Dobrobit

09/11/2025

Danas je Svjetski dan posvojenja. Uz djecu i obitelji koje su već zajedno, mislim i na sve vas koji još čekate da postanete roditelji.

Kreće s radom online grupa podrške za potencijalne posvojitelje. Ako si upisan_a u registar potencijalnih posvojitelja, znaš koliko je čekanje naporno: puno papirologije, tišine sustava, nade i padova. Ova grupa je mjesto gdje sve to možeš podijeliti s ljudima koji prolaze kroz slično.

Grupa se održava online, svaki drugi četvrtak od 19:30 do 21:00. Sudjelovanje je besplatno. Namijenjena je osobama i parovima upisanim u registar potencijalnih posvojitelja u Hrvatskoj, koji su u fazi čekanja i žele više podrške. Ne radi se o edukaciji o proceduri, nego o sigurnom prostoru za emocije i razmjenu iskustava.

Bavit ćemo se temama poput neizvjesnosti i dugog čekanja, strahova, nade i umora, različitih načina nošenja s procesom unutar para te pitanjem kako da čekanje ne pojede cijeli život. Otvoriti ćemo prostor i praktična iskustva (kontakt s centrima, odlasci na razgovore…).

Grupu vodim kao specijalizantica transakcijske analize te edukantica dječje i adolescentne integrativne psihoterapije. Brinut ću se za siguran, ugodan prostor i teme koje su doista važne vama koji čekate.

Ako ti ovaj Dan posvojenja teško pada, možeš učiniti nešto i za sebe dok čekaš. Prijavi se, pošalji poruku Grupa u DM i šaljem ti link na prijavu i info.

22/09/2025

Dobrih grupnih programa kod nas nema puno – zato iskoristi ovu jedinstvenu priliku za grupu psihoterapijske podrške nakon traumatičnog poroda:
https://ok-roditelj.com/grupna-psihoterapija-porodajna-trauma

Ako ti se porod stalno vraća u mislima, teško se povezuješ s djetetom, često si na rubu snaga ili te prate krivnja, sram, tuga ili bijes – važno je znati da nisi sama. Postoji sigurno mjesto gdje se sve to može podijeliti i proraditi.

Susrete vodi divna i stručna Iva Gospodnetić, psihologinja i edukantica psihoterapije, s iskustvom u radu s traumom i roditeljima u perinatalnom razdoblju. Uz nju ćeš imati osjećaj sigurnosti i podrške.

Ostalo je još samo nekoliko mjesta – prijavi se odmah:
https://ok-roditelj.com/grupna-psihoterapija-porodajna-trauma-prijava

Oporavak je moguć. Povratak povjerenja u vlastito tijelo, manje krivnje i više mira – sve to može biti tvoj put.

Rad s klijentima temelji na znanjima i vještinama stečenima tijekom studija psihologije i psihoterapijskog pravca transakcijske analize. Individualno se prilagođava svakoj osobi te u svom pristupu kombinira kreativne tehnike ili one usmjerene na tijelo. U radu s njom možeš očekivati istraživa...

23/04/2025

Driver “Udovolji drugima” često se formira u djetinjstvu, u obitelji gdje je ljubav bila uvjetovana prilagođavanjem, smirivanjem drugih (često roditelja), brzom reakcijom na potrebe odraslih i povlačenjem vlastitih želja. Dijete koje osjeti da je “dobro” dijete ono koje ne traži previše, ne ljuti se i pazi na druge, često razvije unutarnji imperativ: “Budi dobar/udovolji drugima da bi bio voljen”.

U odrasloj dobi, ovaj obrazac može izgledati kao empatija i brižnost, ali često se ispod nađe nesigurnost u vlastitu vrijednost - ako ne ispunjavamo tuđa očekivanja. Hargaden i Sills (2002) ističu da je temelj ovih obrazaca skriptna odluka: u svrhu očuvanja povezanosti — na cijenu autentičnosti.

