ASHTL - Asosiasaun Saúde Holistiku iha Timor-Leste

ASHTL - Asosiasaun Saúde Holistiku iha Timor-Leste "𝗝𝘂𝗻𝘁𝗼𝘀 𝗣𝗼𝗿 𝗨𝗺 𝗩𝗶𝗱𝗮 𝗦𝗮𝘂𝗱𝗮𝘃𝗲𝗹 𝗛𝗼𝗹í𝘀𝘁𝗶𝗰𝗮 𝗲 𝗘𝗾𝘂𝗶𝗹𝗶𝗯𝗿𝗮𝗱𝗮"

03/03/2026

Dengue mak moras infektózu ne’ebé sai hanesan problema saúde públiku boot iha mundu tomak, inklui iha Timor-Leste. Moras ida-ne’e mosu tanba virus dengue ne’ebé transmite hosi Susuk Aedes aegypti, ne’ebé barak hela iha área urbana no peri-urbana (WHO, 2025). Iha tinan sira ikus, kazu ...

ASHTL - Asosiasaun Saúde Holistiku iha Timor-Leste  Representa Husi Sekretario Ir. Lazaro Cuno, Iha Talk Show Radio Libe...
02/03/2026

ASHTL - Asosiasaun Saúde Holistiku iha Timor-Leste Representa Husi Sekretario Ir. Lazaro Cuno, Iha Talk Show Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz nian hodi Fahe informasaun Kona ba Ezistensia Asosiasaun Nian no Vizaun Asosiasaun nian Rasik.

Dili, 2/03/2026

SAIDA MAK HPV (Papiloma virus humanu )1— HPV (Papilomavírus Humano) mak vírús ida ne’ebé komun tebes no bele afeta mane ...
01/03/2026

SAIDA MAK HPV (Papiloma virus humanu )

1— HPV (Papilomavírus Humano) mak vírús ida ne’ebé komun tebes no bele afeta mane no feto. HPV mak ida husi kauza prinsipál husi Infesaun Transmisaun Seksuál (IST) iha mundu tomak.
Iha tipu liu 150 husi HPV, no balu bele halo kanek iha area ge***al, enquanto seluk liga ho kánker.

2🔍 OINSÁ TRANSMITE
HPV transmite liu-liu husi relasaun seksuál (va**nal, a**l no oral), maski la iha penetrasaun kompletu.
Bele mos transmite husi kontaktu diretu ho kulit ka mukóza ne’ebé infetadu.
Iha kazu, bele mos transmite husi inan ba bebé durante partu.

3⚠️ SINÁL NO SINTOMA
Maioria ema ne’ebé infetadu la hatudu sintoma, maibé nafatin bele transmite vírús.
Bainhira sintoma mosu, ne’ebé komun liu mak:
Kanek iha ge***al (ki’ik, mutin, ka kór kafe);
Lesaun iha kolu uteru, a**s, garganta ka pénis;
Kolis, iritasaun ka deskonfortu iha área afetadu.

4🧫 DIAGNÓSTIKU
Feto: liu husi exame Papanicolau (exame preventivu) no teste espesífiku ba HPV.
Mane: normalmente diagnóstiku halo liu husi observasaun klinika ba lesaun ne’ebé haree.
Iha seksu rua hotu-hotu, bele halo teste laboratóriu atu konfirma tipu vírús.

5🧬 TIPU HPV
HPV risku ki’ik: halo kanek iha ge***al, maibé la provoka kánker (ezemplu.
HPV risku aas: bele provoka kánker kolu uteru, pénis, garganta, a**s no v***a.

6🛡️ PREVENSAUN
💉 Vasina kontra HPV – iha prevene ne’ebé efetivu liu.
Rekomenda ba labarik feto no mane tinan 9–14, antes hahú moris seksuál.
Bele mos halo ba adultu to’o tinan 45 tuir rekomendasaun médiku.
🧼 Uza preservativu iha relasaun hotu-hotu;
👩‍⚕️ Halo exame regular hanesan Papanicolau;
Evita parseiru barak no mantén imunidade di’ak.

