Institute For Research Of Genocide Canada (IGC)

Home
Canada
Hamilton, ON
Institute For Research Of Genocide Canada (IGC)

Welcome to the Institute For Research of Genocide Canada (IGC) - Dobrodošli na Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK)

Institute For Research of Genocide Canada (IGC) is a public scientific institution engaged in analysis of crimes against peace, crime of genocide, and other grave breaches of international law from the historical, legal, sociological, criminology, economic, demographic, psychological, political, cultural, medical, environmental, and other aspects of relevance for the complete research of crimes. Institut za istraživanje genocida, Kanada (IGK) je javna naučna ustanova koja se bavi istraživanjem zločina protiv mira, zločina genocida i drugih teških povreda međunarodnog prava sa historijskog, pravnog, sociološkog, kriminološkog, ekonomskog, demografskog, psihološkog, politikološkog, kulturološkog, medicinskog, ekološkog i drugih aspekata od značaja za cjelovito naučno istraživanje zločina.

04/13/2026

Za primjer cijelom svijetu: Mladi su srušili režim i preuzeli budućnost u svoje ruke

Njihova energija, upornost i vjera da promjena nije samo moguća nego i nužna, pretvorili su se u pokret koji je oblikovao rezultat
Piše: Erdin Halimić, specijalni izvještač Oslobođenja iz Budimpešte
U srcu Budimpešte, pod svjetlima kasne izborne noći, dogodio se trenutak koji će se prepričavati generacijama.
Opozicija predvođena Peterom Magyarom je odnijela pobjedu na izborima u Mađarskoj, okončavši 16 godina dug period jedne političke epohe.
Ali ova pobjeda nije bila samo politička smjena vlasti — bila je to priča o generaciji koja je odbila da bude posmatrač vlastite budućnosti.
Mladi su ove izbore iznijeli na svojim leđima.
U Budimpešti se nalazimo od petka (10.04) i razgovarali smo sa desetinama mladih ljudi koji su u glas ponavljali da će pobijediti, da će smijeniti korumpiranu vlast i uzeti budućnost Mađarske u svoje ruke, jer ona njima jedino i pripada.
Od studentskih kampusa, preko društvenih mreža, pa sve do ulica gradova širom zemlje, upravo su oni bili glas koji se nije mogao ignorisati. Njihova energija, upornost i vjera da promjena nije samo moguća nego i nužna, pretvorili su se u pokret koji je oblikovao rezultat.
Nije to bila samo politička kampanja — bila je to pobuna nade.
Godinama su mnogi govorili da su mladi apatični, da se ne interesuju, da odlaze ili šute.
Ali ova noć je pokazala suprotno: kada osjete da je njihov glas važan, mladi ne samo da govore — oni mijenjaju tok historije.
Na ulicama Budimpešte svuda oko nas bili su oni, golobradi mladićiu njihovim dvadesetim, bili su sretni, a suze i osmijesi su se miješali.
Ali ova noć je pokazala suprotno: kada osjete da je njihov glas važan, mladi ne samo da govore — oni mijenjaju tok historije.
Na ulicama Budimpešte svuda oko nas bili su oni, golobradi mladićiu njihovim dvadesetim, bili su sretni, a suze i osmijesi su se miješali.
Ova pobjeda će se analizirati u parlamentima, na fakultetima i u medijima širom Evrope. Ali njena suština je jednostavna: jedna generacija je odlučila da ne čeka budućnost — nego da je sama uzme u svoje ruke.
I upravo zato će ova noć ostati zapamćena ne samo kao politički preokret, nego kao dokaz da mladi nisu samo budućnost jednog društva. Oni su njegova najjača sadašnjost.