Klijentice s ovim driverom često znaju što drugi trebaju, ali ne znaju što žele same. Teško im je reći “ne”, izražavanje ljutnje doživljavaju kao prijetnju odnosu, a briga o sebi djeluje sebično. Kroz redecision pristup (Goulding & Goulding, 1979), možemo raditi na osvještavanju starih odluka i donošenju novih — onih koje uključuju i vlastite potrebe.

No Clarkson (1992) naglašava važnost stvaranja odnosa u kojem klijent može ponovno pregovarati o svojim granicama bez straha od gubitka odnosa. TA terapija tako nudi prostor u kojem osoba uči: ne moram birati između povezanosti i autentičnosti.

Kombinacijom ova dva pristupa radim s klijenticama na promjeni koja ne dolazi kroz prisilu, već kroz reodlučivanje i iskustvo odnosa u kojem postajemo viđeni i prihvaćeni kad i ne ugađamo.

26/03/2025

Ako si kao djevojčica imala osjećaj da moraš paziti kako se tvoja mama osjeća. Ako si slušala o problemima koje nisi mogla razumjeti, bila rame za plakanje, pokušavala „popraviti“ ono što nije bilo tvoje – nisi bila dijete. Bila si nečiji terapeut.

Tvoje Slobodno dijete – razigrano, znatiželjno, autentično – povuklo se. Umjesto njega pojavilo se Adaptirano Dijete koje ugađa, pazi, šuti. Možda si razvila i Malog profesora – dio tebe koji prerano postaje “mudra”, čita tuđe tonove, izraze lica, raspoloženja.

Odrastajući u takvom odnosu često nema granica. Emocionalno stapanje (enmeshment) znači da ne znaš gdje ti završavaš, a gdje drugi počinju. Njihova bol postaje tvoja. Njihov nemir postaje tvoja krivnja. Tvoje potrebe – nestaju.

Djevojčica ne može postaviti granicu. Ona samo uči kako preživjeti. A preživljava tako da postaje roditelj vlastitim roditeljima. I ostaje sama.

Ako danas teško kažeš „ne“. Ako se osjećaš odgovorno za tuđe emocije. Ako ti je teško odmoriti se jer uvije moraš “nešto” – možda si i dalje vjerna toj ulozi? Ali znaj da nisi ti bila problem. I danas imaš nešto što tada nisi imala. Svojeg Odraslog koji može učiti postavljati granice, njegovati tvoje Slobodno dijete i reći: dosta je.

A ako taj dio još ne osjećaš u potpunosti – dođi u terapiju. Možemo zajedno ojačati tvojeg Odraslog. Da te štiti. Da te vidi. Da ne budeš više sama.

22/03/2025

Možda si ovu poruku usvojila rano – vrijediš samo ako ne griješiš, ako sve znaš, ako si besprijekorna. Možda ona nije bila upućena verbalno, ali je naučena kroz modeliranje ponašanja ili kroz pohvale i kritike koje si primala. U transakcijskoj analizi nazivamo to driverom, unutarnjom prisilom, u ovom slučaju porivom za stalno dokazivanje svoje vrijednosti kroz postignuća.

Driver Budi savršena (engl. Be Perfect), kako ga je definirao Kahler, često se razvija u kontekstu u kojem dijete dobiva ljubav i potvrdu samo kad “nešto napravi kako treba”. Kasnije, u odrasloj dobi, ta nesvjesna poruka može voditi prema perfekcionizmu, prekomjernom razmišljanju o svojim postupcima, sumnji u vlastitu vrijednost i nemogućnosti spontanog odmora.

U terapiji radimo na prepoznavanju trenutaka kada unutarnji pritisak preuzima kontrolu – npr. kad ne možeš završiti zadatak jer “nije dovoljno dobar”, kad teško podnosiš greške ili kad osjećaš da si stalno “u zaostatku” unatoč objektivnim uspjesima. Kad moraš “još nešto da bi nešto mogla dalje”, kad na odmor dolaziš tek “nakon što” itd.

