01/03/2026
Iha loron Domingo ba semana daha'at nian Movimento Estudante Juventude Gou-Lora (MEJG) Kordenadora ho estrutura no membru sira, finaliza ona materia dahuluk nian kona-ba organizasaun.
iha Domingo semana oin mai Sei kontinua aprende kona-ba Excel, Word no power poin, husu ba membru sira hotu keta haluha lori ho Laptop rasik atu nune'e fasil hodi komprende aumesmo sei kontinua halo pratika.
Materia organizasaun ne'e mak Kordenadora no membru sira aprende, mai ho mahusuk rua katak 1)tan sa ita presiza organiza? 2) Saida mak sai pontu forte iha organizasaun?
q
Iha kondisaun objektiva dudu estudante presiza organiza malu hodi forma orgaun, se lahó kondisaun objektiva maka ita lahó hanoin atu organiza no forma orgaun simplesmente hanesan ne'e.
Organizasaun ne'e existe atu diskuti problema sosial ne'ebe mak sosiedade hasoru iha rai ne’ebe horik ba. mundo ohin loron, mundo ida ne'ebe mak kompetisaun, konsege orienta ema nia hanoin tenki kompete no ema la konsege lori ema ba hare'e hetan asuntu sosiál ne'ebe maka hanesan: estrada,be'e mos, Sentru saúde la sufisiente, ai moruk la iha, konflitu entre joven sira, asedu sexual no Violasaun seksual.
Husi problema baziku hirak ne'e Presiza hare'e mos organizasaun organizadu no organizasaun la organizadu! organizasaun organizadu mak hanesan iha naran, estrutura, viziaun, missaun ,programa planu aktividade objektivu, estatutu no fatin.Organizasaun la organizadu mak hanesan, mercadu, Manu futu, biliar, joga karta.
Iha organizasaun ne'e determinadu husi forsa massa popular membru no lideransa.maibe husi ne'e hotu mak ho politika no idelojia.husi politika no idelojia maka forma karakter kada membru no iha organizasaun ne'e rasik, membru atu barak to'o ne'ebe, fasilidade organizasaun nian atu forte to'o ne'ebe, nia Sei la kroat no la sai arma luta ida ba poderozu se la lidera husi ideolojia no politika fasilmente ita atu lakon no namkari arbiru. hanesan Marx dehan Movimento ida la mai ho orientasaun Teoria, idelojia no politika ne'e hanesan Ró iha tasi laran ne'ebe la hatene nia diresaun ho klaru tanba la iha kompas no mapamentu atu lao tuir.
Fasilmente atu komprende no unifika lider, membru ho massa popular, ne'ebe iha organizasaun ita bele fo exemplu simples hanesan transporte presiza bele lori ka tula ou lidera viajem passajeirus sira nian.transporte ne'e presiza maneira ou dalan atu atinzi objektivu ikus, antes lider, membru no massa deside iha forum. Iha sorin seluk organizasaun ita bele hare'e nudar instrumentu ba funu hodi halakon inmigu povu nian, surik ne'e atu kroat no forsa depende ba kapasidade lideransa.
Iha Movimento liberal no movimentu progresivu iha diferente dok iha diferente hansa ne'ebe : iha metode hare'e no hanoin, pozisaun, atua problema, nia asaun, nia pratika sosia.iha metode hanoin ne'e mak ho idelojia hanoin ne'ebe logika ne'e mai ho teoria, organizasaun progresivu metode hare ba problema: malnutrisaun-komsumu diariu- la nutritivu no fontes redimentu familia.
Ex: simples fenomena ohin loron hanesan dengue ne'e nia impaktu ne'e husi ne'ebe ita hare'e lixu Soe arbiru saluran valeta naton udan mai be'e mak liu foer belit iha valeta aumenta susuk barak hodi tata ema hamosu Dengue tuir Los parte estaduq presiza hare'e to'o iha ne'eba ho mekanismu seluk bele Prepara fatin ne'ebe dignu ba povu.
Lalos dehan fali kaer fali susuk Aman no inan lori ba hotu iha Australia ne'e ka la logika hare'e ho metode hansa ne'e mak ita dehan liberal no ikus fo sala mak inan aman mak la hare'e oan afinal la hare'e ho klean ikus individu mak sai kulpa hodi taka falta ba poder nain sira asumi hela pozisaun ba.
Iha organizasaun liberal existe atu hatan ema ida ka grupu balun nia nesesidade no hametin (Statu quo) laos ema wain nian ho metode hare'e fenomena ba hansa malnutrisaun, estada grave, konflitu entre joven ne'e impaktu husi Juventude ka inan aman sira, hodi ida ne'e NGO halo kontinua aproveita husi doador ho parte estadu bele apoiu fundus ne'ebe mak boot hodi tun ba halo advokasia no dehan ba povu vulneravel sira tenki kritika ba estado atu nune'e hodi habokur NGO ninia interese privadu duke komun.
Iha organizasaun mos ita hare'e komprende Ideolojia no politika. ideolojia hanesan objektiva da ikus ba ita nia hakarak! exemplo Simples Nelson ho Carla halao relasaun Domin husi sira nain rua nia relasaun ho konkordansia ida katak tenki forma uma kain ida ne'e objektivu ikus ba nain rua.
