Gestalt psihoterapija & savjetovanje

01/11/2024

Mali podsjetnik za sve roditelje. 😇

04/03/2023

[Održano online interaktivno predavanje "Mala škola prevencije seksualnog nasilja" u sklopu 16. Tjedna psihologije]

U 16. Tjednu psihologije, 22.2.2023. održano je online predavanje nastalo u suradnji Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, Centar za zdravlje mladih Zagreb, Studentskog savjetovališta Sveučilišta u Zadru i udruge Nepopularna Psihologija.

Interaktivno predavanje osmislili su Krešimir Prijatelj, mag. psych. (Odjel za psihologiju, Sveučilište u Zadru; Studentsko savjetovalište Sveučilišta u Zadru; udruga Nepopularna psihologija), doc. dr. sc. Arta Dodaj (Odjel za psihologiju, Sveučilište u Zadru; Studentsko savjetovalište Sveučilišta u Zadru) i klinička psihologinja Ella Selak Bagarić, voditeljica Centra za zdravlje mladih.

Predavanju je prisustvovalo više od 60 zainteresiranih studenata/ica i stručnjaka/inja uglavnom pomagačkih zanimanja, a otvorene su teme povrede ljudske seksualnosti, odnosno seksualnog nasilja kao vida rodno uvjetovanog nasilja. Na predavanju je posebna pažnja usmjerena na "sive brojke" raširenosti seksualnog nasilja. Naime, podaci ukazuju kako svaka treća žena i svaki šesti muškarac doživi neki oblik seksualnog nasilja tijekom života, a da 1 od 5 žena i 1 od 71 muškarca doživi silovanje. Žene su u 2-5 p**a većem riziku da dožive seksualno nasilje u dječjoj dobi u odnosu na muškarce. Podacima Vijeća Europe (2010) 1 od 4 djevojčice i 1 od 6 dječaka, odnosno 1 od 5 djece dožive seksualno nasilje, pri čemu su počinitelji u velikom broju slučajeva poznati žrtvama. Istaknuto je i kako na jedno prijavljeno seksualno nasilje dolazi 15 do 20 neprijavljenih slučajeva zbog brojnih čimbenika povezanih sa pojedincem (npr. neugodnih osjećaja), drugima (npr. odnos moći i kontrole, utjecaj na bliske osobe) i okolinom (npr. nepovjerenje u sustav, strah od sudskog postupka). Procjenjuje se kako je prosjek vremena od početka doživljavanja seksualnog nasilja do povjeravanja o doživljavanju istog između 10 i 16 godina. Također, predavanje je pružilo praktične smjernice za slučajeve suočavanja sa seksualnim nasiljem, ali je naglasak stavljen na preventivne strategije koje pojedinci kao dio društva mogu činiti radi stvaranja sigurne zajednice s nultom stopom tolerancije na bilo kakav vid nasilja, uključujući i seksualno nasilje kao oblik povrede najintimnijih tjelesnih i psiholoških granica pojedinca.

Ovim putem se od srca zahvaljujemo svim prisutnim sudionicama i sudionicima na aktivnosti i vrijednim pozitivnim povratnim informacijama koje se upravo tiču važnosti otvaranja teme prevencije seksualnog nasilja u javnom prostoru.

Ako ste doživjeli bilo kakav oblik nasilja, podršku i pomoć možete potražiti kontaktiranjem Ministarstva unutarnjih poslova - policije (192 / 0800 7799), Centra za žrtve seksualnog nasilja (Ženska soba) (01 6119 444), Hrabrog telefona (Linija za mlade: 116 111), Plavog telefona (01 4833 888), SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja (Ženska pomoć sada) (0800 655 222), Centra za krizna stanja i prevenciju suicida (KBC Zagreb, Rebro) (01 2376 335), Centra za nestalu i zlostavljanu djecu (031 272 943).

04/03/2023

[21. TJEDAN MOZGA] #🧠

Studentsko savjetovalište i Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru pozivaju vas na online radionicu „Zašto prekid intimne veze boli?“ koja će se održati 14. ožujka u 14:00 sati putem platforme Zoom, u sklopu obilježavanja 21. Tjedan mozga u Zadru.

