Budistička meditacija Banja Luka

27/03/2026

Mali podsjetnik na pregled Budinog učenja.

15/03/2026

Ovo se možda neće svidjeti svima koji danas Buddhu uklapaju u razne savremene “new age” duhovne čorbe.

U ranim kanonskim tekstovima stav Buddhe je nedvosmislen, podučavao je jasno bez prostora za pogrešne interpretacije. To se odnosi i na astrologiju, proricanje i ritualizme, područja koja mnogi danas nazivaju “duhovnošću”. Horoskopi, znakovi, energetski rituali, magijske prakse, u najranijim učenjima, prije oko 25 vijekova, nisu smatrani putem oslobođenja.

U Brahmajala Sutta tekstu Buddha opisuje one koji zarađuju tumačeći znakove, čitajući zvijezde ili određujući “sretne dane”. Takve aktivnosti navodi kao primjer pogrešnog načina života za duhovne praktičare. U kanonu se ove prakse nazivaju tiracchāna-vijjā, što se prevodi kao “niska ili inferiorna znanja”, vještine koje vode u zabludu, a ne u oslobođenje od patnje.

Sličan princip pojavljuje se i u tekstu Kalama Sutta, gdje Buddha upozorava da autoritet, tradicija i popularna vjerovanja, čak i kad nose etiketu “duhovnog”, sami po sebi nisu dovoljan razlog da nešto prihvatimo kao istinu. Istina ne pada na emocije i sklonosti ega, već se otkriva kroz neposredan uvid.

Još važnije, u učenju o stadijima prosvjetljenja u Saṃyutta Nikāya navodi se da osoba koja dostigne prvi stepen prosvjetljenja, Sotāpanna, napušta tri osnovna okova. Jedan od njih je sīlabbata-parāmāsa, vezanost za rituale i obrede kao put oslobođenja. Drugim riječima, već na prvom stepenu (koji nije česta pojava) se napušta uvjerenje da rituali ili simboličke radnje same po sebi donose oslobođenje od patnje.

Sličan stav potvrđuje i Vinaya Pitaka, gdje je monasima zabranjeno bavljenje proricanjem sudbine, astrologijom, tumačenjem znakova i određivanjem “sretnih dana”, jer se takve aktivnosti smatraju pogrešnim načinom života i potencijalnom obmanom ljudi.

U ranim budističkim tekstovima put oslobođenja ne leži u astrologiji, znakovima ili ritualima, nego u etici, meditaciji, velikodušnosti i neposrednom uvidu.

Iako Buddhu danas neki banalizuju i pokušavaju svrstati u razne eklektične duhovne narative, vrijedi se prisjetiti da njegova izvorna učenja predstavljaju put znatno trezveniji i zahtjevniji, nego što se pretpostavlja.

26/02/2026

Slavni tajlandski učitelj i budistički monah Ajahn Chah je izjavio da ne meditiramo kako bismo vidjeli nebo ili postigli posebne moći, već kako bismo okončali patnju. Cilj meditacije nije nešto postići, već odreći se vezanosti, razumjeti prirodu prolaznosti i vidjeti stvari onakvima kakve zaista jesu. Posljedice toga su odsustvo hroničnog stresa, nezadovoljstva, frustracije i osjećaja neispunjenosti, kada prirodni mir prevladava u nama.
🪷🪷🪷

Vidimo se svakog drugog četvrtka u prostoru od 18:30 na vođenim meditacijama.

Sve informacije i prijave na 065775099 (Viber, WhatsApp)

12/02/2026

04/02/2026

Buda u ovom govoru podsjeća učenike da su dobitak i gubitak, ugled i prezir, pohvala i pokuda, zadovoljstvo i bol neizbježni.
Mudrost je u tome da ih vidiš jasno kako jeste, bez vezivanja i bez otpora. Ravnoteža uma je sloboda.

Prevod: Branko Kovačević

16/09/2025

Rick Hanson je psiholog, učitelj meditacije i autor knjiga koje povezuju neuronauku, budizam i praktičnu psihologiju. Njegov najpoznatiji doprinos je objašnjenje kako pozitivna iskustva možemo “utisnuti” u mozak i nervni sistem kroz svjesnu pažnju, čime mijenjamo obrasce uma i razvijamo otpornost, mir i radost. U svom radu pokazuje da male unutrašnje prakse mogu doslovno mijenjati mozak i način na koji živimo.