04/13/2026

Masakr na školskom igralištu u Srebrenici jedan je od najvećih pojedinačnih zločina nad civilima

Konferencija "Masakr na školskom igralištu u Srebrenici 12. aprila 1993: činjenice, odgovornost i kultura sjećanja" organizovana je s ciljem ukazivanja na nekažnjivost jednog od najvećih pojedinačnih zločina počinjenih nad civilima u BiH
U Srebrenici je danas održana konferencija "Masakr na školskom igralištu u Srebrenici 12. aprila 1993: činjenice, odgovornost i kultura sjećanja", u organizaciji Memorijalnog centra Srebrenica i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Konferencija je organizovana s ciljem očuvanja kulture sjećanja, dokumentovanja činjenica i ukazivanja na nekažnjivost jednog od najvećih pojedinačnih zločina počinjenih nad civilima tokom agresije u Bosni i Hercegovini.
Nezaštićene žrtve
Uprkos obećanju generala Philippea Morillona, komandanta snaga UNPROFOR, da će Ujedinjene nacije zaštititi Srebrenicu, 12. aprila 1993. izvršen je artiljerijski napad na grad, tokom kojeg je na školskom igralištu ubijeno više desetina civila, dok je veliki broj njih ranjen.
Za ovaj zločin do danas niko nije odgovarao. Konferenciju su otvorili direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić i direktor Instituta Muamer Džananović.
Suljagić je ukazao na širi značaj ovog zločina i izostanak pravde, naglasivši da je zločin od 12. aprila 1993. godine u velikoj mjeri definisao događaje koji su uslijedili, uključujući i uspostavljanje sigurnih zona od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
- Međutim, umjesto da budu zaštićeni, svjedočili smo da su međunarodne snage razoružavale one koji su bili žrtve, a ne počinioce zločina.
Danas, 33 godine kasnije, suočeni smo s činjenicom da za ovaj zločin još uvijek nema pravosudnog epiloga. Pozivamo nadležne institucije, prije svega Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, da konačno pristupe ovom pitanju s odgovornošću i integritetom koji žrtve zaslužuju.
Istovremeno, želim najaviti da će Memorijalni centar Srebrenica, u saradnji s Institutom, uskoro započeti sveobuhvatan naučno-istraživački projekt s ciljem da se, u okviru najviših akademskih standarda, utvrde sve činjenice o ovom zločinu - naveo je Suljagić.
Džananović je istakao važnost institucionalne saradnje, kao i da institucionalna saradnja Memorijalnog centra i Instituta predstavlja važan doprinos sistematičnijem i odgovornijem pristupu suočavanju s prošlošću.
- Međutim, to je samo jedan korak, neophodan je kontinuiran rad zasnovan na provjerenim činjenicama, dokumentima i svjedočenjima, uz razumijevanje šireg konteksta zločina - rekao je Džananović.
Posebno je ukazao na kontekst u kojem je zločin počinjen, uključujući pad okolnih enklava poput Kamenice, Cerske i Konjević-Polja, dolazak velikog broja protjeranih civila u Srebrenicu, kao i činjenicu da se zločin dogodio neposredno prije proglašenja Srebrenice sigurnom zonom Ujedinjenih nacija.
Istakao je i da činjenica da ovaj zločin do danas nije dobio sudski epilog ne predstavlja samo pravni, već i ozbiljan društveni izazov, koji ostavlja prostor za negiranje i relativizaciju.
U okviru programa prikazano je video svjedočenje preživjelih, nakon čega su održana dva panela.
Očuvanje istine
Prvi panel bio je posvećen svjedočenjima preživjelih i članova porodica žrtava. Učesnici panela bili su Hasan Hasanović, Ilijaz Pilav i Hajrudin Mešić, koji su kroz lična iskustva govorili o ubistvima civila i trajnim posljedicama ovog zločina.
Drugi panel okupio je istraživače i stručnjake koji su analizirali historijski, pravni i društveni kontekst zločina.

