Centar za psihoterapiju "U povjerenju"

11/08/2025

“Gi Deborovo 'Društvo spektakla' je jedan od ključnih tekstova za razumijevanje psihologije modernog društva.

Debor prati razvoj modernog društva u kojem je autentični društveni život zamijenjen njegovom reprezentacijom: 'Sve što se nekada direktno živjelo postalo je puka reprezentacija.' On tvrdi da se istorija društvenog života može shvatiti kao 'propadanje bića u imanje i imanje u puko prikazivanje.' Ovo stanje, prema Deboru, je 'istorijski trenutak u kojem roba dovršava svoju kolonizaciju društvenog života.'

Spektakl je obrnuta slika društva u kojem su odnosi između roba zamijenili odnose među ljudima, u kojem 'pasivna identifikacija sa spektaklom zamjenjuje istinsku aktivnost'. 'Spektakl nije skup slika', piše Debor, 'već je to društveni odnos među ljudima, posredovan slikama.'

U svojoj analizi spektakularnog društva, Debor primjećuje da je kvalitet života osiromašen, s takvim nedostatkom autentičnosti da je pogođena ljudska percepcija; i prateća degradacija znanja, što zauzvrat ometa kritičko mišljenje. Debor analizira korištenje znanja za ublažavanje stvarnosti: spektakl zamagljuje prošlost, implodirajući je s budućnošću u nediferenciranu masu, vrstu beskrajne sadašnjosti. Na taj način spektakl sprječava pojedince da shvate da je društvo spektakla samo trenutak u istoriji, onaj koji se može srušiti revolucijom.

Sljedeće podcaste smatram vrlo korisnima za sticanje šireg razumijevanja što sve ovo danas podrazumijeva za nas. Ovaj, s fokusom na to kako su danas „slike najvažnija roba“ - stoga u suštini živimo, u potpunom „Šou biznisu”(ova objava na Facebooku je stoga sama po sebi neizbježno dio toga - sve što se može učiniti, kao što je slučaj s taoističkim riječima, jest koristiti slike kako bi se poremetio tok spektakla i ukazalo nam na izlaz iz njega - ono što je Debor nazvao „détournement“): https://www.youtube.com/watch?v=8CTf4myAa9k

I ovaj, u kojem su vizualni elementi - možda prikladno - izuzetno dobri i stvarno pomažu razjasniti kako sve te slike čine cijeli isprepleteni sistem, u kojem smo okruženi, pa čak i zarobljeni: https://www.youtube.com/watch?v=0blWjssVoUQ

Guy Debord's 'The Society of the Spectacle' is one of the key texts with which to understand the psychology of modern society.

Debord traces the development of a modern society in which authentic social life has been replaced with its representation: 'All that once was directly lived has become mere representation.' He argues that the history of social life can be understood as 'the decline of being into having, and having into merely appearing.' This condition, according to Debord, is the 'historical moment at which the commodity completes its colonization of social life.'

The spectacle is the inverted image of society in which relations between commodities have supplanted relations between people, in which 'passive identification with the spectacle supplants genuine activity'. 'The spectacle is not a collection of images,' Debord writes, 'rather, it is a social relation among people, mediated by images.'

In his analysis of the spectacular society, Debord notes that the quality of life is impoverished, with such a lack of authenticity that human perceptions are affected; and an attendant degradation of knowledge, which in turn hinders critical thought. Debord analyzes the use of knowledge to assuage reality: the spectacle obfuscates the past, imploding it with the future into an undifferentiated mass, a type of never-ending present. In this way, the spectacle prevents individuals from realizing that the society of spectacle is only a moment in history, one that can be overturned through revolution.

I found the following podcasts very helpful in getting a broader sense of what this all entails for us today. This one, focusing on how today ‘images are the most important commodity’ - hence we are living in, essentially, a whole ‘Show Business’ (this Facebook post is therefore itself inevitably part of it - all one can do, as with Taoist words, is to use images to disrupt the flow of the spectacle and point us out of it - what Debord called 'détournement'): https://www.youtube.com/watch?v=8CTf4myAa9k

And this one, in which the visuals are - perhaps appropriately - extremely good and really help clarify how all these images constitute a whole interlocked system, in which we're effectively surrounded and indeed imprisoned: https://www.youtube.com/watch?v=0blWjssVoUQ

28/07/2025

Važnost podrške u trenucima kad bol pokrene sumnju.

