Keep going 🚶‍♀️🚶‍♂️🏃‍♂️🏃‍♀️🕺💃🧘‍♂️🏌️‍♀️🏌️‍♂️🏊‍♀️🚴‍♂️🤸‍♀️⛹️‍♀️🤾‍♀️
Dobro jutro ☕❤

10/11/2025

10/11/2025

Stalno razumijevanje ponašanja drugih na uštrb naših potreba i želja vodi ka gubitku povezanosti sa njima, praznini i nezadovoljstvu.
Razumjeti nije isto što i opravdati, a samim tim i dopustiti narušavanje naših granica.
Možemo da razumijemo šta stoji iza grubog nečijeg ponašanja prema nama (loš dan, neuspjeh, umor...) ali to ne znači da treba da ga opravdamo i prihvatimo. U redu je da ga odbijemo i da tražimo promjenu.
I nije to “prisjedanje na muku” već zdrava zaštita nas. ❤
Dobro jutro ☕

09/11/2025

Odlaganje obaveza ili prokrastinacija ima više svojih lica.
Jedno od njih je kada nekom drugom aktivnošću maskiramo nečinjenje onoga što zapravo imamo obavezu da uradimo – pa tako dobijamo privid da radimo, a u stvari ne radimo.
Odjednom nam padaju na pamet ideje za nove tekstove, iako ni prethodne, planirane i vremenski ograđene, nismo završili.
Počinjemo da primjećujemo da kancelarija nije složena, da kuća nije sređena, da je to “neophodno” da bismo mogli da počnemo da radimo, da treba otići na edukaciju, pomoći članu porodice, prijatelju, odraditi trening i slično.

Svrha svih ovih manevara jeste da se odloži, da se izbjegne glavna, prioritetna aktivnost – i da se kroz druga činjenja umiri naš unutrašnji roditelj koji traži i pritiska.

Kao i većina naših ponašanja, i ovo ima svoje korijene u djetinjstvu. Predstavlja strategiju izbjegavanja neprijatnog. Ako su roditelji i odrasli tada pozitivno reagovali, nehotično potkrepljujući ove “nove, važne poslove”, umjesto da dosljedno vraćaju dijete na prvobitnu obavezu – ovaj obrazac se zadržava, jer donosi dobit: izbjegavanje neprijatnosti.

Da bismo izbjegli buduće zamke prokrastinacije, na nama odraslima je da djecu naučimo i pokažemo im da, ukoliko na vrijeme obave ono što im je neprijatno, buduća neprijatnost će biti manja, a zadovoljstvo obavljenim veće.

Zato, roditelji – primjećujte kada dijete obavlja obaveze na vrijeme, pohvalite to i učinite vrijeme poslije obaveza ljepšim, opuštenijim dijelom dana. ❤️

Dobar dan ☕