20/08/2022
Trip report - Interstellar na gljivama
Danas sam iskopao ovaj trip report, napisao sam ga za jednu englesku grupi no danas sam odlučio napraviti prijevod jer je intrigantan, uživajte!
Jednom davno odlučio sam uzeti samo dva grama domaćih gljiva i pogledati film "Interstellar" i nikad prije nisam toliko jako plakao.
Pojeo sam gljive u 21 sat, otuširao sam se i legao u toplu kupku slušajući glazbu Johna Hopkins instituta za studije psilocibina u mraku. Halucinacije su brzo počele i površine zidova su počele izgledati kao hieroglifi. Na zidovima su se ubrzo pojavili i entiteti, pokušali su mi pokazati kako se uzgajaju sve vrste stvari, ali uglavnom je to bilo neka vrsta žitarica poput kukuruza što je vrlo čudno ako uzmete u obzir da nikad prije nisam gledao interstellar, prvi dio filma pokazuje upravo to. Halucinacije su bile iznimno vividne, mogao sam ih vidjeti sa otvorenim očima sa iznimnim detaljima.
Entiteti au izgledali poput insekata, što god su radili radili su zajedno i pokazali su mi koliko je važno držati se skupa te da je ljubav najvažnija emocija. Nakon otprilike sat vremena bio sam primoran izaći iz kade, kratko vrijeme gledao sam tlo i noćno nebo sa balkona, vizuali nisu bili "vodeni" kao inače.
Oko 10:30 sati imao sam nagon otići u svoju sobu i počeo sam gledati film Interstellar, to je bila faza kad sam gledao dosta sci-fi filmova i dokumentaraca na gljivama. U početku sam se smijao načinu na koji je glavni lik razgovarao, ali vrlo brzo vrag je oduzeo šalu i u filmu su se počele događati strašne stvari. Sve se osjećalo krajnje tuđim, ali stvarnim, vizualni su bili neopisivi. Stvari su postale previše tužne i intenzivne nakon otprilike sat vremena, želio sam zaustaviti film, ali na moje iznenađenje nisam se mogao pomaknuti ili zatvoriti oči. U filmu se pojavio entitet nalik kćeri protagonista i počeo govoriti "Ostali su te ovdje da umreš/ugušiš se" iznova i iznova, u to je vrijeme disanje postalo vrlo teško i počeo sam se gušiti bez fizičkog razloga. To je, naravno, dovelo do ekstremne panike i imao sam osjećaj da sam možda u odijelu astronauta, da mi ponestaje kisika i da je cijeli ovaj život samo halucinacija koju je donio moj "pravi" mozak koji umire.
Kasnije sam saznao za pojam "cognitohazard". Taj pojam se odnosi na fenomen ili informaciju koja šteti osobi koja razmišlja o tome. Moje iskustvo je već opisan fenomen, to je takozvani "brain in a jar" thought experiment.
Kroz to lebdenje i izlazak iz vlastite svijesti osjećao sam toliku prodornost i tijekom nje sam doživljavao stvari toliko bizarne da ne mogu opisati što su bile, ma koliko se trudio. Kao da ju je netko udario čekićem u moju realnost i smrvio ju je na milijun komadića, moglo bi se reći da je to konačan stupanj derealizacije. U svom tom kaosu čuo sam neki drugi entitet kako viče "Probudi se! Moraš se probuditi ili ćeš umrijeti!" I druge takve stvari. Tada sam imao osjećaj da mi je svijest pojurila natrag u tijelo i dahnuo sam za zrakom kao da sam se ponovno rodio. "Vratio sam se" oko 1:30 ujutro i film se do tada bližio kraju. Osjetio sam ekstremnu zahvalnost što sam ljudsko biće i tada sam najviše plakao, ljepota ovog svijeta je neograničena.
Nakon svega toga pokušao sam zaspati, ali kad sam zatvorio oči, došao sam u kontakt s nevjerojatnim fraktalima i onim što mislim da je zaista značajani entitet, ja ju opisujem kao glavnu energiju iza gljiva, ima ženstvenu energiju i voli razgovarati sa bilo kime tko ju susretne. Rečeno mi je da smo postavili same sebe na ovaj planet, da je ovo naša odluka. To bi značilo da je svatko od nas na neki način "Bog" i da nam ne treba nikakva pomoć ili čudo da bismo postojali. Otkrio sam da je ovo zaista intrigantna misao o kojoj treba razmišljati.
Do sada sam se spotaknuo na gljive oko 7 p**a u dozama od 1-5 grama. Što više uđem u to to postaje jači. Ovo putovanje od 2 grama osjećalo se intenzivnije od mog putovanja od 5 grama. Uzgajam vlastite gljive i sva moja iskustva potječu iz iste serije, tako da različita potencija jednostavno nema smisla.
U retrospekciji naivno sam ušao u tako duboko iskustvo i moram priznati da mi je odabir filma bio još naivniji. Mnogi bi rekli da je ovo bio "bad trip" no loše je bilo samo u tom trenutku. Ovo iskustvo mi je do danas promjenilo svjetonazor i pomoglo da formiram svoje egzistencijalne teorije koje me služe.
Dali je itko imao slična iskustva ili objašnjenja za bilo što od ovoga? Bilo bi mi drago čuti o tome. Hvala što ste ovo pročitali.
Bloomer Shroomer