Serenity.hr

Serenity.hr Online platforma za pronalazak kvalificiranih psihologa iz cijele Hrvatske. Rezervirajte seansu i osigurajte psihološku podršku iz udobnosti doma. Kako pomažemo?

Serenity nije samo platforma – to je sigurno utočište za sve one koji traže podršku, ali se ne žele suočavati s tradicionalnim preprekama poput dugih čekanja, neugode ili stigme. Naša misija je omogućiti kvalitetnu i dostupnu psihološku pomoć svima, bez obzira na mjesto boravka ili raspored. Za pojedince
Nudimo jednostavan pristup stručnjakinjama i stručnjacima za mentalno zdravlje putem online platforme. Bez potrebe za putovanjem ili čekanjem, sesije možete obavljati iz udobnosti vlastitog doma, putem video poziva. Sve što vam treba je nekoliko klikova da biste započeli svoje putovanje prema boljem mentalnom zdravlju. Za stručnjakinje i stručnjake mentalnog zdravlja
Serenity je alat koji stručnjakinjama i stručnjacima za mentalno zdravlje omogućuje širenje baze klijenata i fleksibilan rad, bilo da se radi iz doma ili u kombinaciji s fizičkim terminima. Platforma uklanja administrativne prepreke, omogućava jednostavno zakazivanje i olakšava povezivanje s korisnicima diljem Hrvatske. Ako ste stručnjakinja ili stručnjak za mentalno zdravlje, što uključuje savjetovatelje početnike, savjetovatelje, edukante psihoterapije ili psihoterapeute - Serenity je pravo mjesto za vas. Za tvrtke
Mentalno zdravlje zaposlenika ključno je za uspjeh svake organizacije. Serenity omogućuje tvrtkama da ponude podršku svojim timovima kroz grupne psihološke sesije, individualne konzultacije i personalizirane programe koji poboljšavaju produktivnost i smanjuju stres. Zašto Serenity? Sigurnost i kvaliteta temeljni su stupovi naše platforme. Edukacija prijavljenih stručnjaka je provjerena kod nadležnih institucija (fakultet, škola, tečaj, komora i sl.) prije nego što je profil vidljiv korisnicima. Naš sustav omogućuje vam jednostavno zakazivanje termina i praktično upravljanje rasporedom, dok vaši podaci ostaju potpuno povjerljivi i sigurni. Budite dio promjene
Serenity nije samo online platforma – to je rješenje prilagođeno vašim potrebama. Pridružite nam se danas i učinite prvi korak prema mentalnom zdravlju koje zaslužujete.

Rutina je korisna – daje strukturu, osjećaj kontrole i predvidljivost.Ali kada postane previše kruta, može izgubiti svoj...
20/10/2025

Rutina je korisna – daje strukturu, osjećaj kontrole i predvidljivost.
Ali kada postane previše kruta, može izgubiti svoju svrhu.

Ljudi koji se strogo drže plana često dožive stres čim se dogodi odstupanje – ne zato što je dan bio loš, nego zato što nije “po rasporedu”.
Zdravlje, međutim, ne znači savršenu dosljednost, nego fleksibilnost: sposobnost da se prilagodimo, odmorimo i promijenimo smjer kad je to potrebno.

Ravnoteža nije u tome da uvijek “izdržimo”, već da znamo prepoznati kad je vrijeme stati.
Ponekad je najbolja rutina – ona koju možemo mirno prekinuti.

19/10/2025

Zijevanje nije samo znak umora – ono je i oblik društvene povezanosti.
Fenomen “zaraznog zijevanja” pokazuje koliko su naši mozgovi usklađeni s drugima. Kada netko u našoj blizini zijevne, često i sami to ponovimo, gotovo automatski.

Jedno objašnjenje dolazi iz područja empatije: osobe koje lakše prepoznaju i dijele tuđe emocije češće reagiraju na zijevanje drugih.
Drugo objašnjenje uključuje zrcalne neurone – moždane stanice koje se aktiviraju kada promatramo tuđe radnje, kao da ih sami izvodimo.
Oni nam pomažu razumjeti druge i oponašati njihovo ponašanje, pa bi upravo taj sustav mogao biti razlog zašto “zijevamo zajedno”.

