neuroGym udruga

25/07/2023

17/07/2023

Kognitivna fleksibilnost je pojam koji se može opisati kao sposobnost da ponašanje i mišljenje prilagodimo okolini koja se neprestano mijenja, a označava i premještanje pažnje s jednog mentalnog koncepta na drugi. Suprotnost kognitivnoj fleksibilnosti je rigidnost u razmišljanju i ponašanju. Primjerice, možemo ustrajati u nekom ponašanju dok nam ono koristi u postizanju željenog cilja, a razvijena kognitivna fleksibilnost nam omogućava njegovu prilagodbu kada se za to javi potreba. Dakle, ukoliko imamo razvijenu kognitivnu fleksibilnost nećemo slijepo pratiti naučene strategije ponašanja nego ćemo ponašanje prilagođavati situaciji u kojoj se nalazimo. Smatra se ključnim aspektom izvršnog funkcioniranja. Izvršno funkcioniranje uključuje mentalne procese koji nam omogućuju planiranje, usmjeravanje pažnje, pamćenje up**a i simultano izvođenje nekoliko različitih zadataka. Djeca s ADHD-om i teškoćama učenja često imaju problema s nabrojanim akcijama.

Zašto nam je važna?
Omogućava nam da kroz svakodnevne prepreke s kojima se susrećemo prođemo bez većih poteškoća i pronalazimo nove pristupe rješavanju problema. Povezana je s nekim akademskim i radnim vještinama, npr. sposobnosti rješavanja problema. Također, veća kognitivna fleksibilnost povezana je s boljim sposobnostima čitanja kod djece, većom otpornosti na stres u odrasloj dobi, višim razinama kreativnosti te općenito višom kvalitetom života.

Možemo li utjecati na kognitivnu fleksibilnost?
Dobra vijest je da je to sposobnost koju možemo poboljšavati. Kognitivnu fleksibilnost možemo jačati na način da potičemo sposobnost rješavanja problema na novi način, usmjeravamo se na širu sliku umjesto na pojedini aspekt. Kod djece možemo modelirati fleksibilno razmišljanje, raditi na potencijalnoj anksioznosti i toleranciji frustracije - sve kroz vođenu igru i socijalne priče koje naglašavaju sličan obrazac razmišljanja.

Jeste li znali za kognitivnu fleksibilnost? Pišite nam u komentarima.

10/07/2023

Neurofeedback terapija zasniva se na praćenju električne aktivnosti mozga (EEG) i davanju povratne informacije. Električna aktivnost mozga prikazuje se u obliku moždanih valova koji se mjere u hercima. EEG signal koji se očitava pomoću elektroda smještenih na glavi sastoji se od mnoštva moždanih valova različitih karakteristika. Međusobno se razlikuju po frekvenciji i amplitudi. Obrasci moždanih valova jedinstveni su za svakog pojedinca. U nastavku pročitajte karakteristike nekih valova:

Beta valovi ukazuju na zaposlen, aktivan um i česti su kad aktivno sudjelujemo u nekoj mentalnoj aktivnosti.
Alpha valovi ukazuju na opuštenost i pasivnu pažnju. Dominantni su u stanjima dnevnog sanjarenja.
Theta valovi ukazuju na uspavanost, duboku opuštenost i unutarnji fokus. Dominantni su u laganom snu.
Gamma valovi pojavljuju se u stanjima duboke koncentracije i tijekom rješavanja problema.

Moždani valovi mogu se naučiti regulirati. Samim time, moguće je smanjiti uočena odstupanja i poboljšati funkcioniranje mozga.

06/07/2023

Danas se slavi svjetski dan poljubaca. U današnjem svijetu poljupci su oblik komunikacije. Njima pokazujemo naklonost, ljubav, ali ih i koristimo kao način pozdravljanja. Poljupci za ljude imaju brojne pozitivne učinke. Oni nisu samo način kojim izražavamo ljubav i naklonost. Pozitivno utječu na našu dobrobit, a mogu dovesti i do zdravstvenih pogodnosti za organizam kao što su smanjenje stresa, potrošnja kalorija te poboljšan imunitet.

