What are the opening hours?

Monday 12:00 - 19:00 Tuesday 10:00 - 17:00 Wednesday 10:00 - 17:00 Thursday 10:00 - 17:00 Friday 10:00 - 15:00

https://www.facebook.com/603599139795394/

„Balans" Doboj, Doboj (2025)

12/12/2024

OSTVARENJE CILJA
Ilustracija jedne klijentkinje,koja je crtežom prikazala svoj put,od tamnog podnožja do vrha i sunčanih boja.
Motivacija i želja za promjenom se isplatila !
Objavljeno uz saglasnost autorke.
Pavlović Savo
Psihološki Savjetnik
”Balans”Paležnica
Psihološko-Pedagoško Savjetovanje

09/11/2024

BLIZINA NASPRAM DISTANCE u ZAJEDNIČKOM ŽIVOTU PERTNERA
Svaka osoba ima potrebu za kontaktom, blizinom ali i za samostalnošću,distancom itd. Ove dvije potrebe su jedna drugoj suprostavljene. Osobe mogu imati različite potrebe za blizinom, odnosno za distancom. Mnogi konflikti u braku se kreću u rasponu između ove dvije potrebe. Potrebe za blizinom i potrebe za distancom.
U vremenu zaljubljenosti su potrebe za blizinom, kod obadvoje zaljubljenih skoro iste ili slične. On piše njoj a ona piše njemu, podjednako često.Obadvoje žele biti i preduzimati, što više zajedno.
Poslije nekoliko mjeseci ili godina, dolazi do pojavljivanja prvih znakova, koji znače potrebu za više samostalnosti. Ovo dovodi često do prve krize, koja prijeti krajom zajedničke veze.
Iznenada on ne želi da se uvijek drže za ruke, dok zajedno sjede na dvosjedu.Ona ne želi da ide sa njim ,na njegov trening.
Dobro je znati, da je prirodno da se u ovoj fazi zajedničkog života pojavljuju znaci samostalnosti, poslije faze jake simbioze, bliskosti. Svaki partner ima potrebu za odstojanjem od partnera, kako bi jedno drugom ponovo bili interesantni i privlačni. “ Ja te volim. Trenutno trebam nešto vremena i prostora za mene i moje interese.» Ovo je primjer umirujućeg izražavanja svoje potrebe, kao dokaz da se ne radi o gašenju ljubavi. Ovi postupci partnera mogu izazvati kod drugog osjećaj straha i početak “lijepljenja” za partnera. Zbog lošeg osjećanja ,partner može potisnuti svoje potrebe.Drugi partner će se osjećati mirnije. Međutim kod partnera koji potiskuje svoje potrebe,može početi»slaganje» ljutnje. Ukoliko partner učini samostalno nešto za sebe,može mu se pojaviti osjećaj krivice. Pojavljivanje »tamo-vamo», ljutnje i osjećaja krivice, može biti opterećujuće za jedan par. Ponekad dolazi do raskida veze, pošto parovi nisu pronašli ravnotežu između blizine i distance.
U jednoj vezi, osoba ostaje biće sa ličnim interesima,potrebama,ritmom i sklonostima. Bilo bi neiskreno i samovarajuće, da se uvijek prilagođavamo ritmu drugoga partnera. U najboljem slučaji, parovi se kreću između ove dvije strane.
Na ovaj način će i zajednica biti živahnija i interesantnija. Ona kaže ponekad «ne»,on kaže «da». «Meni se danas ne ide u kino, ali idi ti.» Ako jedan partner drugome ostavi slobodan prostor za odluku, tim će njegov loš osjećaj biti blaži. U zajednici dva partnera,ne treba «lagati» i potiskivati svoje potrebe. Još jedan primjer: »Ja bih večeras rado bila sa tobom. Ali ako ti je važno, nemam protiv da se sastaneš sa svojim bratom.»
Ponekad je potrebno strpljenje, da bi se našao dogovor između različitih potreba,koje imaju dva partnera. Ponekad se nađe a ponekad se ne nađe.
Ako vas zaokupljaju misli o rastajanju od partnera, zapitajte se da li vam je potreban mali razvod u svakodnevnom životu. Možda imate potrebu za nečim ličnim, što će vam obogatiti vezu sa partnerom? To nešto lično može biti: lično mišljenje, lična poznanica ili lični poznanik, lični hobi ili druga aktivnost.
U ovom slučaju je od pomoći lični prostor. U današnje vrijeme, svako dijete ima svoju sobu. Ima li mama svoj prostor? Ima li tata svoju sobu?
Često se može čuti,da je jedino mjesto za povlačenje, hladna spavaća soba.
Pitanje: Gdje imaš ti ličnu i sigurnu oazu mira? Gdje možeš nesmetano pisati,crtati,slušati muziku,vježbati, tugovati?
Pavlović Savo
Psihološki Savjetnik
“Balans“Doboj, Psihološko-Pedagoško Savjetovanje.
Kontakt tel. 065 451 985

06/11/2024

INFORMACIJA

”Balans”Doboj
Psihološko-Pedagoško Savjetovanje
Ne radi u periodu od 07.11.- 17.11.2024
Razlog:Putovanje u inostranstvo
Pavlović Savo
Psihološki Savjetnik
Kontakt tel.065 451 985

01/11/2024

PSIHOLOŠKA PODRŠKA KOD KARCINOMA

Radi li se o psihičkom opterećenju ili psihičkoj smetnji?