Husi nain rua nia objektivu ne'e hodi hametin Valos popular,justica, no demokrasi.
Idelojia ne'e materi baziku/ materia prima hodi forma surik. Surik ne'e atu kroat no forsa termina husi materia baziku Sei materia baziku mak la forte fasil atu hatohar husi inimigu.idelojia nudar arma ida hafalun surik hodi Luta.
Politika hanesan maneira ida ne'ebe oinsa hafasil atu hamonu inimigu fasil atu domina inimigu exemplu simples Nelson ho Carla iha konkordansia klaru agora dalan oinsa mak Nelson bele hodi carla nia familia bele simu nia ho diak hodi Nelson bele domina iha familia carla ne'e refere atu domina menan carla husi nia familia dalan ida mak tenki brani no Konsisten.
Prinsipiu baziku husi organizasaun presiza hatur iha lider membru no iha organizasaun ne'e nia laran iha ha'at (4).
1. Sentidu lina de massa
2. Sentidu disciplina no demokrasi
3. Sentidu kolektivismu
4. Sentidu Vanguarda.
#) Sentidu lina de massa ne'e atu dehan katak ema ka grupu husi organizasaun sira ne'e hola parte husi povu hodi konsiente kona-ba opresaun, esplosaun, povu tenki kontra.
Prinsipiu husi Sentidu lina de massa atu dehan atu regula organizasaun no massa labele monu ba komandismu no labele hamate konsiensia politika objektivu massa nian iha situsaun politika nian, organizasaun apenas bokan bazea ba koinesimentu sujektivu nian.
Koinesementu subjektivu mak la forte no kroat ne'e sei halai ses husi diresaun luta massa popular nian. lina de massa existe so iha organizasaun progresivu luta ba interese kolektivu ba massa popular nian.no Continua diskuti pasu luta kada lider no membru ba moris ho massa rona preokupasaun massa hodi aprezenta ba malu no diskuti lori massa popular hamrik iha fileira.tanba lina de massa apenas ba tau interese koletivu ba massa popular nian laos individu ka grupu balun nian.
#) Sentidu disciplina no demokrasia hanesan bainhira ita forma organizasaun iha konkordansia entre lider no membru sira husi ne'e tenki hakruk no disciplina ba asuntu ne'ebe iha relasaun ho masa no organizasaun tenki lao tuir. Tanba disciplina nudar karakter estrajeia primariu, demokrasi nudar sekunderia tatika ida atu konkretiza disciplina.
No iha aktividade ruma atu halao presiza Soe ba forum hodi lider, membru inklui massa diskuti hotu, se balun mak konkorda no balun la konkorda entau liu husi dala demokrasia.
Demokratimente dalan uniku ba elisaun ida konkorda mak ho votus maioria entau passa se ho votus minoria se la passa ida ne'e mak desizaun forum.
Prinsinpalmente husi Sentidu disciplina no demokrasia mak atu asegura orgaun labele monu ba birokrastismu no liberalismu.
#) Sentidu kolektivismu hanesan lideransa iha relasaun ne'ebe diak ho kolektivismu, lider labele tau periodade ba asuntu individu bainhira iha aktvidade orgaun no massa nian
Lider membru tenki tau pratika kolektivismu iha mass nia le'et.Exemplo Simples: kria seminar, diskusaun, diskursu, lider mak tenki pimpinan atu membru no massa bele lao tuir.
#) Sentidu Vanguarda signifika hanesan ema hotu sempre iha inisiativa no sai pioneiru, Vanguarda ne'e minimal bainhira orgaun ruma halao politika ruma iha Baze ema individu/grupu no organizasaun sira seluk sempre apoiu no konkorda lao hamutuk hodi kria aktvidade refere.
Prinsipiu husi Vanguarda presiza tau kontrola ho diak atu labele mout ba tendensia atrazadu.membru no massa tenki organizadu no lideradu iha idelojia no politika.
Membru hot-hotu tenki tau interese privadu iha interese koletivu nia okos, membru mos hakruk no obedese ba interese kolektivu. Lalos atu halakon total interese privadu lae maske rua ne'e la han malu.se membru foti pasu mesak la tuir organizasaun desizaun oragaun entau norma, mak membru foti pasu mesak ho oragaun nian mak membru rasik sei resposavel kulpa ne'e mak nia halo no sei hetan sasaun refere bazae regulamentu orgaun nian.
Organizasaun husi Nivel alto no Nivel baziku iha relasaun ba malu bainhira iha reuniaun ka aktvidade balun, Nivel altu tenki komunika Nivel baziku, aktividade ne'ebe mak hala'o iha baze tuir mata dalan saida mak husi Nivel altu fo tuir mata dalan.
Husi materia ne'e atu konklui deit katak organizasaun ne'e importante tebes ba lider no membru inklui massa popular hodi komprende kona-ba realidade moris.Organizasaun atu forti no kroat mak tenki ho teoria revolusionariu, idelojia no Politika.
Ita organiza, ita le'e, ita diskuti no ita muda,(MEJG) A Luta Continua ❤️🌹🫡