Gotovo se svaka osoba barem jednom u životu susrela s neugodnim događajem uzrokovanim prekidom veze. Bilo da se radilo o kratkotrajnoj adolescentskoj ljubavi ili ozbiljnoj vezi koja je prekinuta nakon mnogo godina, zanimljivo je kako ljudi u takvim situacijama svoju emocionalnu bol izražavaju u smislu fizičke boli, poput rečenica: "Ona/On mi je slomio srce" i "Ovo je gore nego dobiti šamar". Upravo su MacDonald i Leary (2005.) utvrdili koliko je izražavanje emocionalne boli u smislu fizičke boli prisutno u različitim kulturama diljem svijeta. Razlog za korištenje prethodno navedenih metafora je socijalna bol, koja se definira kao stanje duboke tuge koje se proživljava kada su socijalne veze prekinute ili više nisu prisutne (Tchalova i Eisenberger, 2015).

U jednoj studiji, sudionici su gledali fotografiju svoje bivše partnerice, dok su aktivirana područja mozga praćena funkcionalnom magnetskom rezonancijom. Rezultati su pokazali da je ljubav doista slična ovisnosti jer su se pri gledanju fotografije bivšeg partnera aktivirala područja mozga odgovorna za regulaciju ovisnosti i želje – Nucleus accumbens, orbitofrontalni i prefrontalni korteks (Fisher i sur., 2010.). Ali "može li srce doista biti slomljeno?". Iako se "slomljeno srce" koristi kao metafora, ono se uistinu može slomiti, a ima i svoj medicinski naziv, a to je „Takotsubo“ ili stresna kardiomiopatija (Koulouris i sur., 2010.).

Na ovoj radionici, sudionici će se upoznati s nekim relevantnim rezultatima istraživanja povezanosti prekida intimne veze s načinom na koji ga mozak procesuira i doživljava, kao i s drugim zanimljivim informacijama iz područja biološke psihologije o mozgu nakon prekid intimne veze.

Radionicu će voditi Martina Ušljebrka i Mirta Zvonka Škugor, studentice psihologije, pod mentorstvom Krešimira Prijatelja, mag. psych. i doc. dr. sc. Arte Dodaj s Odjela za psihologiju, savjetovatelja u Studentskom savjetovalištu.

Prijava je obvezna, a možete se prijaviti putem poveznice: https://bit.ly/3kpeA7H

Radionica se neće snimati. Sudionici mogu dobiti potvrdu o sudjelovanju. Broj mjesta za sudjelovanje je ograničen stoga požurite!

Svi sudionici će nakon prijave dobiti poveznicu na Zoom na svoje email adrese.

Očekujemo vas!

04/03/2023

[21. TJEDAN MOZGA] #🧠

Studentsko savjetovalište i Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru pozivaju vas na radionicu „Kako mozak pamti psihotraumu?“ koja će se održati 17. ožujka u 16:00 sati u Code Hub Zadar, povodom 21. Tjedan mozga u Zadru.

Kao posljedica emocionalno, odnosno psihički opasnog događaja koji je pojedinac doživio, mogu nastupiti dugotrajni učinci koji se nazivaju traumom. Psihološka trauma je reakcija na traumatski događaj (National Child Traumatic Stress Network, 2008). Nakon što se sam događaj odvije, brojni podražaji iz okoline koji nalikuju situaciji stresnog događaja tretiraju se kao okidači koji osobu podsjećaju na traumatski događaj (van der Kolk, 2014). Mogu se pojaviti flashbackovi, sjećanja, osjećaji i misli koji se ponavljaju, što dovodi do preplavljujućeg stresa uzrokovanog iskustvima iz prošlosti.

Traumatski događaj može dovesti tijelo do "moda preživljavanja" – bori se ili bježi (DeBellis i Zisk, 2014). Dakle, kada postoji prijetnja u okolini, amigdala aktivira alarmni sustav i dolazi do automatske reakcije tijela na takav podražaj (van der Kolk, 2014.). Neokorteks procjenjuje situaciju i šalje informacije limbičkom sustavu koji inicira reakciju borbe ili bijega (van der Kolk, 2014). Istovremeno se oslobađaju hormoni kortizol i adrenalin. Kada je događaj traumatičan i preplavi sustav reakcije na stres, limbički sustav nastavlja slati alarme ostatku tijela, a sustav alarmiranja postaje pretjerano osjetljiv na svaku potencijalnu prijetnju čak i nakon što je opasnost prošla i često procjenjuje neprijeteću situaciju kao opasnom (Wilson i sur., 2011.). Istovremeno, tijelo ostaje u "modu preživljavanja" i teško uspostavlja ravnotežu, što ometa svakodnevno funkcioniranje i dovodi do oštećenja hipokampusa, amigdale i prednje vijuge (Bains, 2021).