No ne radimo na ukidanju tvojih standarda, nego na oslobađanju od straha i srama. Umjesto unutarnjeg kritičara, razvijamo unutarnju podršku. Tako da možeš stati, pogriješiti, odmoriti – i ostati u kontaktu s vlastitom vrijednošću.

Jer možda ne trebaš _još jedan dokaz_ vlastite vrijednosti – nego prostor u kojem smiješ postojati bez uvjeta, prihvaćena i dovoljna upravo takva kakva jesi.

22/02/2025

ADHD se često prikazuje kao poteškoća s fokusom, ali u svojoj suštini, on je izazov u regulaciji unutarnjeg svijeta – emocija, motivacije, izvršnih funkcija i upravljanju fokusom. Osobe s ADHD-om ne bore se s razumijevanjem onoga što trebaju učiniti, već s mogućnošću da to učine u pravom trenutku.

Osim problema s pažnjom, ADHD može značiti unutarnji nemir, osjetljivost na podražaje, hiperfokus na ono što je trenutno zanimljivo, izazov u planiranju i praćenju vremena te brzo mentalno zamaranje.

Gabor Maté u knjizi Raspršeni umovi naglašava da ADHD nije samo genetska predispozicija, već i posljedica ranih iskustava i načina na koji mozak uči regulirati stres. Piše da dijete ne postaje hiperaktivno samo zbog genetike, već zbog okruženja koje ne pruža dovoljno emocionalne sigurnosti i regulacije.

Ako često odgađaš stvari koje su ti važne, osjećaš nagle promjene motivacije ili znaš što trebaš napraviti, ali ne možeš krenuti, to nisu znakovi lijenosti. ADHD nije pitanje volje, već način na koji mozak filtrira informacije i upravlja energijom.

U terapiji kroz transakcijsku analizu radimo na razumijevanju unutarnjih dijaloga i obrazaca koji oblikuju način nošenja s izazovima. Fokus je na prepoznavanju kritičnih unutarnjih glasova i jačanju Odraslog dijela, regulaciji emocija te razvoju strategija koje odgovaraju individualnom ritmu.

ADHD nije nešto što treba „popraviti“. Svijet tek uči kako podržati umove koji misle izvan uobičajenih okvira!

01/02/2025

U transakcijskoj analizi, jedan od ključnih koncepata su driveri, nesvjesni obrasci ponašanja koji nastaju u djetinjstvu i oblikuju naše ponašanje kao odraslih.

Jedan od tih obrazaca je “Budi jak” (engl. Be Strong), koji je razvijen kroz rad Erica Bernea, osnivača transakcijske analize, a dodatno ga je razradio Taibi Kahler. “Budi jak” je obrazac u kojem vjerujemo da uvijek moramo biti snažni, ne pokazivati slabost i nikada ne tražiti pomoć. Poruka koja nas vodi kroz život često je: “Moram to sama, moram biti jaka.”

Iako ovaj obrazac može biti koristan u situacijama kada je potrebna izdržljivost, postaje problematičan ako postane dominantan način ponašanja. Osobe pod utjecajem ovog drivera često se osjećaju kao da moraju nositi teret same, potiskuju svoje emocije i ne dopuštaju si ranjivost, a traženje pomoći smatraju slabošću. Dugoročno, ovo može dovesti do stresa, osjećaja usamljenosti i emocionalne iscrpljenosti, jer se stalno pokušava održavati slika “snažne” osobe, a time se gubi kontakt s vlastitim osjećajima i potrebama.

U terapiji, rad s driverom “Budi jak” usmjeren je na pomoć klijentici da prepozna kada se ovaj obrazac aktivira i kako utječe na njezin svakodnevni život. Kroz istraživanje, klijentica osvježava svijest o situacijama u kojima osjeća pritisak da bude “sama sebi dovoljna”, bilo da se radi o stresu u odnosima ili izazovima na poslu. Pomažem klijentici da razumije kako izbjegavanje ranjivosti i potiskivanje emocija može dugoročno dovesti do emocionalnog iscrpljivanja i distanciranja od drugih.