04/05/2025

Hajnc Kohut, psihoanalitičar koji je dao ogroman doprinos self psihologiji je rođen 3. maja 1913. godine.
U svojim radovima je isticao empatiju kao osnovno sredstvo terapeuta za istraživanje i razumijevanje iskustva pacijenta. Definiše je kao "vikarijska introspekcija", postepeni i namjerni proces uživljavanja u iskustvo drugog, način na koji se osmišljava unutrašnji svijet druge osobe. Naglasak je na sredstvu za razumijevanje drugog iz njegovog subjektiviteta, koliko god bio stran i nepoznat.

Pored funkcije istraživanja unutrašnjeg svijeta druge osobe, Kohut ističe da je empatično slušanje način kojim se kreira vezu između ljudi.
"Što je empatija više zastupljena, ona ima veće pozitivne efekte- u najširem smislu terapijske efekte- i u kliničkom setingu ali i u ljudskom životu uopšte (1981)."

Činom empatije, odražava se prihvatanje i značaj iskustva druge osobe. Iskustvo prihvatanja i razumijevanja na najdublji način omogućava osnovu za povezivanje između dvije osobe. Svaki trenutak pogreške u empatiji može da ugrozi vezu, ali svaki novi momenat naknadne korekcije je još više produbljuje.

Hajnc Kohut 3. maj 1913 - 8. oktobar 1981.

Remembering Heinz Kohut, born on this day in 1913!

"Kohut's orientation became consistently more tolerant of the patient's need to love the analyst and of regression and of acting out than was common in the 1950's and 1960's. He was far less committed to the authoritarian certainty of the analyst in the analytic situation and far more open to patients' judgments than most others." *

Where to start when reading Kohut? His most requested articles on PEP-Web include:

The Psychoanalytic Treatment of Narcissistic Personality Disorders - Outline of a Systematic Approach (PSC, 1968): ▶️ https://pep-web.org/browse/document/PSC.023.0086A

The Disorders of the Self and their Treatment: An Outline (with Ernest Wolf) (IJPA, 1978) ▶️ https://pep-web.org/browse/document/IJP.059.0413A

The Two Analyses of Mr Z (IJPA, 1979) ▶️ https://pep-web.org/browse/document/IJP.060.0003A

Introspection, Empathy, and the Semi-Circle of Mental Health (IJPA, 1982) ▶️ https://pep-web.org/browse/document/IJP.063.0395A

* Anton O. Kris - "Helping Patients by Analyzing Self-Criticism" (JAPA, 1990): https://pep-web.org/search/document/APA.038.0605A

01/03/2025

/Grupna psihoterapija za odrasle/

Želimo da vas obavjestimo da pokrećemo psihoterapijsku grupu koja će se voditi po grupno analitičkim principima. Namjenjena je osobama sa različitim psihičkim smetnjama, niskim samopouzdanjem ili poteškoćama u odnosima. Grupa pruža mogućnost za istraživanje misli, osjećanja i odnosa, u sigurnom, pouzdanom i stručno vođenom setingu.

Najviše koristi mogu imati oni koji žele da zajedno sa drugim istražuju sebe i odnose koje uspostavljaju. Kroz spontanu komunikaciju i dijeljenje ličnog iskustva, u grupi se razvija međusobno razumijevanje i doživljaj pripadnosti. Istovremeno, članovi imaju priliku da spoznaju nesvjesne obrasce ponašanja i emotivnog reagovanja koja ispoljavaju u grupi, prema drugim članovima i terapeutu. Upravo pripadnost, podržavajuće okruženje i mogućnost razumijevanja nesvjesnih obrazaca ponašanja čine ovakvu grupu ljekovitom, ne samo za smanjenje tegoba, već za dublju promjenu te rast i razvoj ličnosti.

Grupa je dugotrajna i sporo otvorena - čini je maksimalno 6 stalnih članova, te se novi članovi uvode samo u slučaju smanjenja njenog broja.

Prije ulaska u grupu, sa svakom prijavljenom osobom psihoterapeut će obaviti nekoliko individualnih razgovora (3 do 5) kako bi se procjenile potrebe, očekivanja i podobnosti za ovakav oblik psihoterapije.

Grupa kreće u aprilu mjesecu, odvijaće se jednom sedmično u trajanju od 90 minuta.
Voditelj grupe je Milijana Niškanović, psiholog i grupno analitički psihoterapeut.