Poruka je jasna, kad razvijaš i njeguješ unutrašnji mir i snagu, to nije samo za tebe, jer tvoji bližnji i cijela zajednica osjećaju rezultate tvoje prakse.

04/09/2025

Mindfulness (na pali jeziku: sati, ili precizirano sati-sampajañña), označava pažnju udruženu sa jasnom svjesnošću, koja primjećuje šta se dešava u tebi i oko tebe. Predstavlja sposobnost uma da bude potpuno prisutan u sadašnjem trenutku, bez prosuđivanja ili uplitanja, kako je to Buddha definisao. Moderna psihoterapija je ovaj koncept preuzela kao dokazano neuropsihološko sredstvo za regulaciju emocija, smanjenje stresa i jačanje pažnje i samosvijesti, npr. kroz programe poput Mindfulness-Based Stress Reduction (MBSR) i Mindfulness-Based Cognitive Therapy (MBCT).

Joseph Goldstein je jedan od najpoznatijih učitelja Vipassana meditacije i jedan od pionira integracije budističke prakse u zapadnu kulturu. Jedan je od osnivača Insight Meditation Society (IMS), gdje vodi programe meditacije svjesnosti i Vipassane. Njegovi radovi i učenja fokusirani su na praktičnu primjenu mindfulnessa, samosvijesti i etike, a često se koristi u edukativnim materijalima i literaturi moderne psihoterapije.

Ako te zanima ova praksa, pridruži nam se subotom od 11 u Satya Yoga Banja Luka

30/08/2025

Shantideva, budistički monah i učitelj iz 8. vijeka, poznat je po učenju o saosećanju i putu Bodhisattve, putu srca. Autor je čuvenog djela Bodhicaryāvatāra.

28/08/2025

Pema Chödrön je američka budistička monahinja i učiteljica u tradiciji tibetanskog budizma, poznata po praktičnim učenjima i knjigama o saosjećanju i suočavanju sa patnjom.

26/08/2025

Tara Brach je američka psihološkinja i učiteljica meditacije, poznata po spajanju budističke mindfulness prakse sa savremenom psihologijom. Autorica je knjiga o samoprihvatanju i saosećanju, a njen rad pomaže ljudima da prevaziđu unutrašnju kritiku i pronađu unutrašnji mir.

25/08/2025

Richard J. Davidson je američki neuronaučnik i profesor psihologije i psihijatrije na Univerzitetu Wisconsin–Madison. Osnivač je Center for Healthy Minds, a poznat je po pionirskim istraživanjima o tome kako meditacija i druge kontemplativne prakse mijenjaju mozak, emocije i cjelokupno mentalno zdravlje. Blisko je sarađivao s Dalaj Lamom i spojio je moderne naučne metode sa budističkom praksom, posebno u oblasti neuroplastičnosti i emocionalne otpornosti.

29/07/2025

Iz trenutka u trenutak, vipassanā praksa (meditacija uvida) probija začarani trodijelni ciklus kilesa (nečistoće uma), kamme (karme, uzročno-poslijedične veze) i rezultata. Kada se aktiviraju trud, svjesnost i stabilna koncentracija, precizan cilj omogućuje svijesti da prodre u istinsku prirodu postojanja. Stvari se vide onakvima kakve jesu. Svjetlo mudrosti rastjeruje tamu neznanja. U odsutnosti neznanja, kako će se pojaviti taṇhā (žudnja, nesvjesna čežnja za iskustvom)? Ako jasno vidimo prolaznost, patnju i nepostojanost stvari (bez trajne suštine), žudnja se neće pojaviti i upādāna (prijanjanje, vezivanje za iskustvo) ne može uslijediti. Stoga se kaže da neznajući, čovjek prijanja; ali znajući, čovjek je slobodan od prijanjanja. Oslobođen prijanjanja, čovjek ne stvara kammu, a stoga ni rezultate. Neznanje vodi do žudnje i prijanjanja, kao i za postojanjem i pogrešnim viđenjem sopstva. Hodajući Plemenitim osmostrukim putem, ubijate uzroke neznanja. Ako su oni odsutni, čak i na trenutak, postoji sloboda. Začarani krug je razbijen. Ovo je utočište o kojem je Buda govorio. Oslobođeni neznanja, opasnosti kilesa, zastrašujućih kammičkih aktivnosti koje mogu uzrokovati patnju u budućnosti, možete uživati u sigurnosti i bezbjednosti sve dok ste svjesni.

— Sayadaw U Pandita