Učesnici ovog panela bili su viši naučni saradnici na Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Merisa Karović-Babić, Amir Kliko, Hikmet Karčić, te uposlenici Memorijalnog centra Hasan Hasanović i Edin Ikanović.
Zaključeno je da je neophodno nastaviti sistematski rad na dokumentovanju činjenica, jačanju kulture sjećanja i suprotstavljanju negiranju i revizionizmu, kako bi se osiguralo da ovakvi zločini budu trajno zapamćeni i adekvatno shvaćeni.
Memorijalni centar Srebrenica nastavit će s aktivnostima usmjerenim na očuvanje istine, edukaciju i izgradnju odgovornog odnosa prema prošlosti, saopćeno je iz te ustanove.

04/13/2026

IGK poslao protesno pismo predsjedniku Univerziteta Judson dr. Grene Crume povodom dodijeljivanja nagrade za liderstvo i zalaganje za demokratiju Miloradu Dodiku
http://instituteforgenocide.org/bs/igkposlao-protesno-pismo-predsjedniku-univerziteta-judson-dr-grene-crume-povodom-dodijeljivanja-nagrade-za-liderstvo-i-zalaganje-za-demokratiju-miloradu-dodiku/
Letter of concern regarding Judson University's decision to host Mr. Milorad Dodik and present him with the Leadership and Standing Up for Democracy Award.
http://instituteforgenocide.org/letter-of-concern-regarding-judson-universitys-decision-to-host-mr-milorad-dodik-and-present-him-with-the-leadership-and-standing-up-for-democracy-award/

04/12/2026

Obilježena 34. godišnjica otvaranja prvog logora za Bošnjake u Batkoviću
U Batkoviću kod Bijeljina obilježena je 34. godišnjica formiranja prvog koncentracionog logora za nesrpsko stanovništvo u Bosni i Hercegovini, u organizaciji Udruženja logoraša Bijeljina – Janja i Medžlisa Islamske zajednice Janja te Udruženja demobilisanih boraca Armije RBiH Bijeljina - Janja.
Komemoracija je održana u hangarima nekadašnje poljoprivredne zadruge, na mjestu gdje je 1. aprila 1992. godine uspostavljen logor Batković, koji je zatvoren tek u januaru 1996. godine, kao posljednji logor takve vrste u zemlji.
Prema dostupnim podacima, kroz logor je prošlo oko 40.000 civila, uglavnom Bošnjaka, Hrvata i Roma, dok je najmanje 80 logoraša ubijeno u samom logoru ili tokom prisilnih radova na prvim linijama tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Predsjednik Udruženja logoraša Bijeljina – Janja Mehmed Đezić podsjetio je na lično iskustvo zatočeništva, navodeći da je u logor doveden u oktobru 1994. godine, nakon prethodnog premještanja kroz druge logore, gdje su zatočenici, kako kaže, skrivani od predstavnika Međunarodnog crvenog krsta.
– U Batković sam doveden sa grupom od oko 200 ljudi iz Janje. Moj boravak trajao je devet mjeseci – kazao je Đezić.
Istakao je da je kroz logor prošlo oko 700 stanovnika Janje, od kojih su 22 ubijena, te izrazio nezadovoljstvo činjenicom da do danas niko nije odgovarao za počinjene zločine.
– Podnosili smo i tužbe za naknadu nematerijalne štete, ali su one odbijane, a logorašima su naplaćivani i troškovi sudskih postupaka – naveo je Đezić.
Bivši logoraši ukazuju i na težak društveni kontekst povratka, ističući da se svakodnevno susreću s osobama koje su učestvovale u čuvanju logora i zlostavljanju zatočenika.
Poruka sa obilježavanja bila je da se istina o logoru Batković mora čuvati od zaborava, uz zahtjev za pravdu i procesuiranje odgovornih za počinjene zločine.
U Janji je danas obilježena i 33 godišnjica od rušenja Atik i Džedid džamije te 13 godina od izgradnje spomenika šehidima i civilnim žrtvama agresije na Bosnu i Hercegovinu.

04/12/2026

33 GODINE OD MASAKRA NA IGRALIŠTU U SREBRENICI:
U trenu ubijeno 74 Bošnjaka, više od 100 ranjeno
Masakr se dogodio nekoliko dana prije nego je UN Srebrenicu proglasio "zaštićenom zonom", a do danas niko nije odgovarao za počinjeni zločin.