7💊 TRATAMENTU
Laiha kura definitivu ba HPV, maibé iha tratamentu efetivu atu kontrola sintoma no elimina lesaun:
Krema ka pomada antivirál;
Queima (kauterizasaun) ka operasaun ki’ik atu hasai verruga;
Fortalesimentu sistema imunidade, tanba isin rasik bele elimina vírús naturalmente.

8💬 KURIOSIDADE
Kuaze 80% husi ema ne’ebé ativu seksualmente sei hetan kontaktu ho HPV iha momentu ruma iha moris.
Iha kazu barak, vírús lakon rasik iha tinan 2 nia laran.
Kánser kolu uteru bele prevene 100% se HPV deteta no trata sedu.
Mane mos bele sai portador no transmissor, maski la iha sintoma.

Obrigadu wain😊

Olla belun sira iha publikasaun ne ita sei ba hatene hamutuk kona saida mak Termus Pré-natal1️⃣ Termos Pré-NatalTermos p...
01/03/2026

Olla belun sira iha publikasaun ne ita sei ba hatene hamutuk kona saida mak Termus Pré-natal

1️⃣ Termos Pré-Natal
Termos pré-natal mak liafuan importante sira ne’ebé uza iha kuidadu durante gravidez (feto isin-rua).
Pré-natal mak konsultasaun no examinasaun sira ne’ebé halo hahu husi inísiu gravidez to’o partu atu asegura inan no bebé saudável.

2️⃣ Data Provável de Parto (DPP)
DPP mak loron ne’ebé estimadu atu bebé moris (partu).
Normalmente kalkula 40 semanas (±9 fulan) husi data ultimu menstruasaun.
Importante atu ajuda planeia preparasaun ba partu.

3️⃣ Data Última Menstruação (DUM)
DUM mak loron primeiru husi menstruasaun ikus molok feto isin-rua.
Data ida ne’e importante tebes tanba uza atu kalkula idade gestasional no DPP.

4️⃣ Gestasaun / Parto / Ab**to
🔹 Gestasaun – Períodu bainhira bebé dezenvolve iha laran inan nia kabun (normalmente 40 semanas).
🔹 Parto – Prosesu bainhira bebé sai husi kabun laran mai liu husi va**na ka operasaun (cesariana).
🔹 Ab**to – Lakon gravidez antes bebé bele moris (antes 20–28 semanas, depende definisaun médica). Bele mosu natural (ab**to espontâneo) ka ho intervensaun médica.

5️⃣ Idade Gestasional (IG)
Idade gestasional mak numeru semanas gravidez desde DUM to’o agora.
Ezemplu: se feto isin-rua durante 12 semanas, entaun IG = 12 semanas.

Obrigado wain
Pergunta ruma komen iha kolom komentariu

berat

26/02/2026

Mensajen Sr. Daniel Marçal Presidente Inscida, IP
"𝐒𝐚𝐥𝐯𝐚 𝐎 𝐍𝐢𝐚 𝐌𝐨𝐫𝐢𝐬 𝐧𝐨 𝐅𝐮𝐭𝐮𝐫𝐮, 𝐋𝐢𝐮𝐡𝐮𝐬𝐢 𝐇𝐚𝐥𝐨 𝐓𝐞𝐬𝐭𝐮 𝐛𝐚 𝐑𝐚𝐧 𝐇𝐨𝐝𝐢 𝐇𝐚𝐭𝐞𝐧𝐞 𝐎 𝐍𝐢𝐚 𝐄𝐬𝐭𝐚𝐭𝐮𝐬 𝐇𝐈𝐕"

Informasaun ASHTL - Asosiasaun Saúde Holistiku iha Timor-Leste Kopia Husi Incsida, I.P News .