Što se događa u našem mozgu tijekom razmjene poljubaca?
Tijekom razmjene poljubaca s osobama koje su nam važne dolazi do promjena u mozgu. Područje mozga koji prima informacije sa usana mnogo je veće u usporedbi s onima u koje stižu informacije iz većih dijelova tijela, i to zato jer su usne pune osjetljivih živčanih završetaka. Tijekom poljupca, osjetljivost usana uzrokuje ispuštanje koktela neurotransmitera: dopamina, oksitocina i serotonina, od kojih se osjećamo dobro. Dovode do aktivacije centara za užitak u mozgu. Dopamin koji se ispušta tijekom poljupca stimulira ista područja mozga koja aktivira i uživanje neke ovisnosti. Kao rezultat toga, osjećamo euforiju. Oksitocin poznat i kao „hormon ljubavi“ potiče osjećaje naklonosti i privrženosti, a oslobađa se i tijekom poroda i dojenja. Na kraju, serotonin potiče ugodne osjećaje sreće i radosti, a utječe na podizanje raspoloženja.

Zato vas potičemo da danas nekome date poljubac: djeci, partnerima, prijateljima ili kućnim ljubimcima, i tako si uljepšate dan 😊

28/06/2023

Iako se prije vjerovalo da su tijelo i um dva različita entiteta, danas se dobro zna da su oni međusobno visoko povezani. Naše misli i osjećaji mogu pozitivno ili negativno utjecati na fizičko funkcioniranje, a vrijedi i obrnuto. Kada doživljavamo jake emocije osjećamo i fizičke reakcije u tijelu. Zato, kako bi uspješno proradili intenzivne emocije, prvo moramo naučiti umiriti tijelo.

Preporučujemo da pročitate knjigu Kad tijelo kaže ne: Cijena skrivenog stresa u kojoj Gabor Maté piše o povezanosti uma i tijela, te ulozi koju stres i emocije imaju u razvoju različitih bolesti.

26/06/2023

Glazba posjeduje veliki iscjeljujući potencijal. Glazbom možemo na neinvazivan način stimulirati mozak. Terapeutska vrijednost glazbe dijelom se može objasniti kulturalnom ulogom koju ona ima u olakšavanju socijalnog učenja i emocionalne dobrobiti.

Muzikoterapija se odnosi na profesionalnu upotrebu glazbe i njezinih elemenata kao intervencije u postizanju individualnih ciljeva, poboljšanja fizičkog i psihičkog zdravlja i dobrobiti. Može se koristiti kao prevencija, rehabilitacija određenih stanja ili tretman. Muzikoterapija je posebno učinkovita u smanjenju depresivnih simptoma i poboljšanju kognitivnih funkcija. Zanimljiva je činjenica da su stope odustajanja od muzikoterapije vrlo niske, što znači da ovaj oblik terapije uspješno održava interes pacijenata. Istraživanja su pokazala da intervencije koje koriste ritam za unapređenje motoričkih funkcija pomažu pacijentima koji se oporavljaju od moždanog udara, Parkinsonove bolesti ili traume mozga. Istraživanja na ljudima s različitim oblikom demencije, primjerice Alzheimerovom bolesti, pokazala su da su tragovi pamćenja povezani s glazbom dublje usađeni i otporniji na neurodegenerativne utjecaje.

Osim muzikoterapijom, promjena moždanih valova kroz neurofeedback sa slušnom povratnom informacijom može utjecati na emocionalno stanje ljudi, a tako i na cerebralnu i aktivnost limbičkog sustava što predstavlja veliki potencijal za tretman različitih stanja. Biofeedbackom sa slušnom povratnom informacijom može se raditi na percepciji boli, opuštanju, smanjenju krvnog tlaka, kontroli disanja i rada srca.