Prije 33?godine u Srebrenici je od nekoliko granata ispaljenih sa položaja Vojske RS u trenu ubijeno 74 Bošnjaka, a više od 100 ih je ranjeno.

Masakr se dogodio nekoliko dana prije nego je UN Srebrenicu proglasio "zaštićenom zonom", a do danas niko nije odgovarao za počinjeni zločin.

Početkom aprila 1993. godine među stanovništvom Srebrenice se proširila vijest da je sklopljeno primirje i da uskoro dolaze trupe UN-a. Svi su bili opušteniji i slobodnije su se kretali ulicama. Djeca su se tih dana okupljala na školskom igralištu, gdje su bili organizovani nogometni turniri i svirala muzika.

Tako su tog kobnog 12. aprila 1993. godine, dok je na tribinama sjedilo nekoliko stotina gledaoca, na samo igralište pale tri granate većeg kalibra. U trenu je poginulo više od 70 osoba, a više od stotinu ih je ranjeno.

Ovaj masakr doživljava se kao primjer djece žrtava rata i etničkog čišćenja provedenog u Bosni. Zločin je uključen u optužnicu protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića, koju je Tribunal podigao 24. jula 1995.godine.

Također, zločin je opisan i u knjizi današnjeg direktora Memorijalnog centra Potočari Emira Suljagića "Razglednica iz groba", koja je autorovo lično prisjećanje na opsadu i pad Srebrenice.

04/11/2026

Cvijet Srenrenice u Kanadskom parlamentu.

Cvijet Srenrenice poslan svim bitnim kanadskim političkim i akademskim subjektima kao znak potrebe da se Kanada mora još više angažovati u odbrani i jačanju istine o genocidu u Srebrenici i BiH, pravde za žrtve tog zločina, te u odbrani države BiH.

04/10/2026

Povodom 11. aprila Dana dijaspore
Dobrobit za BiH može doći iz dijaspore, koja je prisutna širom svijeta. To je ono što BiH daje nadu njene vlastite opstojnosti koja je bitna ne samo za građane i narode BiH, već za čovječanstvo koje se danas nalazi u teškim mukama.
“Ne pitaj šta domovina može učiniti za tebe – već šta ti možeš učiniti za domovinu”.

04/09/2026

IGK: Puna podrška novinaru Zvonku Komšiću koji je stao u odbranu časti i dostojanstva države Bosne i Hercegovine na šta je imao obavezu i pravo.

Vukanović kaže da njegova porodica živi u Bosni i Hercegovini već 300 godina, pa ipak, nakon toliko dugo vremena, on voli Srbiju, a baš ga briga za Bosnu i Hercegovinu i njene sportske uspjehe.

Ne može se koristiti javni servis za promociju države koja je izvršila agresiju i genocid u Bosni i Hercegovini.

Ne može se kandidirati za Predsjedništvo države Bosne i Hercegovine, a istu negirati, ponižavati.

Ne može se negirati država od koje se živi, čiji pasoš nosiš.

IGK daje podršku novinaru Komšiću koji nije dozvolio blaćenje države Bosne i Hercegovine u njegovoj emisiji.

Onima koji odlučuju o sudbini Državne nacionalne radio televizije časni, ljudski i patriotski potez novinara Komšića treba biti jasan podstrek da konačno rješe pitanje egzistencije javnog servisa.