🗣️BENEFISIU HUSI RELASAUN SEKSUAL BA SAUDE Relasaun seksual iha benefísiu barak, se realiza ho responsabilidade, konsens...
23/02/2026

🗣️BENEFISIU HUSI RELASAUN SEKSUAL BA SAUDE

Relasaun seksual iha benefísiu barak, se realiza ho responsabilidade, konsensu no seguransa. Iha ne’e mak benefísiu balu:

🩺 Benefísiu Fíziku
1. Hamenus stress – Ajuda reduz hormona stress no halo ita sente relaxa.
2. Hasae kualidade – Depois relasaun seksual, isin produz hormon sira ne’ebé ajuda ita toba di’ak.
3. Haforsa sistema imunidade – Pode ajuda aumenta resistência kontra moras.
4. Hasae saúde kórasaun – Atividade seksual hanesan exercísiu ba fuan .
5.Reduz Moras – Endorfina ne’ebé sai durante relasaun bele hamenus dor (hanesan dor ulun ka dor menstruasaun).

❤️ Benefísiu Emosionál no Psikolójiku
* Haforsa ligasaun entre kazal – Aumenta intimidade no konfiansa.
* Aumenta autoestima – Ita sente valorizadu no desejadu.
* Hamenus ansiedade no depresáun leve – Tanba aumenta hormon felicidade (oxytocin no endorfina).

👶 Benefísiu Reprodutivu
Ba kazal ne’ebé hakarak oan, relasaun seksual mak maneira natural ba konese.

⚠ Importante:
A. Sempre iha konsensu entre parte rua.
B. Uza protesaun (preservativu) atu prevene infeção transmisível seksual (ITS) no gravidez la planeadu.
C. Mantén komunikasaun di’ak ho parceiru/parceira.

Ida ne'e importanate ?

SAIDA MAK ABORTUS ?Ola belun sira iha publikasaun ne'e ita ba hatene kona ba abortus,sintomas no Faze abortu sira.Abortu...
22/02/2026

SAIDA MAK ABORTUS ?

Ola belun sira iha publikasaun ne'e ita ba hatene kona ba abortus,sintomas no Faze abortu sira.

Abortus mak termu mediku ba lakon ka para gravidez molok fetus to’o idade viável (normalmente molok 20 semana ka fetus menus husi 500 grama.

Abortus mos hanesan situasaun ne'ebe bainhira embriãun ka fetus la kontinua moris iha inan nia kabun no sai molok tempu.

🔎 Abortus bele:
Espontaneu – akontese natural, la tanba intervensaun ema.
Provokadu – akontese tanba intervensaun mediku ka ema.

⚠️ Sintomas komun:
Hemorajia va**nal
Moras iha kabun kraik
Sai tecido ka koagulu raan

Fase inisiál, abortu nian no bele klasifika ba kategorias oioin: kompletu, inkompletu, inevitável, retidu, séptiku no ameasa abortu. 🍼❌

🔹 Abortu kompletu
Abortu kompletu akontese bainhira gravidez para molok 20 semana ka fetus menus husi 500g, no hotu-hotu produtos konsepsaun sai ona husi uterus. Normalmente akontese molok 6 semana ka depois 14 semana. ⏳

🔹 Abortu inkompletu
Akontese bainhira parte husi produtos gravidez sai, maibé seidauk hotu. Dala barak akompanhadu ho hemorajia no moras iha kabun kraik. 🩸

🔹 Abortu inevitável
Akontese bainhira kolu uterus (serviks) loke ona no iha kontrasaun uterus, ne’ebé la bele evita tan no termina ho abortu espontaneu. 🚨

🔹 Abortu retidu (missed abortion)
Akontese bainhira fetus ka embriãun mate maibé la sai husi uterus, no gravidez para maibé laiha expulsãun. 💤