Ukoliko smatrate da bi vam ovakva grupa bila od pomoći, možete nas kontaktirati putem slijedećih kontakata:
Mob: 066 441-344
E-mail: carpediembl@carpediembl.org

05/02/2025

"Pripadam rasi koja je u srednjem vijeku bila okrivljena za sve pošasti, i takva iskustva djeluju otrežnjujuće, ne ostavljajući prostora za gajenje bilo kakvih iluzija. Značajan dio moga života bio je posvećen pokušajima da odbacim iluzije.
Ali ako postoji iluzija u koju vrijedi vjerovati, barem djelimično, ona bi bila sljedeća: da naučimo kako da preusmjerimo destruktivni impuls od sopstvene vrste, kako da prestanemo da mrzimo jedni druge zbog trivijalnih razlika i prestanemo da ubijamo jedni druge zbog profita. Da prestanemo da koristimo dostignuća progresa u svrhu kontrolisanja snage prirode, a koji vode sopstvenom uništenju.
Bez ove iluzije, kakva nas budućnost uopšte čeka?"

Pismo Romenu Rolanu, Sigmund Frojd 1923.

23/12/2024

Još jedna kafa sa psihologom, pa ako ste zainteresovani da je popijete uz razgovor o novogodišnjim odlukama, onda Eklektik 25.12. u 18h☕️

Kuvamo kafu 'razgovorušu ' sa psiholozima...nastavljamo sa konceptom 'KAFA SA PSIHOLOGOM ' u saradnji sa Društvom psihologa RS

🔹️Donosite li novogodišnje odluke? 🎆
🔹️Pravite li planove i postavljate li ciljeve za Novu godinu?
🔹️Koliki je izazov da istrajete u svojim odlukama ili za nekoliko dana "padaju u vodu"?
🔹️Zvuči li vam poznato fraza "Nova godina-nova/i ja"?

Na prednovogodišnjoj "Kafi sa psihologom" razgovaraćemo sa diplomiranim psiholozima Sanelom Trivundžom i Tamarom Todorović i bavićemo se putevima koji vode od želja do potencijalnih novogodišnjih odluka koje mogu mijenjati tok godine. 🔜2️⃣0️⃣2️⃣5️⃣

Vidimo se @ Eklektik u srijedu 25. decembra u 18 časova! ☕️🎊🎉

17/12/2024

Bez zdravog društva nema ni zdravog pojedninca i obratno!
Podrška studentima kao i svim ostalim koji se bore za pravednije društvo!
Hvala im što nam vraćaju ljudsko dostojanstvo!

Saopštenje Društva psihologa Srbije

Društvo psihologa Srbije solidarno podržava studente i studentkinje fakulteta širom zemlje, a čiji se broj svakodnevno povećava u njihovoj borbi za pravednije društvo. Pridružujemo se i svim strukovnim organizacijama i udruženjima, od poljoprivrednika, advokata, zaposlenih u obrazovanju, socijalnoj zaštiti i drugim delatnostima. Delimo sa svima njima vrednosti pravde, slobode i demokratije, u borbi za zaštitu ljudskih prava i solidarno društvo na čemu se zasniva i naše profesionalno delovanje. Ove vrednosti predstavljaju osnovne uslove za psihološku dobrobit i mentalno zdravlje ljudi i u skladu sa Etičkim kodeksom psihologa, imamo pravo i dužnost da ih zastupamo.

03/12/2024

Centar za psihoterapiju „U povjerenju“, Banjaluka, (www.carpediembl.org) nudi slijedeće usluge:
• Individualna psihoterapija
• Grupna analitička psihoterapija
• Psihoterapija parova
• Psihoterapija i savjetovanje tinejdžera
• Savjetovanje roditelja
U našem centru rade certifikovani psiholozi, psihoterapeuti koji će vam pružiti odgovarajuću profesionalnu pomoć i podršku.
Razgovor možete zakazati putem slijedećih kontakata:
Mob: 066 441 344
E-mail: carpediembl@carpediembl.org
https://carpediembl.org/o-nama/