Institut za istraživanje genocida Kanada

04/09/2026

Amor Mašović svjedočio u Beogradu: Od 1.367 strijeljanih u Kravici svaki 11. bio je dijete

Amor Mašović svjedočio u Beogradu: Od 1.367 strijeljanih u Kravici svaki 11. bio je dijete
U sudnici je Mašović istakao i da su od 1.000 identificiranih samo 74 prezimena, 74 porodice, iz čega je potpuno jasno da se radi o genocidu
Autor: Edina Latif
Amor Mašović, bivši član Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji je identificirao hiljade žrtava genocida i ratnih zločina pronađenih u masovnim grobnicama, svjedočio je pred Višim sudom u Beogradu na suđenju sedmerici bivših pripadnika specijalne jedinice policije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske optuženim za ratni zločin počinjen u julu 1995. godine.
Nedeljko Milidragović, Aleksa Golijanin, Milivoje Batinica, Aleksandar Dačević, Bora Miletić, Jovan Petrović, Vidosav Vasić optuženi su da su organizovali i učestvovali u strijeljanju više od 1.300 bošnjačkih civila u Zemljoradničkoj zadruzi Kravica blizu Srebrenice. Ubistva u hangaru u Kravici su jedan od masakara koje su počinile srpske snage nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine, a koji su rezultirali smrću oko 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Mašović je još prije 11 godina na zahtjev beogradskog tužilaštva sastavio listu zatvornika iz Zadruge Kravica na kojoj su se nalazila imena 1.310 Bošnjaka strijeljanih 13. na 14. juli 1995. godine.
Sada je dobio poziv da kao svjedok tužilaštva obrazloži listu, odnosno pojasni gdje su pronađeni posmrtni ostaci žrtava.
- U međuvremenu broj žrtava se povećao na 1.367 imena. Tada sam u tih 1.310 identificiranih pronašao 111 djece, a taj broj se povećao sada na 120. Od tih 120 njih 24 su bili 17-godišnjaci, 55 su bili 16-godišnjaci, 25 su bili 15-godišnjcai, 14 je bilo 14-godišnjaka i dvojica su imala tek 13 godina. Rekao sam u sudnici dalje da to znači da je od ovih 1.367, svaki 11 strijeljani bio je dijete. Ako tome dodamo još 40-ak onih koji su tek navršili 18 godina, to znači da je svaka deveta žrtva bila jako mlada osoba. Bila su to djeca, dječaci, tek stasali mladići.
Govorio sam i o tome gdje su otkrivena tijela. A nađena su u nekoliko primarnih grobnica kompleks Glogova, zatim u grobnicama Ravnice 1 i 2.
Pitali su me kako nalazim vezu tih tijela i tih grobnica sa hangarom u Kravici. Kazao sam da sam imao priliku vidjeti izvještaje haških istražitelja i patologa. Ljudi koji su radili na istragama zločina, koji su na posmrtnim ostacima nađenim u Glogovoj pronašli elemente fasada, stiropora kao što su u hangaru i na taj način su žrtve povezane sa Kravicom – navodi Mašović u razgovoru za Stav.
Kaže da je rekao kako su posmrtni ostaci iz primarnih grobnica iz Glogove i Ravnice u jesen-zimu 1995. izmještane u sekundarne.