🔹 Abortu séptiku
Abortu ne’ebé akompanhadu ho infesaun. Sintomas bele inklui isin-manas, dor forte, hemorajia ho odór aat. Kondisaun ida ne’e presiza tratamentu urjente. ⚠️

🔹 Ameasa abortu
Kondisaun bainhira iha risku atu akontese abortu, normalmente ho hemorajia va**nal, maibé kolu uterus seidauk loke no gravidez sei bele kontinua. 🩸🤰

Abortu bele hahú ho mate fetal ka deskolamentu prematuru placenta, ne’ebé manifesta ho hemorajia no kontrasaun.
Iha pratika klinika, importante atu distingue entre ameasa abortu no abortu inevitável, tanba ne’e ajuda determina prognóstiku no planu tratamentu. 📊

Ecografia ajuda konfirma prezensa embriãun ka fetus, no teste gravidez sei pozitivu to’o placenta sai hotu. 🔍🧪 Maibé, prezensa embriãun viável la garante katak gravidez sei susesu to’o partu.


🪔 ISTORIA KONA BA LAMPADA ENFERMAGEMLampada Enfermagem mak símbolu importante tebes iha profisaun enfermagem. Nia liga h...
15/02/2026

🪔 ISTORIA KONA BA LAMPADA ENFERMAGEM

Lampada Enfermagem mak símbolu importante tebes iha profisaun enfermagem. Nia liga ho istória no kontribuisaun husi Florence Nightingale, ne’ebé hanaran hanesan “The Lady with the Lamp”.

🌍 Iha tempu Guerra Crimeia (1853–1856)
Iha Crimean War, Florence Nightingale ba tau matan no kuida soldadu sira ne’ebé moras no kanek iha ospitál militar iha Scutari (ohin loron parte husi Istanbul, Turki).
Iha kalan, bainhira hotu-hotu toba ona, nia lori lampada mina (oil lamp) no lao iha sala-sala ospitál atu haree kondisaun pasiente sira. Nia halo ida ne’e ho dominasaun, paciencia no amor boot ba ema moras sira. Soldadu sira sente kontente no hakmatek tanba sira haree nia mai ho lampada iha liman.

💡 Tanbasá Lampada sai Símbolu?
Lampada representa:
Vigiar – enfermeiru/a tenke atento iha kalan no loron.
Klaridade no matenek – naroman hodi lori kuidadu ne’ebé loos.
Esperansa – fó luz ba pasiente sira iha tempu susar.
Dedikasaun no sakrifísiu – servisu ho laran di’ak maski kondisaun difisil.

🏥 Iha Profisaun Enfermagem
To’o ohin loron, lampada sai símbolu ofisiál iha eskola no organizasaun enfermagem iha mundu tomak. Nia hanesan sinal katak enfermeiru/a mak:
“Naroman iha tempu nakukun ba ema ne’ebé moras.”

Instrumentu  Medisina Kontrasepsi (KB)1.IUD (Intrauterine Device)IUD hanesan alat ne’ebé forma letra T no medida aprosim...
14/02/2026

Instrumentu Medisina Kontrasepsi (KB)

1.IUD (Intrauterine Device)
IUD hanesan alat ne’ebé forma letra T no medida aprosimadamente 3 cm. IUD prevene isin-rua ho dalan hakesi es***ma atu la to’o no la fertiliza sel telur. IUD bele prevene isin-rua durante tinan 5 to’o 10.

2.Implan
Implan hanesan tubu plastik ki’ik hanesan ai-manas, ne’ebé tau iha laran liman leten, iha kraik kulit. Implan prevene isin-rua ho dalan hasai hormon progestin ba iha isin. Implan bele dura to’o tinan 3.

3.Suntik (KB Injeisaun)
KB suntik halo ho injeksaun hormon progesteron periodikamente. Maneira servisu suntik mak hakesi sai sel telur husi ovariu, nune’e ovulasaun la akontese. KB suntik halo kada fulan 1 ka kada fulan 3.

