12/02/2022
Osteoporoza bolest šupljikavih kostiju
Osteoporoza je najčešća bolest koštanog tkiva i populacije koja pripada tzv. trećem životnom dobu.
Pretpostavlja se da u Srbiji osteoporozu ima oko 400.000 žena dok su godišnji troskovi lečenja i rehabilitacije izuzetno veliki.
Gubitak koštane mase u osteoporozi zahvata čitavo koštano tkivo ipak uglavnom stradaju vrat butne kosti, kičma i donji deo podlaktice.
Koštano tkivo je živo, metabolički aktivno tokom čitavog života u neprekidnom procesu remodeliranja skeleta.
U procesu remodeliranja kosti koštane ćelije osteoklasti razgrađuju kost i na taj način otvaraju prostor za delovanje osteoblasta ćelija koje izgrađuju novo koštano tkivo.
Osteoklastima su potrebne nedelje da resorbuju kost, osteoblastima su potrebni meseci za stvaranje nove kosti pa tako svako ubrzanje koštanog preoblikovanja ima za posledicu gubitak koštane mase.
Osteoporoza je hronična, progresivna, metabolička bolest skeleta u kojoj interakcija različitih patogenih mehanizama dovodi do smanjenja mineralne gustine kosti i koštane mase po jedinici volumena uz narušavanje mikroarhitekture kosti.
Kosti doslovno postaju šupljikave, porozne i krte što povećava rizik od fraktura.
Postmenopauzalna osteoporoza je najčešći oblik primarne osteoporoze.
Zbog gašenja funkcije jajnika i naglog pada sekrecije estrogena ženskog polnog hormona.
Senilna staracka osteoporoza dva p**a češća kod žena posledica je negativne ravnoteže koštanog preoblikovanja usled manjka aktivnog metabolita vitamina D i smanjenog unosa i apsorpcije kalcijuma.
Sekundarna osteoporoza je 20% svih slučajeva i posledica delovanja patoloških sistema.
Dugotrajna imobilizacija, hiruški zahvati, upotreba lekova, endokrini poremećaji, Kušingov sindrom, hronične bolesti bubrega i pluća, reumatoidni artritis... samo su neka stanja koja mogu da dovedu do smanjenja mineralne gustine.
Simptomi, dijagnoza i terapija spadaju u domen lekara specijaliste.
Plan lečenja podrazumeva sticanje kompletnog uvida u zdravstveno stanje pacijenta.
U namirnice koje pozitivno utiču na unos kalcijuma i magnezijuma spadaju:
*kupus, brokoli, zeleno lisnato povrće, pasulj, soja, suve smokve i šljive, seme suncokreta, badem, orah, integralne žitarice.
Pored ishrane u svakoj prilici treba razvijati svest o potrebi beskompromisnog uklanjanja pogrešnog stila života kao faktora rizika.