Sljedeći put kad te netko “zarazi” zijevanjem, zapamti – to nije slabost ni dosada.
To je tvoj mozak koji pokazuje povezanost, empatiju i sposobnost razumijevanja drugih.

18/10/2025

Priroda nas doslovno vraća u ravnotežu.
Kad maknemo pogled s ekrana i dopustimo očima da prate gibanje lišća, svjetlo kroz grane ili val na površini mora, mozak dobiva ono što mu nedostaje – pauzu od preopterećenja.

To nije samo ugodan osjećaj.
Istraživanja pokazuju da i kratko izlaganje prirodi može smanjiti razinu kortizola (hormona stresa), poboljšati koncentraciju i regulirati emocionalno stanje.
Naš živčani sustav prepoznaje te prirodne obrasce kao signale sigurnosti – i automatski se smiruje.

Zato šetnja kroz park, pet minuta uz obalu ili samo pogled kroz prozor nisu gubitak vremena. To je način da se ponovno povežemo s vlastitim ritmom.

Za današnji Film & Media Friday preporučujemo film The Stanford Prison Experiment (2015), redatelja Kylea Patricka Alvar...
17/10/2025

Za današnji Film & Media Friday preporučujemo film The Stanford Prison Experiment (2015), redatelja Kylea Patricka Alvareza.
Ovaj film vjerno prikazuje jedno od najpoznatijih i najkontroverznijih psiholoških istraživanja u povijesti – Zimbardov eksperiment iz 1971. godine.

Pod Zimbardovim nadzorom, scenarij je rekonstruiran iz stvarnih transkripata, a sam autor procijenio je film kao oko 90% točan.
Glumci uvjerljivo prenose dinamiku moći, gubitak empatije i brzu transformaciju običnih ljudi u figure autoriteta i pokornosti.

Film postavlja važna pitanja:
Kako okolina oblikuje naše ponašanje?
Koliko je tanka granica između poslušnosti i zlostavljanja?

Za sve koji proučavaju psihologiju, etiku ili ljudsku prirodu, ovo je snažno i potresno filmsko iskustvo koje se dugo pamti.

Kognitivna disonanca opisuje nelagodu koju osjećamo kad ono što mislimo nije u skladu s onim što radimo.Um pokušava sman...
16/10/2025

Kognitivna disonanca opisuje nelagodu koju osjećamo kad ono što mislimo nije u skladu s onim što radimo.
Um pokušava smanjiti taj nesklad – i često to čini tako da mijenja način na koji razmišljamo, a ne nužno način na koji se ponašamo.

Leon Festinger je taj fenomen dokazao još 1959. kroz jednostavan, ali poznat eksperiment. Sudionici su morali obavljati dosadan zadatak, a zatim uvjeriti druge da je bio zabavan. Neki su za to dobili 20 dolara, a drugi samo 1.
Zanimljivo je da su upravo oni s manjom nagradom kasnije tvrdili da je zadatak bio “zapravo zanimljiv”. Zašto? Jer nisu imali dovoljno vanjskog opravdanja za svoje ponašanje – pa su promijenili svoj stav kako bi smanjili unutarnju napetost.

U svakodnevnom životu kognitivnu disonancu vidimo kad opravdavamo lošu kupnju, ostanak u nezadovoljavajućem poslu ili kad kažemo “nije tako strašno” da ublažimo konflikt između onoga što znamo i onoga što činimo.

Prepoznati disonancu ne znači biti “licemjeran” – znači postati svjesniji vlastitih unutarnjih sukoba i načina na koji ih rješavamo.
Ta svjesnost je prvi korak prema autentičnijim odlukama i ponašanjima u skladu s vlastitim vrijednostima.