4.Pil (Pílula KB)
Pil hanesan kontrasepsi hormonal ne’ebé prevene isin-rua ho dalan hakesi fertilizasaun no implantasaun embriaun iha rahim. Pil tenke hemu regular iha oras hanesan loron-loron. Iha tipu 2: pil kombinasaun no pil mini (ba inan ne’ebé fó
susu).

5.Kondom
Kondom hanesan kontrasepsi husi boraxa (lateks) ne’ebé uza iha organ seksual mane. Kondom taka dalan atu es***ma la tama ba feto atu prevene fertilizasaun. Kondom mos bele proteje husi moras ne’ebé transmite liu husi relasaun seksual.

6.Tubektomi no Vasektomi
Metodu esterilizasaun rua ne’ebé halo ba mane no feto atu prevene isin-rua permanente. Vasektomi mak esterilizasaun ba mane, no tubektomi (ligasaun tuba) mak esterilizasaun ba feto.

𝐀𝐒𝐇-𝐓𝐋 [𝐀𝐬𝐨𝐬𝐢𝐚s𝐚𝐮𝐧 𝐒𝐚ú𝐝𝐞 𝐇𝐨𝐥𝐢𝐬𝐭𝐢𝐤𝐮 𝐓𝐢𝐦𝐨𝐫-𝐋𝐞𝐬𝐭𝐞], 𝐑𝐞𝐚𝐥𝐢𝐳𝐚 𝐏𝐫𝐨𝐦𝐨𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐒𝐚ú𝐝𝐞 𝐤𝐨𝐧𝐚 𝐛𝐚 𝐌𝐨𝐫𝐚𝐬 𝐃𝐞𝐧𝐠𝐮𝐞. ⁣⁣𝟏𝟏 𝐝𝐞 𝐅𝐞𝐯𝐞𝐫𝐞𝐢𝐫𝐨 𝟐𝟎𝟐𝟔 - ...
11/02/2026

𝐀𝐒𝐇-𝐓𝐋 [𝐀𝐬𝐨𝐬𝐢𝐚s𝐚𝐮𝐧 𝐒𝐚ú𝐝𝐞 𝐇𝐨𝐥𝐢𝐬𝐭𝐢𝐤𝐮 𝐓𝐢𝐦𝐨𝐫-𝐋𝐞𝐬𝐭𝐞], 𝐑𝐞𝐚𝐥𝐢𝐳𝐚 𝐏𝐫𝐨𝐦𝐨𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐒𝐚ú𝐝𝐞 𝐤𝐨𝐧𝐚 𝐛𝐚 𝐌𝐨𝐫𝐚𝐬 𝐃𝐞𝐧𝐠𝐮𝐞. ⁣

𝟏𝟏 𝐝𝐞 𝐅𝐞𝐯𝐞𝐫𝐞𝐢𝐫𝐨 𝟐𝟎𝟐𝟔 - 𝐀𝐒𝐇-𝐓𝐋, Realiza Promosaun Saúde ba Estudante sira husi eskola Ensino Basico 2ⁿ ciclo hera Akanunu, Promosaun Ne ko'alia kona ba Moras dengue hodi Hasa'e Estudante sira Nia Konhesimentu no konsiensia ba prevensaun Moras dengue ne rasik. Partesipa Iha Aktvidade ne husi Estudante ho total 136 pessoas.⁣

‼️BELE HUSU PERGUNTAS SIRA HANESAN TUIR MAI WAIMHIRA ITA SOSA AI-MORUK IHA FARMASIA SIRA KA SIMU AI-MORUK HOSI HOSPITAL‼...
10/02/2026

‼️BELE HUSU PERGUNTAS SIRA HANESAN TUIR MAI WAIMHIRA ITA SOSA AI-MORUK IHA FARMASIA SIRA KA SIMU AI-MORUK HOSI HOSPITAL‼️

