mr. sci. Edina Osmić Šadić, psihoterapeut, KBT opcija

29/08/2025

''Taj alkohol… je samo sredstvo da stopiram misli"
Dosta ljudi preživi bolna iskustva s kojim ne znaju da se nose, pa pribjegavaju sredstvima koja ,,trenutno pomognu" da zalede bolna iskustva i barem na kratko oslobode se bolnog iskustva. Pored alkohola, tu su i psihoaktivne supstance, tablete za smirenje i dr. Zaobilazeći bolno iskustvo zloupotrebom navedenih tvari samo prologniramo patnju.
Ono sto se pokazalo kao korisno jeste psihoterapija, jer se u tom procesu uz pomoć terapeuta susrećemo sa bolnim iskustvom, dijelimo ga i ono više nije onakvo kakvo je bilo, u terapiji ovladavamo alatima kako da se izborimo sami i povežemo s onim što nam je važno kako bismo živjeli ispunjeniji i sretnji život.

18/08/2025

Kada bi bilo korisno krenuti na psihoterapiju:

📌Ako osjećate anksioznost, potištenost ili bijes, i imate poteškoću da regulišete emocije
📌Ako tražite razumijevanje i jasnoću u pojedinim oblastima života
📌Ako prolazite kroz životne tranzicije (ulazak u brak ili razvod, dolazak bebe i zasnivanje porodice, prilagođavanje na novo radno okruženje ili gubitak posla, selidba, gubitak bliske osobe, i sl.) i niste više efikasni na poslu ili kod kuće kao prije
📌Ako imate poteškoću da izgradite ili održite partnerske veze, ili ako želite da poboljšate vještine za zdrave partnerske odnose
📌Ako želite da ojačate samopozdanje i asertivno ponašanje.
☎️ sve informacije u inbox ili viber: 062/ 81 81 81

12/08/2025

Psihoterapija je odluka da radimo na sebi onda kada se zaglavimo i teško nosimo sa procesima unutar nas i nemogućnošću prihvatanja nekih novih momenata u životu.
Ona nam pomaže da podijelimo bolna iskustva sa terapeutom, olakšamo svoj sistem i radimo na onome što nam je važno i što nam nedostaje da bismo bili ispunjeniji. ❤️

05/08/2025

❤️

12/07/2025

,,Kognitivno-bihevioralne terapije (KBT) su jedan od najčešće korištenih i najefikasnijih oblika psihoterapije, temeljenih na povezanosti misli, osjećaja i ponašanja. Cilj je pomoći vam prepoznati i promijeniti negativne obrasce razmišljanja i ponašanja koji uzrokuju emocionalne teškoće ili probleme u životu.

Terapija se sastoji od strukturiranih, ciljano usmjerenih razgovora i zadataka koje radite s terapeutom, često u trajanju od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Učite praktične vještine za upravljanje stresom, anksioznošću, depresijom i drugim problemima, a domaći zadaci pomažu primijeniti naučeno u svakodnevnom životu.

KBT je osobito korisna kod anksioznih poremećaja, depresije, problema u odnosima, poremećaja prehrane, OKP, PTSP-a i nekih poremećaja ličnosti. Moderne verzije KBT-a kao što su ACT, MCT, DBT i mindfulness tehnike dodatno pomažu kod težih emocionalnih i interpersonalnih problema.

Njezina učinkovitost potvrđena je brojnim metaanalizama koji pokazuju značajno smanjenje simptoma depresije i anksioznosti, kao i poboljšanje kvalitete života (Hofmann i sur., 2012; Kuyken i sur., 2016; Otte, 2011). Također, DBT je dokazano vrlo učinkovit kod poremećaja ličnosti posebno graničnog (Linehan i sur., 2006), a ACT pomaže kod kronične boli i emocionalnih poteškoća (Veehof i sur., 2016), različitih ovisnosti. MCT ima efikasne protokole za generalizirani anksiozni poremećaj, psihozu, depresiju, itd.