Kako vama glazba pomaže? Pišite nam u komentarima.

21/06/2023

Na svjetski dan glazbe koji se slavi 21. lipnja, pišemo vam o utjecaju glazbe na naše funkcioniranje.

Glazba značajno doprinosi našoj psihološkoj dobrobiti. Ona je ljudima prirodna aktivnost, prisutna u svim kulturama, ali istovremeno kompleksna i kognitivno izazovna. Sposobnost stvaranja i uživanja u glazbi univerzalna je ljudska osobina. Ona posjeduje sposobnost poticanja pamćenja, pobuđivanja emocija i intenziviranja naših socijalnih iskustava.

Recentna istraživanja u neuroznanosti otkrivaju da se tijekom slušanja glazbe aktiviraju različita područja u mozgu: slušni korteks, sustav nagrađivanja u mozgu i područja aktivna tijekom opuštanja; ali i strukture uključene u stvaranje emocija kao što je amigdala, hipotalamus, hipokampus i drugi. Slušanje ugodne glazbe dovodi do otpuštanja dopamina.

Nadalje, mozak glazbenika razlikuje se od onih koji to nisu. Rezultati istraživanja u ovom području pokazali su da intenzivno izvođenje glazbe dovodi do promjena u senzornim i motoričkim područjima, te poboljšava sposobnost prepoznavanja, usporedbe i razlikovanja tonova. Pronađene su funkcionalne i strukturalne razlike koje su bile proporcionalno veće s dužinom trajanja i intenzitetom sviranja nekog instrumenta. Jedno istraživanje pokazalo je da sviranje nekog instrumenta od rane dobi dovodi do dugoročnog poboljšanja u vizuo-spacijalnoj, verbalnoj i matematičkoj izvedbi.

Povezanost glazbe i emocija dobro je poznata. Često se može čuti da je glazba jezik osjećaja. Glazba pobuđuje osjećaje i s njima povezane fiziološke reakcije. Glazbena izvedba različitog tempa i dinamike pobudit će i različite osjećaje, no prosječnom slušatelju glazbe bez prethodnog glazbenog obrazovanja najvažniji je subjektivni dojam koji glazba izaziva. Zbog jakog utjecaja na emocije često je učinkovita tehnika koja se koristi u psihoterapijske svrhe. Zato vam u sljedećoj objavi pišemo detaljnije o tome kako nam glazba može pomoći u nošenju s nekim emocijama i/ili teškoćama.

Kako glazba utječe na vas? Pišite nam u komentarima.👇

19/06/2023

Kreativnost je jedno od najkompleksnijih područja ljudskog djelovanja koje dugo fascinira stručnjake iz različitih područja. U jednoj rečenici može se opisati kao sposobnost stvaranja jedinstvenog i originalnog rješenja (ideja, proizvoda) koje se smatra vrijednim, korisnim i funkcionalnim. Kreativni potencijal je nešto što većina nas posjeduje, a često i koristi u svakodnevnom životu, primjerice kada smišljamo nove recepte ili izrađujemo diy projekte.

Pa što se to događa u mozgu tijekom kreativnog procesa?
Istraživanja su pokazala da je nekoliko procesa ključno za kreativnost: radno pamćenje, apstraktno mišljenje, planiranje i kognitivna fleksibilnost. Neuroznanstvenici su utvrdili da u određivanju kreativnosti ne sudjeluje samo jedno moždano područje (niti jedna moždana polutka). Dakle, ne postoji centar za kreativnost u mozgu, nego ono zahtijeva koordinaciju mnoštva područja i načina razmišljanja. Područja koja su se istaknula kao najviše povezana s kreativnim mišljenjem su frontalni korteks, hipokampus, bazalni gangliji i bijela tvar.