03/12/2024

Grupna analitička psihoterapija ili grupna analiza je oblik liječenja pojedinca u grupi. Naglasak terapije je usmeren na pomoć pojedincu, a sama grupa je jedan od glavnih terapijskih činilaca.
Edukacija iz grupne analize obučava kandidate za vođenje grupa tako što koriste istovremeno i terapijske potencijale grupne situacije i osnovne elemente psihoanalitičke tehnike:  analiza otpora, transfera, uvida i prorade. Grupna analiza može da se primjenjuje i u kliničkom i vankliničkom radu.
Ukoliko ste zainteresovani da se obučite za vođenje grupa po ovom modalitetu neophodne informacije za prijavu potražite na slijedećem linku:
https://carpediembl.org/poziv-za-prijavu-na-uvodni-kurs-iz-grupne-analize-u-banjaluci/

26/11/2024

Ako se pitate koliko psihoterapija treba da traje evo šta kažu istraživanja:

Tri nezavisne studije koje su provedene- jedna od strane organizacije korisnika psihoterapijskih usluga koja je obuhvatila 4000 ispitanika (Consumer Reports), jedna od strane tima predvođenog psihologom Dru Vestenom na Ejmori univerzitetu, bazirana na iskazima 270 iskusnih psihoterapeuta sa preko 18 godina iskustva i jedna koja je pratila stanje pacijenata iz seanse u seansu (uzorak od 10 000 pacijenata) putem validiranog upitnika (Outcome Questionnaire 45, OQ-45), Majkla Lamberta sa Jang univerziteta- su došle do istih nalaza:

Psihoterapija zahtjeva vrijeme.
Značajna promjena se pojavljuje nakon 6 mjeseci, dok klijenti koji su godinu dana u psihoterapijskom procesu iskazuju značajno bolje funkcionisanje od onih koji su proveli 6 mjeseci. Takođe, isti nalazi vrijede za one koji su imali dvije godine psihoterapijskog iskustva u odnosu na one sa kraćim vremenskim trajanjem. Nesumljivo jasan nalaz po pitanju dužine trajanja psihoterapije je da više napreduju osobe koje duže idu na psihoterapiju, što je u skladu sa nalazima istraživanja o povezanosti dužine psihoterapije i količine napretka.
Consumer Reports, 1995

Kod drugog istraživanja terapeuti su bili različitih psihoterapijskih modaliteta, u podjednakom broju onih koji su kognitivno bihejvioralne orijentacije, psihodinamske i integrativne. Od terapeuta se tražilo da izvjeste o uspješno završenim psihoterapijskim procesima za tri klijenata: jednog koji je imao kliničku depresiju, jednog sa klinički izraženim paničnim napadima i jednog sa klinički izraženom anksioznošću bez paničnih napada. Prosječan broj sensi se kretao od: 52 (za panične napade) do 75 (za depresiju), ili jedna godine psihoterapije koja se odvija jednom sedmično, što se poklapa sa preporukama Consumer Reports-a, kao najuspješnije.

Istraživači su posmatrali i trajanje terapije odvojeno za terapeute različitih psihoterapijskih orijentacija. Očekivano, psihodinamiski terapeuti su imali duže tretmane, a KBT orijentisani- kraće, dok terapeuti sa integrativnim pristupom negdje između. Ali i KBT terapeuti su izvještavali da su uspješne psihoterapije trajale mnogo duže od 8 do 16 seansi koje su uobičajene u istraživanjima. Prosječan broj KBT seansi kod uspješnih tretmana se kretao od 33 do 44, nešto duže od 6 mjeseci pa sve do godinu dana. Tako da se ovaj vremenski period navodi kao period u kojem se dešavaju značajnije promjene u većini istraživanja.
Istraživanje je obuhvatilo i pitanje: "U kom momentu ste primjetili klinički značajnu promjenu u odnosu na početne simptome koju su predstavljeni od strane pacijenata?" Drugim riječima koliko dugo, ne za klijente da se osjećaju bolje, već da napreduju u dovoljnoj mjeri kako bi mogli da naprave promjenu?
Prosječan broj je varirao od 16 do 40 seansi.

Treće istraživanje je mjerilo efikasnost psihoterapijskog tretmana zadavanjem validiranog i standardizovanog mjernog instrumenata tokom terapije. Ovakva studija može da obuhvati važna pitanja poput da li količina terapije utiče na napredak, i ako da, koje vremensko trajanje obezbjeđuje značajanu promjenu kod većeg broja ljudi?
Studija Majkla Lamberta sa Jang univerziteta je obuhvatila uzorak od preko 10 000 psihoterapijskih klijenata koji su iz seanse u seansu procjenjivani upitnikom (Outcome Questionnaire 45, OQ-45), validiranim instrumentom ishoda sa ustanovljenim normama. Ovih 45 pitanja su obuhvatala tri domena: simptome, odnose sa drugima, kvalitet života i rada. Krajnji rezultati ove studije se nisu odnosili na to da li su se klijenti u potpunosti oporavili već je obuhvatao segmente značajnih promjena, kvantitativno definisanih putem normi definisanih u okviru upitnika.