Zbog jasne strukture, praktičnosti i brzih rezultata, KBT je često prvi izbor za ljude koji traže učinkovitu i dokazanom znanošću potkrijepljenu terapiju. Ako želite konkretno i brzo olakšanje, KBT i njezine suvremene varijante pružaju kvalitetnu podršku za prevladavanje teškoća i bolji život."

izvor: Udruženje za psihologiju i psihoterspiju Psihopunkt

07/07/2025

❤️

02/07/2025

JAko važno je da budemo obazrivi i nježni sami prema sebi, jer ako nismo povezani i ne prepoznajemo sta nam organizam kaže, ne možemo čuti ni druge. Važno je da uzmemo vremena za sebe, postavimo zdrave granice s drugim ljudima,prestanemo da se poredimo s drugima i dopustimo sebi da pogriješimo,prihvatimo vlastite emocije pa čak i one manje ugodne i vjezbamo kroz sve ovo da sebe prihvatimo onakvima kakvi jesmo a ne onima kakvi želimo biti da bi nas drugi prihvatili. ❤️

29/06/2025

,, Naši preci su imali stres kad bi pred njih stao vuk, medvjed, neprijatelj. Tad bi tijelo lučilo adrenalin, kortizol, spremalo se za borbu ili bijeg. Danas? Ti gledaš televiziju, slušaš političare, čitaš portale — i tvoje tijelo radi isto! Digne se pritisak, nadbubrežne žlijezde luče kortizol, spreman si za rat. Ali nemaš protiv koga. Ne možeš šefa udaviti, ne možeš političara dohvatiti. I onda šta? Kortizol ostaje u krvi, pritisak raste, tijelo puca iznutra.
- Kod nas je navika da saburamo. Trpimo. Gutamo. A kortizol radi svoje. Ljudi saburaju, saburaju — pa ujutro infarkt. Zato što stres nisu izbacili napolje. Ne možeš stres izbaciti ležeći, saburajući. Moraš ga izbaciti kretanjem, aktivnošću, radom, šetnjom, fizičkom aktivnošću. A kod nas — samo saburaj, saburaj… to je pogrešno.
Kortizol-hormon stresa moramo izbaciti ili će on uništiti naš organizam."
Dr. Emir Solaković

25/06/2025

📍

Zašto edukacija za psihoterapeuta mora trajati više godina?

Psihoterapija je složen i duboko odgovoran poziv koji zahteva više od akademskog znanja- zahteva zrelost, ličnu transformaciju, i višegodišnje iskustvo sa klijentima. Upravo zato Evropska asocijacija za psihoterapiju (EAP) insistira na specifičnim kriterijumima koje svaki budući psihoterapeut mora da ispuni, a koji prevazilaze granice univerzitetskog obrazovanja.

Formalno obrazovanje na univerzitetima daje važan temelj: psihologiju, psihopatologiju, razvojnu teoriju itd. Međutim, ono ne uči kako slušati tišinu u terapijskoj sobi, kako prepoznati transfer, kako se nositi sa klijentovim besom, traumom ili tišinom.

Edukacija za psihoterapeuta mora da integriše teorijsko znanje sa emocionalnim iskustvom, introspektivnom zrelošću i sposobnošću da se stane uz klijenta u njegovom bolu bez prebrzog savetovanja, spašavanja ili osuđivanja. To se ne može naučiti u brzom kursu, niti u teorijskoj učionici.

Psihoterapeut ne može da radi sam. Svaki korak u radu sa klijentima mora biti pod stalnom supervizijom iskusnijeg terapeuta, kako bi se osigurala profesionalna i etička sigurnost- za terapeuta i za klijenta. Supervizija omogućava prepoznavanje slepih mrlja, razumevanje kontra-transfera, kao i stalno usavršavanje.

Bez praktičnog rada sa realnim klijentima, pod nadzorom i uz ličnu psihoterapiju, psihoterapeut bi bio kao hirurg koji je čitao o operacijama, ali nikada nije držao skalpel.

Jedna od najvažnijih komponenti obuke jeste obavezna lična psihoterapija kandidata. Terapeut mora poznavati sopstvene rane, projekcije i granice kako bi mogao sigurno i odgovorno raditi s drugima. Bez tog procesa postoji opasnost da svoje neraščišćene konflikte prenosi na klijenta.

Duboka transformacija ličnosti, razvoj terapeutske etike, kliničko iskustvo, učenje metoda i tehnika – sve to zahteva vreme. U pitanju je profesionalna i lična inicijacija, a ne puko sticanje diplome.

Upravo zato EAP ne priznaje edukacije kraće od četiri godine i zahteva da one budu integrativne, sistematske i iskustveno zasnovane.

Psihoterapeut ne postaješ tako što pročitaš knjigu, već tako što prolaziš kroz sebe.