Frontalni korteks je moždano područje najviše povezano s kreativnošću jer je odgovorno za već spomenute kognitivne procese koji pridonose razvoju kreativnog mišljenja. Nadalje, hipokampus je struktura najpoznatija po funkciji pamćenja činjenica i iskustava, a jedna od funkcija mu je i spremanje i dohvaćanje dijelova informacija pohranjenih u korteksu. Bazalni gangliji – struktura duboko unutar mozga – zadužena je za procesiranje pamćenja vještina čije izvođenje nam nakon nekog vremena postaje automatsko. Bijela tvar stvara povezanost između različitih moždanih struktura. Što su moždane strukture bolje povezane, mozak bolje i brže procesuira informacije.

Događa li se kreativni proces spontano ili ga možemo namjerno usmjeriti?
Suprotno uvriježenom mišljenju o kreativnosti kao spontanom procesu koji dolazi u obliku inspiracije, rezultati psiholoških i istraživanja u neuroznanosti ukazuju na to da kreativnost zahtijeva određeni napor kako bi se odmaknuli od uvriježenog načina razmišljanja. Kreativnost zahtijeva znanje i stručnost, ali i mentalnu kontrolu koja nam omogućava da usmjerimo mišljenje u novim pravcima.

Kada ste vi najkreativniji? Pišite nam u komentarima.

15/06/2023

Stres može utjecati na mozak na različite načine. Sam po sebi stres je važan dio života – priprema nas na prijetnje i uči kako reagirati u kriznim situacijama. Mala količina stresa čak može poboljšati kognitivne funkcije poput pamćenja i raspona pažnje. No, dugotrajno doživljavanje stresa može imati pogubne posljedice za mozak.

Kronični stres može dovesti do funkcionalnih i strukturalnih promjena na mozgu. Utječe na donošenje odluka, rješavanje problema, pamćenje, raspoloženje, može dovesti do kroničnih bolesti koje zahvaćaju mozak ili druge organe poput srca.

Znanstvenici su utvrdili da životinje koje doživljavaju dugotrajni stres imaju manje aktivnosti u onim moždanim područjima zaduženim za obavljanje složenijih zadataka (npr. prefrontalni korteks), dok im se povećava aktivnost u „primitivnim“ područjima koja su usmjerena na preživljavanje (npr. amigdala). Područje mozga koje je češće aktivirano tijekom vremena postaje „snažnije“, a ono koje je manje u upotrebi slabi – kao da vježbate samo određeni dio tijela dok druge zanemarujete. To se događa u mozgu koji je kontinuirano pod stresom: jačaju se samo oni dijelovi zaslužni za suočavanje s prijetnjama. Zbog toga se ljudi pod kroničnim stresom često ne mogu adekvatno fokusirati, mogu se lako razljutiti, ne mogu mirno sjediti, imaju teškoća sa spavanjem, doživljavaju neugodne emocije, osjećaju jaki umor, imaju negativne misli – sve ih to zaokuplja do te mjere da se ne mogu osloboditi teških misli i emocija.

Uspijevate li se vi adekvatno nositi sa stresom? U sljedećim objavama pisat ćemo o nekim strategijama koje bi vam u tome mogle pomoći.

14/06/2023

Biofeedback je naziv za tehniku samoregulacije u kojoj osobe uče mijenjati neke fiziološke aktivnosti kako bi poboljšali fizičko i mentalno zdravlje. Ono zahtijeva precizne instrumente i aktivno sudjelovanje osobe na treninzima, ali i primjenu naučenog izvan treninga. Za provođenje biofeedback terapije potrebna je specijalizirana oprema koja pretvara fiziološke signale u vizualne ili auditivne povratne informacije, ali i educiranog terapeuta. Može se koristiti za smanjenje simptoma neke bolesti ili kao prevencija razvoja bolesti uzrokovanih kroničnim stresom čime se postiže poboljšanje cjelokupnog zdravlja i dobrobiti.

Koristeći biofeedback tehnike možemo naučiti svjesno kontrolirati nešto za što se prije smatralo da pripada procesima koji su izvan naše voljne kontrole. Fiziološke funkcije koje se mogu pratiti i naučiti kontrolirati su rad srca, disanje, periferna temperatura tijela, otpor kože, napetost mišića. Koristi se kod različitih stanja, kao što su tenzijske glavobolje, kronične boli, anksioznih poremećaja, ali i kod poboljšanja izvedbe u različitim područjima.