MANIOBRAS DE LEOPOLDEzaminasaun físika tenke konfirma katak kresimentu feto nian tuir idade gestasionál. Mós presiza kok...
09/02/2026

MANIOBRAS DE LEOPOLD

Ezaminasaun físika tenke konfirma katak kresimentu feto nian tuir idade gestasionál. Mós presiza koko atu avalia pozisaun no aprezentasaun feto nian. Husi semana 28 gravidez to’o tempu nasimentu, manobra haat ne’ebé koñese hanesan Maniobras de Leopold fó informasaun importante tebes ba profisionál saúde kona-ba aspeto sira ne’e. Paciente tenke iha pozisaun dekúbitu supinu (toba iha kotuk) atu bele hala’o manobra sira ne’e.

1.MANIOBRA PRIMEIRU

Manobra primeiru halo atu avalia polu superiór no determina parte feto ne’ebé iha fundus úteru. Profisionál saúde hamutuk iha oin paciente nian. Tenke palpa ho kmaan parte leten fundus úteru ho liman atu haree saida mak polu feto ne’ebé iha. Normalmente, nalgas feto mak hetan iha polu superiór. Sira iha konsisténsia midar maibé la regular. Iha aprezentasaun nalgas, ulun feto mak iha polu superiór; bainhira palpa sente makas no redondu, no dalaruma bele muda (móbil).

2.MANIOBRA SEGUNDU
Manobra segundu uza atu hetan pozisaun dorsu feto nian. Profisionál hela iha pozisaun hanesan manobra anteriór. Liman rua tau iha parte rua abdomen no halo presáun kmaan iha úteru atu identifika dorsu no extremidade feto nian. Iha parte ida, dorsu feto sente redondu, lisu no makas. Iha parte seluk, iha liman no ain feto, ne’ebé sente hanesan nodular ka la regular, no dalaruma bele sente feto halai (bate).

3.MANIOBRA TERSEIRU

Manobra terseiru halo atu palpa polu inferiór feto nian. Profisionál hela nafatin iha pozisaun hanesan manobra primeiru no segundu. Uza polegar ho liman seluk atu kaer parte kraik abdomen inan nian, loos iha leten sínfise púbika. Se parte aprezentasaun seidauk tama (la encajada), bele sente parte ida ne’ebé móbil, normalmenti ulun feto. Se parte aprezentasaun tama ona iha pelve, manobra ida ne’e hatudu katak polu inferiór feto nian hetan ona fixu iha pelve.

4.MANIOBRA KUARTU

Manobra kuartu halo atu konfirma parte aprezentasaun no atu lokaliza lado prominénsia sefálika feto nian. Profisionál tenke hela iha kotuk, haree ba ain paciente nian. Liman rua tau iha parte rua abdomen kraik. Ho ponta liman, halo presáun boot ba direksaun estreitu superiór pelve. Se parte aprezentasaun mak ulun no ulun ne’e fleksa normal, liman ida sei para tanba prominénsia sefálika, bainhira liman seluk tun ba pelve. Iha aprezentasaun vértise, prominénsia sefálika iha lado hanesan ho parte ki’ik feto nian. Iha aprezentasaun vértise ho ulun estende, prominénsia iha lado dorsu (kostas) feto nian.

Endereço

Rua : Comoro Tali Laran 1
Dili

Telefone

+67076171773

Website

https://youtube.com/@asosiasaunsaudeholitikutimor-l?si=dD9hoTuKvt_2MC

Notificações

Seja o primeiro a receber as novidades e deixe-nos enviar-lhe um email quando ASHTL - Asosiasaun Saúde Holistiku iha Timor-Leste publica notícias e promoções. O seu endereço de email não será utilizado para qualquer outro propósito, e pode cancelar a subscrição a qualquer momento.

Compartilhar

Share on Facebook Share on Twitter Share on LinkedIn
Share on Pinterest Share on Reddit Share via Email
Share on WhatsApp Share on Instagram Share on Telegram