- Kosti jedne te iste osobe su pronađene i u primarnim i u sekundarnim grobnicama kojih je bilo 14. Predstavio sam grafički prikaz kojim sam u sudnici pokazao da je šest kostiju ubijenog Kadrije Musića pronađeno u pet masovnih grobnica. Time sam želio ukazati da se ne radimo samo o sistematičnom zločinu, već najmasovnijem po broju žrtava u toku agresije. Po mojoj procjeni, a što sam i rekao, osim 1.367 identificiranih žrtava, imamo još 16 kostiju, što je dodatnih 16 žrtava iz Kravice, tako da je najmanji mogući ukupan broj žrtrava 1.383 – prepričava nam Mašović svoje svjedočenje.
Kao svjedok tužilaštva naveo je da su vrlo realne mogućnosti da neke od sekundarnih grobnica nisu još uvijek otkrivene.
-Zašto sam im to rekao. Zato što Kadriji Musiću nedostaje još 200 kostiju. Nisu pronađene u ovih 14 sekundarnih i tri primarne masovne grobnice. Tokom svjedočenja sam se pozivao i na Izvještaj Vlade manjeg bh. entiteta iz 2004. godine u kojem stoji da je na livadi u Sandićima u jednom momentu skupljeno između 1.000 i 4.000 ljudi. Većina je odvedena u Kravicu. Ako uzmemo da je većina od te 2.000 odvedena u Kravicu upućuje da je strijeljano 1.500 ljudi. To što sam rekao je posebno zasmetalo advokatu optuženih Goranu Petronijeviću, te me je pitao za drugi izvještaj Vlade manjeg bh. entiteta iz 2019. godine koji je radila komisija na čelu sa Gideonom Greifom. Radi se, podsjetit ću vas, o izvještaju koji je naručila Vlada manjeg bh. entiteta, a kojim se negira genocid u Srebrenici. Optuženom Milidragoviću je zasmetalo što mu je predsjednica Suda zabranila da mi postavlja pitanja, a o čemu sam već prethodno govorio. U ljutnji je poručio da je "Srebrenica najveća laž koja se desila u ratu u BiH" – navodi Mašović.
U sudnici je Mašović istakao i da su od 1.000 identificiranih samo 74 prezimena, 74 porodice, iz čega je potpuno jasno da se radi o genocidu.
Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je 19.jula 2012. godine optužnicu kojom se Milidragović i Golijanin terete za krivično djelo genocid. Prema optužnici, Milidragović, kao komandir voda Centra za obuku na Jahorini pri Specijalnoj brigadi policije Republike Srpske (RS), i Golijanin, kao zamjenik komandira voda u Centru, u periodu od 10. do 19. jula 1995. godine počinili su genocid.
Milidragović ima prebivalište u Beogradu i državljanstvo Srbije, kao i Golijanin, koji je nastanjen u Sremskoj Kamenici (Srbija), te su bili nedostupni bh. pravosuđu.
Nakon što su 2013. godine Srbija i Bosna i Hercegovina potpisale protokol o saradnji u procesuiranju ratnih zločina, Tužilaštvo BiH je u ovom predmetu proslijedilo dokaze u Beograd.
Tamošnje tužilaštvo izmijenilo je kvalifikaciju krivičnog djela, te se umjesto za genocid, sedmerici optuženih sudi za ratni zločin. Međutim, srbijansko tužilaštvo je reklo da nije moglo dokazati optužbe za genocid koje su podnijeli tužioci iz BiH, pa je umjesto toga ove osobe optužilo za počinjenje ratnog zločina.
Uprkos presudama međunarodnih sudova, Srbija ne prihvata da su srebrenički masakri predstavljali genocid.