Na ovoj radionici polaznici će se upoznati s načinima na koje mozak obrađuje i pamti psihičku traumu.

Radionicu će voditi Marija Gulam i Mirta Zvonka Škugor, studentice psihologije, pod mentorstvom Krešimira Prijatelja, mag. psych., asistenta na Odjelu za psihologiju i savjetovatelja u Studentskom savjetovalištu.

Prijava na radionicu je obvezna, a možete se prijaviti putem poveznice: https://bit.ly/3XYzM1W

Sudionici mogu dobiti potvrdu o sudjelovanju. Broj mjesta za sudjelovanje je ograničen stoga požurite!

Očekujemo vas!

26/02/2023

U 16. Tjednu psihologije, 22.2.2023. održano je online predavanje nastalo u suradnji Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru, Centra za zdravlje mladih, Studentskog savjetovališta Sveučilišta u Zadru i udruge Nepopularna psihologija.

18/02/2023

PRIJAVITE SE: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdIWVdBPlf5mMbotVbr0sMt6zraCl9aCvt3i09jtxW-liaNEQ/viewform?fbclid=IwAR2PF_Y45lB6hDyCqqd4kdPsgqQsP8Uv01SkXnWRLDoaITLRvAE7lYk82U4

[NAJAVA]

Interaktivno predavanje u sklopu 16. Tjedna psihologije pod nazivom „Mala škola prevencije seksualnog nasilja“, nastala u suradnji s Centrom za zdravlje mladih i udrugom Nepopularna psihologija, održat će se 22. veljače u 17:30 sati, online preko platforme Zoom.

Znate li da gotovo svaka treća žena i svaki šesti muškarac doživi seksualno nasilje tijekom života? Brojke su u realnosti nešto “tamnije”, naime na jedno prijavljeno zlostavljanje obično bude oko 15-20 neprijavljenih. Postoji nekolicina razloga zbog kojeg osobe ne prijave proživljeno seksualno nasilje i posljedice nose u sjeni društvene stigme i straha od osude.

Cilj ovog interaktivnog predavanja je identificirati moguće posljedice seksualnog zlostavljanja te informirati i senzibilizirati širu javnost o postupanju i traženju pomoći u slučajevima sumnje na seksualno nasilje.

Voditelji/ce radionice su doc. dr. sc. Arta Dodaj i Krešimir Prijatelj, mag. psych. s Odjela za psihologiju te Ella Selak Bagarić, mag. psych., klinička psihologinja, voditeljica Centra za zdravlje mladih ih Zagreba.

Za radionicu se potrebno prijaviti putem linka: shorturl.at/DOPZ8

18/02/2023

15/02/2023

[NAJAVA]

Interaktivno predavanje u sklopu 16. Tjedna psihologije pod nazivom „Mala škola prevencije seksualnog nasilja“, nastala u suradnji s Centrom za zdravlje mladih i udrugom Nepopularna psihologija, održat će se 22. veljače u 17:30 sati, online preko platforme Zoom.

Znate li da gotovo svaka treća žena i svaki šesti muškarac doživi seksualno nasilje tijekom života? Brojke su u realnosti nešto “tamnije”, naime na jedno prijavljeno zlostavljanje obično bude oko 15-20 neprijavljenih. Postoji nekolicina razloga zbog kojeg osobe ne prijave proživljeno seksualno nasilje i posljedice nose u sjeni društvene stigme i straha od osude.

Cilj ovog interaktivnog predavanja je identificirati moguće posljedice seksualnog zlostavljanja te informirati i senzibilizirati širu javnost o postupanju i traženju pomoći u slučajevima sumnje na seksualno nasilje.

Voditelji/ce radionice su doc. dr. sc. Arta Dodaj i Krešimir Prijatelj, mag. psych. s Odjela za psihologiju te Ella Selak Bagarić, mag. psych., klinička psihologinja, voditeljica Centra za zdravlje mladih ih Zagreba.

Za radionicu se potrebno prijaviti putem linka: shorturl.at/DOPZ8