Biofeedback pomaže osobama da postanu svjesni misli, osjećaja i ponašanja povezanih sa svojim fiziološkim funkcijama. Iz tog razloga se često koristi kao tehnika za smanjenje stresa i postizanje stanja opuštenosti. Tijekom vremena, osobe se nauče samostalno regulirati bez primjene instrumenata.

Zanima li vas nešto više o biofeedbacku? Pišite nam u komentarima.

14/06/2023

Edukacijski rehabilitator je stručnjak koji radi u cilju unapređivanja funkcionalnih sposobnosti i razvoja individualnih potencijala, stjecanja socijalnih i akademskih znanja i vještina te unapređenja kvalitete života ciljane populacije. Stručnjaci ovog profila usmjeravaju se, između ostalog, na rad s djecom s neurorazvojnim čimbenicima rizika, osobama s intelektualnim teškoćama, teškoćama učenja, ADHD-om, poremećajima iz spektra autizma i višestrukim teškoćama. Edukacijski rehabilitatori bave se intervencijama, informiranjem, edukacijom, savjetovanjem i podrškom obiteljima djece s teškoćama.

Djeca mogu pokazivati odstupanje u različitim razvojnim područjima. Edukacijsko rehabilitacijska podrška najčešće se usmjerava na područja poput fine i grube motorike, pažnje, pamćenja, teškoća u učenju i druga.

Osim pružanja podrške djeci s određenim teškoćama, važan aspekt rada edukacijskog rehabilitatora je i pružanje podrške roditeljima kako bi bolje razumjeli i prihvatili poteškoće s kojima se dijete i cijela obitelj susreće. To je jako važan aspekt jer roditelji kroz ovaj oblik savjetovanja uče prihvatiti teškoće i dobijaju smjernice za rad s djetetom u obiteljskom okruženju. Te informacije im često olakšavaju svakodnevicu i smanjuju roditeljski stres prouzrokovan teškoćama, te čine cjelokupni razvoj djeteta i obitelji ugodnijim. Na taj način se omogućava i prevencija sekundarnih teškoća koje se mogu pojaviti.

U neuroGymu nudimo sljedeće usluge unutar edukacijsko rehabilitacijske podrške:
- program poticanja razvoja kognitivnih sposobnosti, praktičnih i socijalnih kompetencija
- usvajanje učinkovitih strategija učenja
- razvoj i poticanje predvještina važnih za polazak u školu (npr. predčitalačke, predmatematičke vještine)
- strukturirane programe s vizualnom podrškom

Ako trebate podršku u nekim od navedenih područja javite nam se na mail adresu neurogym@neurogym.hr i rezervirajte termin s našom edukacijskom rehabilitatoricom.

12/06/2023

Mnogi ljudi svakodnevno doživljavaju stresne situacije. Ono što čini razliku između onih na koje stres ne ostavlja vidljive posljedice i onih kojima predstavlja značajan problem je način na koji se nose sa stresom, odnosno mogu li učinkovito upravljati njime. Postoji više tehnika koje nam pomažu da se trenutno izborimo s negativnim učincima stresa na naše funkcioniranje. Ovdje vam donosimo samo neke od njih. Kao i sve ostalo, da bi tehnike bile učinkovite, moraju se izvoditi na pravilan način i redovito prakticirati - u svim situacijama u kojima osjetimo preplavljenost.