Cilj terapije je pomoći klijentici i da prepozna granicu kada joj je potrebno tražiti pomoć i izražavati emocije bez straha od odbacivanja ili osjećaja slabosti. Kroz proces terapije, klijentica uči da istinska snaga ne leži u samostalnosti po svaku cijenu, nego u sposobnosti da se otvori drugima, izražava svoja osjećanja i stvori zdrave, podržavajuće odnose.

Terapija omogućuje razvoj emocionalne fleksibilnosti, gdje klijentica prihvaća svoju ranjivost kao snagu, a ne kao slabost, te prepoznaje vrijednost emocionalne povezanosti u zdravim odnosima.

04/01/2025

Javni identitet je ono što drugi vide, npr. slike uspjeha, profesionalnosti itd. To je imidž koji često gradimo prema tuđim očekivanjima kako bismo ostavili dojam da sve držimo pod kontrolom. Privatni identitet, dijeliš s ljudima kojima vjeruješ – obitelji, prijateljima, partnerima. U ovom sloju dolaze na vidjelo tvoje svakodnevne borbe, nesigurnosti i stvarniji dijelovi tebe.

Najdublji sloj je intimni identitet – to si ti, sa svim svojim mislima, osjećajima, željama i strahovima. To je prostor u kojem se osjećaš najautentičnije i gdje možeš biti potpuno svoj/a, čak i ako taj dio ponekad ostaje skriven i tebi samome.

Problem nastaje kad javni imidž preuzme glavnu riječ, dok privatna stvarnost i intimna istina ostaju zanemarene. Takva neravnoteža često vodi do osjećaja iscrpljenosti i gubitka povezanosti sa sobom. Ravnoteža se postiže tek kad prepoznaš granice među tim slojevima i nađeš način kako ih integrirati.

Izazovi:
Pitanje vrijednosti: Hoće li me voljeti ako nisam uvijek savršen/a? (Spoiler: hoće. Ili bi trebali.)
Sindrom “svi sve znaju”: Kad ljudi misle da te poznaju jer vide tvoj javni imidž. (Ti znaš bolje.)
Izgubljenost u ulozi: Kad tvoj život postane popis obaveza, a ti zaboraviš uživati. (Smiješ.)
Strah od razotkrivanja: Što ako ljudi vide da nisam ono što očekuju? (Vidjet će, i to je u redu.)

Psihoterapija pruža prostor za istraživanje tvojih stvarnih želja i potreba, oslobađa te pritiska tuđih očekivanja i razvija unutarnju snagu za nošenje s izazovima. To je put prema autentičnosti i slobodi.

Znaš onu scenu kad netko otvori ormar, a iz njega ispadne sve što je nagurano unutra? E, pa, to je često naš identitet. Pokušavamo ugurati očekivanja svih oko nas – malo savršenstva, malo glamura, malo “uvijek sam dostupan”. Psihoterapija ti pomaže posložiti taj ormar tako da napokon možeš otvoriti vrata bez straha da će te zatrpati tvoje vlastite stvari.

Tvoj javni imidž važan je, ali on nije cijela tvoja priča. Pravi balans dolazi iz razumijevanja i prihvaćanja svakog dijela sebe – javnog, privatnog i intimnog. Kad se usklade, konačno osjećaš slobodu.

02/01/2025

Zašto novogodišnje (a realno i sve druge) odluke često ne opstaju? 🎉

Mnoge odluke donesene s početkom nove godine brzo izblijede. Zašto je to tako i kako možemo donijeti odluke koje će trajati?

Upravo o tome pričam u prvoj epizodi mog podcasta! 🎙

Swipeaj kroz slajdove za informaciju više, a za dublje razumijevanje poslušaj cijelu epizodu (nije duga, nešto više od 5 minuta) putem linka u opisu profila iliti https://bit.ly/4gzGvcT 🎧

Ako želiš javi dojmove, mišljenja o temi, zaprati podcast, ocijeni ga, podjeli i što sve već ti dođe.

29/12/2024

>>PODCAST

Džepni terapeut · Episode