04/09/2026

At the session held on April 8, 1992, the Presidency of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina adopted a decreeofficially changing the name of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina to the Republic of Bosnia and Herzegovina was adopted. In the political history of Bosnia and Herz...

04/09/2026

Goraždanin osvojio prestižnu nagradu za doktorat u Francuskoj, prvi naučnik iz BiH
U zahvalnici svoje doktorske disertacije, Ljukovac ističe podršku porodice kao ključnu tokom cijelog procesa, a svoj uspjeh emotivno posvećuje rahmetli bratu koji je nedavno preminuo
Dr. Suljo Ljukovac iz Goražda dobitnik je CSMA nagrade za najbolju doktorsku disertaciju u Francuskoj za 2025. godinu, čime je postao prvi naučnik iz Bosne i Hercegovine koji je osvojio ovo priznanje. Njegovo istraživanje iz oblasti računske mehanike fokusirano je na napredno modeliranje i kontrolu kompleksnih inženjerskih sistema, uključujući vjetroturbine, s posebnim naglaskom na sigurnost, stabilnost i performanse u ekstremnim uslovima.
Akademski put Ljukovca započeo je na Univerzitetu u Sarajevu, gdje je završio osnovne i master studije mašinstva. Nakon toga stekao je industrijsko iskustvo radeći kao mašinski inženjer u kompaniji EMKA u periodu od 2018. do 2021. godine. Doktorski studij nastavio je u Francuskoj, na Université de Technologie de Compiègne, u okviru Laboratoire Roberval, kroz program saradnje između ovog univerziteta i Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Doktorska disertacija realizirana je pod mentorstvom profesora Adnana Ibrahimbegovića, jednog od najuglednijih svjetskih stručnjaka u oblasti računske mehanike, uz ko-mentorstvo profesorice Maide Čohodar Husić sa Univerziteta u Sarajevu.
Profesor Ibrahimbegović je šef katedre za računarsku mehaniku na Tehnološkom univerzitetu u Compiègneu, a njegov naučni rad obilježen je velikim brojem citata i visokim h-indeksom. Doktorirao je na Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyju i autor je više od 600 publikacija, uz priznanja poput Humboldtove nagrade za istraživanje.
Ovakav model zajedničkog mentorstva, koji uključuje međunarodnu i domaću akademsku zajednicu, dodatno potvrđuje značaj saradnje u razvoju novih generacija istraživača.
Posebnu dimenziju ovom uspjehu daje i lična priča. U zahvalnici svoje doktorske disertacije, Ljukovac ističe podršku porodice kao ključnu tokom cijelog procesa, a svoj uspjeh emotivno posvećuje rahmetli bratu koji je nedavno preminuo.

04/09/2026

Memorijalni centar Srebrenica i Institut za istraživanje zločina - Univerzitet u Sarajevu organizuje konferenciju posvećenu jednom od najtežih zločina počinjenih nad civilnim stanovništvom tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Konferencija će biti održana 12. aprila 2026. godine sa početkom u 12:00 sati u Srebrenici.

Fokus konferencije je na masakru počinjenom 12. aprila 1993. godine na školskom igralištu u Srebrenici, kada je u artiljerijskom napadu VRS ubijeno više desetina civila, dok je veliki broj njih ranjen. Napad je izvršen uprkos prisustvu snaga Ujedinjenih nacija i ranijim obećanjima o zaštiti stanovništva. Za ovaj zločin do danas niko nije odgovarao.

Cilj konferencije je ukazati na činjenice o ovom zločinu, njegovu nekažnjivost, te doprinijeti očuvanju kulture sjećanja i suprotstavljanju negiranju i relativizaciji zločina.

Konferenciju će otvoriti Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, i Muamer Džananović, direktor Instituta.

Program uključuje prikazivanje video svjedočenja preživjelih, kao i dva panela na kojima će govoriti preživjeli, članovi porodica žrtava, te naučnici i istraživači.

Pozivamo sve zainteresovane da prisustvuju ovom događaju, u nedjelju 12. aprila, u velikoj sali Kulturnog centra Srebrenica.

Address

Hamilton, ON

Website

http://www.instituteforgenocide.org/

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Institute For Research Of Genocide Canada (IGC) posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Practice

Send a message to Institute For Research Of Genocide Canada (IGC):

Featured

East Mountain Massage
304 Brucedale Avenue E
Family Hearing and Tinnitus Centre
2153 King Street E

Our Story

To help our mission please donate to our institute at PayPal: igc_igk@icloud.com Institut za istraživanje genocida, Kanada (IGK) je javna naučna ustanova koja se bavi istraživanjem zločina protiv mira, zločina genocida i drugih teških povreda međunarodnog prava sa historijskog, pravnog, sociološkog, kriminološkog, ekonomskog, demografskog, psihološkog, politikološkog, kulturološkog, medicinskog, ekološkog i drugih aspekata od značaja za cjelovito naučno istraživanje zločina.

Pomozite nam da nastavimo našu misiju. Donirajte na naš PayPal: igc_igk@icloud.com

04/13/2026

04/13/2026

04/13/2026

04/12/2026

04/12/2026

04/11/2026

04/10/2026

04/09/2026

04/09/2026

04/09/2026

04/09/2026

04/09/2026

Address

Website

Alerts

Contact The Practice

Shortcuts

Featured

Share

Our Story