Poput Consumer Reports-a, ovo istraživanje je takođe našlo povezanost između količine psihoterapije, dužine psihoterapijskog procesa i napretka. U ovom slučaju, što je klijent išao duže na psihoterapiju, više je i napredovao. Koliko je to vremena? Potrebna je 21 seansa, ili otprilike 6 mjeseci sedmične psihoterapije, za 50% klijenata da bi primjetili značajne promjene. Takođe, potrebno je 40 seansi, gotovo godinu dana psihoterapije na sedmičnoj bazi za 75% klijenata kako bi uočili klinički značajne promjene.

Značajna promjena počinje da se javlja negdje nakon 6 mjeseci, a klijenti koji ostaju duže, godinu dana u terapiji bolje funkcionišu.

"Ovo je u skladu sa onim što nam govore kliničari već neko vrijeme i ne treba da nas iznenađuje. Sve što je vrijedno i zahtjeva dubinu nije jeftino i lako, a lična promjena je nešto što je najvrijednije.
Uzmite u obzir koliko je potrebno da se usvoji i savlada neka složena vještina, učenje jezika, sviranje muzičkog instrumenta, stolarstvo. Za šest mjeseci se u najboljem slučaju može savladati početni nivo. Ako vam neko obeća da ćete postati ekspert za šest mjeseci, ono što vam se nudi treba uzeti sa velikom rezervom jer su uglavnom prazna obećanja. Značajne promjene ličnosti zahtjevaju vrijeme i trud. Zašto bi se psihoterapija u tom smislu razlikovala."

Dr Džonatan Sendler, psiholog

Reference:
1. Consumer Reports. (1995, November). Mental health: Does therapy help? pp. 734-739.
Seligman, M. E. P. (1995). The effectiveness of psychotherapy: The Consumer Reports study. American Psychologist, 50(12), 965–974. https://doi.org/10.1037/0003-066X.50.12.965
2. Morrison, K.H., Bradley, R., Westen, D. (2003) The external validity of controlled clinical trials of psychotherapy for depression and anxiety: A naturalistic study. Psychology and Psychotherapy: Theory, Research, and Practice, 76, 109-132.
3. Lambert, M.J., Hansen, N.B., Finch, A.E. (2001). Patient-Focused Research: Using Patient Outcome Data to Enhance Treatment Effects. Journal of Consulting and Clinical Psychology, 69, 1590-172.
https://www.youtube.com/watch?v=r2Iin4f0sgI&t=200s

Jonathan Shedler, PhD is a clinical professor of psychiatry at the University of California, San Francisco (UCSF), faculty member at the San Francisco Center...

19/11/2024

“Šta je najhrabrije što si izgovorio?”
“Pomoć. Traženje pomoći nije odustajanje, već odbijanje da se odustane…”

14/11/2024

Uvodni kurs iz grupne analize u Tuzli, pa ako ste zainteresovani👇

Uvodna izobrazba iz grupne analize/psihoterapije.

Udruženje grupnih analitičara u Bosni i Hercegovini (UGAuBiH) u 2024. godini organizuje novi trening Uvodna izobrazba iz grupne analize/grupne terapije. Početak treninga je planiran za decembar 2024. godine u Tuzli.

Svi zainteresovani mogu se prijaviti do 20. decembra 2024. godine slanjem poruke na ovu facebook stranicu gdje će dobiti detaljnije upute.

Grupna analiza je moćan psihotearpijski pristup koji omogućava ljudima da kroz dinamiku grupe dublje istraže svoje misli, emocije, obrasce ponašanja, odnose s drugima te da dobiju uvid i razriješe svoje anksiozne, depresivne i druge psihičke tegobe i unutarnje konflikte. Kroz rad u grupi, osobe dobijaju podršku i uvid u nove perspektive koje pomažu u ličnom razvoju i boljem razumijevanju sebe i svog odnosa s drugima. Uvodni trening iz grupne analize pruža jedinstvenu priliku za sticanje osnovnih znanja iz psihoterapije, kao i za lični rast kroz rad u grupi.