08/01/2013
Matična mliječ ublažava neurozu i astmu
Matična mliječ, izlučevina ždrijelnih žlijezda pčela radilica koja služi kao pčelinje “mlijeko” za ličinke pčela i hrana za matice u vrijeme intenzivnog polaganja jajašaca, savršeno je izbalansirani dodatak prehrani za muškarce i žene koji žele zadržati snagu i izdržljivost u svakom životnom razdoblju, a posebno u srednjoj i starijoj životnoj dobi. Mliječ potiče rad živčanog i hormonalnog sustava, a klinička iskustva ukazuju da pomaže djeci koja zaostaju u psihomotoričkom i mentalnom razvoju te smanjuje tegobe u staračkoj dobi vezane uz bolesti živčanog sustava kao što su difuzna ateroskleroza u mozgu, astenička neuroza, neuroze s povećanom emocionalnošću te kronični gerijatrijski sindromi i Parkinsonova bolest.
Matična mliječ savršen je dodatak prehrani za sve ljude koji su pod svakodnevnim stresom.
Mliječ djeluje imunomodulacijski na obrambeni sustav organizma, što znači da s jedne strane stimulira rad imunološkog sustava, a s druge strane potiskuje njegovu aktivnost kod alergijskih pojava. To je od velike koristi za ljude koji nisu osjetljivi na pčelinje proizvode, a pate od alergijskih bolesti, posebno astme. Osim toga, matična mliječ snižava serumski kolesterol za 14 posto, a ukupne lipide za 10 posto, olakšava psihoorganske neuroze u predmenstrualnom periodu kod žena, povećava tjelesnu izdržljivost, smanjuje umor i sprečava nastajanje krvnih ugrušaka, potiče brže zarastanje kostiju i zacjeljivanje rana te obnavlja jetru i štiti njene stanice od oštećenja.
No, matična mliječ ipak nije lijek za sve bolesti, kao što ju neki preporučuju, budući da još uvijek znanstveno nije u potpunosti ispitana, a postoje i oboljenja kod kojih se uopće ne preporučuje. Iako matična mliječ nije toksična niti mutagena, ne bi je smjele uzimati osobe s pojačanim radom štitnjače jer ona dodatno stimulira rad te žlijezde. Ne preporuča se trudnicama ni rodiljama, maloj djeci kao ni osobama koje pate od nekog hormonalnog poremećaja. Neka su istraživanja pokazala da matična mliječ djeluje izravno na neurovegetativni sustav, kojim ne možemo voljno upravljati, uravnotežujući rad simpatičkog i parasimpatičkog živčanog sustava.
Biološki učinci mliječi u olakšavanju zdravstvenih tegoba ljudi poznati su već tisućama godina u narodnoj medicini istočnjačkih kultura za očuvanje mladosti i energije, ublažavanje uznemirenosti i nesanice, podizanje raspoloženja, izdržljivosti i pamćenja, za jačanje spolne moći, protiv steriliteta, impotencije i frigidnosti, dok se na Zapadu počela koristiti tek 50-ih godina 20. stoljeća.