* Dijafragmalno (trbušno) disanje način je disanja koji poboljšava protok zraka u plućima, povećava količinu zraka kod disanja i poboljšava zasićenost krvi kisikom. Duboko disanje može ublažiti napetost i tjeskobu.
* Kognitivno restrukturiranje tehnika je koja uključuje identifikaciju i zamjenu neadaptivnih, iracionalnih misli s onim racionalnima i adaptivnima. Kada primijetimo neprilagođene misli (crno-bijelo razmišljanje, katastrofiziranje, generaliziranje) na vrijeme, možemo vježbati njihovo oblikovanje na drugačiji, ispravniji način. Promjena misli može utjecati na promjenu ponašanja i emocije koje doživljavamo.
* Progresivna mišićna relaksacija odnosi se na tehniku u kojoj se ponavljanim i naizmjeničnim stezanjem i opuštanjem različitih mišićnih skupina cijelog tijela postiže opuštanje.
* Slušanje opuštajuće glazbe ima dobre učinke na smanjenje negativnih posljedica stresa i smanjivanje tjeskobe. Dokazano djeluje na smanjivanje izlučivanja kortizola - hormona stresa, kao i na pojačano izlučivanje oksitocina. Potiče sporije moždane valove koji se javljaju tijekom spavanja ili stanja opuštenosti.

Simptomi u tijelu koji mogu ukazivati na preplavljenost stresom su glavobolje, osjećaj težine u prsima, napetost i bol u leđima, bol u trbuhu, napeti mišići, gastrointestinalni problemi, problemi s kožom – osipi, infekcije, crvenilo. Osim navedenih tehnika, neke od ovih simptoma možete naučiti umanjiti tehnikom biofeedbacka, o kojoj vam pišemo u idućoj objavi.

Hoćete li pokušati primijeniti opisane tehnike? Pišite nam u komentarima.

05/06/2023

Kako izgleda neurofeedback terapija?
Neurofeedback terapija sastoji se od inicijalne procjene, treninga i završnog snimanja.

Inicijalna procjena obuhvaća prvo snimanje u trajanju od svega 15-ak minuta kako bi odredili koje ćemo moždane funkcije trenirati. Vi ispunjavate upitnik kroz koji nas informirate o razlozima zbog kojih dolazite i na kojim područjima Vi uočavate teškoće. Mi Vas upoznajemo s detaljima neurofeedback metode.

Nakon inicijalne procjene krećemo s treninzima jačanja moždanih funkcija. U ovoj fazi potrebno je odraditi određeni broj treninga u trajanju od 15 do 40 minuta. Vrijeme trajanja pojedinog treninga prilagođeno je prije svega dobi, ali i funkcioniranju svakog pojedinca. Preporuka je da razmak između treninga nije veći od 3 dana. Stoga je potrebno trenirati barem 2 p**a tjedno. Broj treninga koji će biti potreban ovisi o više faktora, prije svega o poteškoći na koju želite utjecati.

Nakon ciklusa odrađenih treninga, ponovo se provodi procjena onih varijabli koje su procijenjene još tijekom inicijalne procjene. Cilj ponovne procjene je objektivno utvrditi postoji li napredak. Uz navedenu objektivnu procjenu, napredak se bilježi i subjektivnom metodom u vidu praćenja smanjenja simptoma.

Zanima li vas nešto više o tijeku terapije? Pišite nam u komentarima.

01/06/2023

Roditeljstvo je jedan od najizazovnijih zadataka koje pojedinac može imati tijekom svog života, naročito u današnje suvremeno doba koje pred roditelje stavlja veliki teret očekivanja. Važnost koju imaju za razvoj društva potrebno je prepoznati i ohrabrivati ih u njihovim nastojanjima da podignu djecu otpornu na životne teškoće.

Zbog truda i predanosti koje ulažu u skrb, njegu i odgoj djeteta zaslužili su imati svoj dan. Zato se danas obilježava svjetski dan roditelja!

Danas svim roditeljima šaljemo važnu poruku na koju se trebaju svakodnevno podsjećati: Vaše mentalno zdravlje je važno!

Zagrlite danas svoje roditelje i odajte im posebno priznanje.

Sretan svjetski dan roditelja! 🧡

31/05/2023

Na svjetski dan nepušenja donosimo vam neke činjenice o utjecaju cigareta na mozak.