Većinu dana nesvjesno nosimo napetost u ramenima, čeljusti ili trbuhu. Tijelo je u “na oprezu” modu, a mozak to tumači k...
15/10/2025

Većinu dana nesvjesno nosimo napetost u ramenima, čeljusti ili trbuhu. Tijelo je u “na oprezu” modu, a mozak to tumači kao stres.
Kada na trenutak svjesno pojačaš pa otpustiš tu napetost, živčani sustav dobiva jasan signal – sigurno je.

Ova tehnika naziva se progresivna relaksacija mišića (PMR).
Jednostavna je, a učinkovita: pomaže smanjiti tjeskobu, napetost i ubrzane misli.
Koristi se u terapiji stresa, kod nesanice, pa čak i u rehabilitaciji, jer uspostavlja ravnotežu između tijela i uma.

Najbolje djeluje kada je prakticiraš kratko, ali redovito – prije spavanja, nakon napornog sastanka ili kad osjetiš da se “skupljaš” u ramenima.
Ako postoji bol ili ozljeda, regiju jednostavno preskoči. Dodaj miran, dugačak izdah i promatraj kako tijelo polako mekša.

Cilj nije savršeno opuštanje, nego prepoznavanje razlike između napetog i opuštenog.
S vremenom ćeš primijetiti: kako tijelo omekšava, i misli postaju tiše.

Albert Bandura je pokazao da učimo ne samo kroz vlastite pogreške i iskustva, već promatrajući druge — i posljedice njih...
14/10/2025

Albert Bandura je pokazao da učimo ne samo kroz vlastite pogreške i iskustva, već promatrajući druge — i posljedice njihovih postupaka.
Ovo je teorija socijalnog učenja, a njezin mehanizam vidimo svuda: od djece koja oponašaju roditelje, do odraslih koji preuzimaju stavove, navike i obrasce ponašanja iz okoline ili medija.

Kada promatramo nekoga tko za određeno ponašanje dobiva nagradu (npr. pohvalu ili uspjeh), povećava se vjerojatnost da ćemo i sami to ponašanje ponoviti. Ako osoba doživi negativnu posljedicu, učimo izbjeći sličan postupak.

Bandura je istaknuo četiri ključna procesa socijalnog učenja:
• Pažnja – moramo uopće primijetiti model.
• Zadržavanje – zapamtiti ono što smo vidjeli.
• Reprodukcija – biti sposobni izvesti isto ponašanje.
• Motivacija – imati razlog da to učinimo (npr. očekivanje nagrade).

Ključnu ulogu ima i samoefikasnost – vjerovanje da smo sposobni uspješno primijeniti naučeno. Što više vjerujemo u svoje sposobnosti, to smo uporniji i učinkovitiji u učenju novih ponašanja.

Svi učimo promatrajući. Od načina na koji rješavamo sukobe, do navika, stila govora ili odnosa prema poslu – sve što upijamo postaje dio nas.
Zato pažljivo biraj što i koga promatraš.

Ovisnost se često pogrešno tumači kao manjak volje ili samokontrole.Takav pogled stvara stigmu, sram i osjećaj krivnje —...
13/10/2025

Ovisnost se često pogrešno tumači kao manjak volje ili samokontrole.
Takav pogled stvara stigmu, sram i osjećaj krivnje — a upravo to ljudima najviše otežava da potraže pomoć.

Znanost pokazuje da je ovisnost složen poremećaj mozga, ne moralni neuspjeh.
Ona mijenja sustave nagrade, motivacije i kontrole impulsa, čineći da “samo prestati” postane daleko teže nego što izgleda izvana.
Na razvoj ovisnosti utječu genetika, okolina, trauma i stres, pa zahtijeva i sveobuhvatan pristup liječenju.

Učinkovita pomoć postoji: terapija, lijekovi, podrška zajednice i strategije smanjenja štete dokazano poboljšavaju oporavak.
Volja je važna — ali bez razumijevanja i podrške, rijetko dovoljna.

Ovisnost nije znak slabosti. To je poziv na liječenje, a ne na osudu.

12/10/2025

Burnout nije znak slabosti, već upozorenje da ste predugo nosili previše.
To nije “samo stres” koji će proći s vikendom, nego stanje duboke iscrpljenosti — fizičke, emocionalne i mentalne.