Pušenje duhanskih proizvoda rizik je za zdravlje brojnih organa, pa tako i mozga. Nikotin je jedna od najčešćih socijalno prihvatljivih droga u našem društvu, a to je supstanca koja stvara ovisnost i izravno utječe na područja mozga uključena u kognitivno i emocionalno procesuiranje.

Ovo je posebno istaknuto u razdoblju adolescencije kada se mozak još uvelike mijenja. Pušenje tijekom adolescencije povećava rizik za oštećenje moždanih funkcija kasnije u životu. Adolescenti pušači često pate od poremećaja pažnje koji se pogoršava s godinama ukoliko nastave pušiti.

Dugotrajno pušenje je i u kasnijoj dobi povezano s demencijom i promjenama na mozgu specifičnim za demenciju, kao što je smanjeni volumen sive tvari. Sivu tvar nalazimo u kori velikog mozga koja je ključna za mišljenje, pamćenje i učenje. Iako kod ljudi starenjem prirodno dolazi do pada u kognitivnim funkcijama, kod pušača je taj pad izraženiji.

Cigarete, uz nikotin, sadržavaju i druge toksične spojeve koji mogu dovesti do oštećenja moždanog tkiva, ali i dovesti do smanjene opskrbe kisikom i hranjivim tvarima.

Jesu li vas ove informacije potaknule na razmišljanje o prestanku pušenja? Pišite nam u komentarima.

29/05/2023

Neurofeedback je oblik mentalnog treninga koji može donijeti brojne benefite našem funkcioniranju. Može poboljšati izvedbu različitih aktivnosti kroz treninge na ciljanim moždanim područjima.

Može pomoći u slučajevima kad ostali pristupi zakažu. Zašto je to tako? Mozak ima svojstvo koje se naziva neuroplastičnost, a odnosi se na sposobnost za stalnom promjenom, učenjem i prilagodbom novim situacijama. Prije se vjerovalo da je mozak statičan te da se ne razvija nakon određene dobi. Danas znamo da to nije točno - promjena je moguća u bilo kojem životnom razdoblju. Upravo zbog tog svojstva imamo koristi od treninga moždanih funkcija tijekom cijelog života.

Trening mozga ima drugačiji učinak od lijekova, koji najčešće umjetno „prisiljavaju“ mozak da funkcionira drugačije, no često ne rješavaju problem dugoročno. Neurofeedbackom potičemo smirivanje i promjenu. Mozak učimo drugačijem funkcioniranju, a to učenje može utjecati na strukturu mozga i učiniti ga adaptivnijim na promjene.

Za razliku od „igara za mozak“ ili drugih tehnika koje mogu pomoći u rješavanju poteškoća s kojima se susrećemo, neurofeedback izravno mjeri aktivnost mozga određenih regija i daje povratnu informaciju u realnom vremenu. Izložen neurofeedbacku, mozak reagira na izravne informacije koje prima i mijenja ili prilagođava ponašanje kao rezultat toga.

Pomaže kod širokog spektra poteškoća – zapravo svakog stanja koje je rezultat neučinkovitog funkcioniranja moždanih obrazaca. Neurofeedback je učinkovit u smanjivanju simptoma nekih psihičkih poteškoća poput anksioznosti i depresije, kod problema sa spavanjem, glavobolja, kroničnih bolova, teškoća u učenju, jačanja pažnje i slično.

Neurofeedback je moćna dopuna drugim terapijskim tehnikama i tretmanima - različitim psihoterapijskim pravcima, tehnikama poput mindfulnessa, kognitivnim treninzima. Primjerice, istraživanja su pokazala da kombinacija neurofeedbacka s kognitivnim treningom dovodi do značajnog poboljšanja kognitivnih funkcija – radnog pamćenja, dugoročnog pamćenja, pažnje i izvršnih funkcija kod odraslih osoba.

Zanima li vas nešto više o neurofeedbacku? Pišite nam u komentarima.