Najčešće pogađa one koji su najodgovorniji, najpredaniji i najambiciozniji. Ljude koji daju više nego što primaju natrag.
Zato prepoznavanje znakova nije sebičnost — to je briga o vlastitim granicama.

Odmor nije bijeg, nego nužan korak prema oporavku.
Ako osjećate da više ne možete kao prije — zastanite. Razgovarajte s nekim, potražite podršku.
Vaša vrijednost ne ovisi o produktivnosti, već o tome da ste dobro.

Većina nas odrasta u uvjerenju da moramo biti strogi prema sebi kako bismo napredovali. No, istraživanja pokazuju upravo...
11/10/2025

Većina nas odrasta u uvjerenju da moramo biti strogi prema sebi kako bismo napredovali. No, istraživanja pokazuju upravo suprotno — pretjerana samokritičnost često povećava stres, anksioznost i osjećaj neadekvatnosti, dok samilost prema sebi vodi prema većem osjećaju unutarnje stabilnosti i motivacije.

Samilost prema sebi ne znači “žaliti samog sebe” ili “biti popustljiv”. Ona znači prepoznati da smo ljudi — da griješimo, patimo i učimo, baš kao i svi drugi. Umjesto da se kažnjavamo zbog pogreške, pokušavamo se prema sebi odnositi onako kako bismo se odnosili prema bliskom prijatelju koji prolazi kroz isto.

Kada vježbamo samilost, naš živčani sustav prestaje reagirati kao da smo u opasnosti svaki put kad pogriješimo. Umjesto toga, učimo smiriti vlastiti unutarnji dijalog i stvarati emocionalni prostor za rast.

Samilost ne oduzima snagu — ona je čini održivom.
Jer dugoročno, nije najstroži, nego najbrižniji dio nas taj koji nas pokreće naprijed.

“U dobru i zlu” (Silver Linings Playbook) je film koji s nevjerojatnom toplinom i iskrenošću prikazuje život s mentalnim...
10/10/2025

“U dobru i zlu” (Silver Linings Playbook) je film koji s nevjerojatnom toplinom i iskrenošću prikazuje život s mentalnim poteškoćama.
Pat (Bradley Cooper) živi s bipolarnim poremećajem i pokušava ponovno pronaći smisao nakon boravka u psihijatrijskoj ustanovi. Tamo upoznaje Tiffany (Jennifer Lawrence), mladu udovicu koja se i sama bori s tugom i gubitkom.

Film je poseban jer:
• Realno prikazuje bipolarni poremećaj – uz sve izazove, ali i trenutke humora i nade.
• Pokazuje da je traženje stručne pomoći dio hrabrosti, a ne slabosti.
• Naglašava moć odnosa – kako podrška, razumijevanje i bliskost mogu biti snažan pokretač oporavka.

Naziv filma podsjeća da svaki “oblak” ima svoj srebrni rub – čak i u najtežim trenucima postoji nada, svjetlo i mogućnost promjene.

10/10/2025

Danas je Svjetski dan mentalnog zdravlja — podsjetnik da razgovor o emocijama, terapiji i poteškoćama nije znak slabosti, već hrabrosti.
Još uvijek živimo u društvu gdje se “biti jak” često poistovjećuje s potiskivanjem osjećaja. No, prava snaga je u iskrenosti — u tome da priznamo kada nam je teško i da potražimo pomoć.

Briga o mentalnom zdravlju nije rezervirana samo za one “koji imaju problem”. To je dio svakodnevnog života — jednako važan kao briga o tijelu.
Razgovarajmo otvoreno. Pitaj nekoga kako stvarno jest. Podijeli svoju priču.
Svaki put kad to učiniš, stigma gubi snagu.

Address

Split

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Serenity.hr posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Shortcuts

Share

Share on Facebook Share on Twitter Share on LinkedIn
Share on Pinterest Share on Reddit Share via Email
Share on WhatsApp Share on Instagram Share on Telegram

Category