Učestalost psihičkih smetnji kod osoba koje su pogođene karcinomom se kreće
od 5 do 50%.
Jedna trećina pacijenata i porodica oboljele osobe treba psihičku podršku.
Reakcije na bolest se kreću od normalnih reakcija na jednu posebno opterećujuću situaciju na jednoj strani, pa do veoma opterećujućih reakcija na drugoj strani.
Normelne reakcije na dijagnozu karcinoma, dugotrajnu terapiju,spoznaju da je bolest neizlječiva su: nestabilna raspoloženja,razdražljivost, osjećanje preopterećenosti, oslabljeno osjećanja samopovjerenja i povjerenja u svoje tijelo, pomisli na samopovređivanje i suicid, povlačenje u sebe,smetnje koncentracije i spavanja.
Dešava se unutrašnja svađa sa bolešću,ljutnja,preopterećenje i smetnje orijentacije.Osobe pogođene karcinom i njihova okolina, često i hiperaktivno traže mogućnosti daljih terapija.
Psihičke smetnje mogu postojati i prije dijagnoze karcinoma.Mogu se ispoljavati u blažem obliku,ali saznanjem da se radi o karcinomu bivaju još
intenzivnije i sve više ometajuće.Bolest karcinoma dovodi pacijenta u veliku stresnu situaciju,koja često prelazi u psiho-fizički-tjelesni stres. Stres sam po sebi, dovodi do raznih psihičkih smetnji.
O stresu govorimo onda, ako zahtjevi i pritisci okoline,kao i same bolesti prevazilaze sposobnosti pacijenta da se sa njima izbori.
Oboljeli od karcinoma postaju osjetljiviji,slabe im sposobnosti distanciranja i snaga lične odbrane u odnosu na sva opterećenja.Kao posljedica ovoga moguće je da se aktiviraju već postojeći ali neispoljavani problemi u odnosima sa partnerom,porodicom i bliskim osobama.
Jedna psihološka terapija je potrebna kod osoba,koje počinju ili već duševno pate.
Za više informacija i eventualnu psihičku podršku,
obratite se u ”Balans”Dobo, Psihološko- Pedagoško Savjetovanje

Pavlović Savo
Psihološki Savjetnik
Kontakt tel.065 451 985

30/10/2024

POKORAVANJE – JESTE LI SKLONI POKORAVANJU?
IMATE LI OSJEĆAJ:
1. Da dopuštate drugim da sa Vama gospodare?
2. Da Vam teško pada tražiti od drugih, da poštuju Vaša prava?
3. Da po svaku cijenu izbjegavate konfrontacije?
4. Da se osjećate krivim, što dajete prednost Vašim interesima?
5. Da ste dobra osoba, zato što više mislite o drugim nego o sebi?
6. Da Vaše najvažnije odluke nisu potekle od vas?
Ako se često osjećate ovako ili slično,postoji mogućnost
da se kod Vas radi o ŽIVOTNOJ ZAMCI POKORAVANJA.
To znači, da žrtvujete sebe i svoje potrebe,kako biste udovoljili drugim i stekli njihovu pažnju. To nije pravi put.Sklonost pokoravanju Vas blokira da postanete i budete,onakvim kakvim biste mogli biti.
Mi možemo zajedno sa Vama utvrditi, da li je to problem kod Vas. Postoje i druge životne zamke. Svima je zajedničko, da svoje porijeklo imaju u prošlosti,u načinu kako su se drugi prema Vama ophodili. Naravno, Vaša osjetljivost i sklonost nepovoljnim uticajima,ima svoj udio. Ohrabrujuće je! Stručnim vođenjem i aktivnim radom na sebi, moguće se osloboditi od stava, da svojim pokoravanjem ostvarite sebe kao ličnost.
KRATAK PRIMJER,KAKO SE TREBA OPHODITI PREMA STAVU POKORAVANJA.
PROMJENA:
1. Pokušajte razumjeti pokoravanje,koje ste imali u djetinjstvu.Osjetite u sebi pokoreno dijete.Napravite listu svakodnevnih situacija u privatnom i poslovnom životu,u kojima se pokoravate,odnosno Vaše lične potrebe žrtvujete zbog drugih. Razvijte u različitim životnim oblastima,lične naklonosti i poglede: u odnosu na porodicu,jelo,slobodno vrijeme,politiku,aktuelne kontroverze,organizaciju vremena. Upoznajte bolje sebe i Vaše potrebe.
2. Napravite listu,šta činite za druge,odnosno šta drugi čine za Vas.Koliko vremena slušate druge a koliko drugi slušaju Vas.Ne ispoljavajte pasivnu agresiju.Izrazite Vaš stav,šta želite i šta Vi trebate.Počnite sa zahtjevima,koji vam lakše padaju.Vježbajte da tražiete od rugih, da se za Vas pobrinu.Tražite pomoć.Pričajte o Vašim problemima.Pazite da postoji ravnoteža, između Vašeg davanja i primanja.Vježbajte, da se drugim diskutujete umjesto da se prilagođavate.Pokažite vašu ljutnju na prihvatljiv način.Učite da se osjećate dobro,iako je neko na Vas ljutili se osjeća povrijeđenim.Razmislite o Vašim prošlim odnosima i pogledajte zbog čega ste izabrali nekoga ko kontroliše i ko je zahtjevan.Napravite listu znakova koji Vas na vrijeme opominju.Čuvajte se egoističnog i ne odgovornog partnera,iako Vam izgleda atraktivan
3. Nastupite u Vašem zanimanju odlučnije.Imajte na umu da imate pravo na nagradu,koja se bazira na Vašem radu.Ne dozvolite da drugi uzimaju sebi na vašu štetu prednost. Rasporedite odgovornost i na druge.
4. Razvijte više pravaca i koristite ih na putu Vašeg razvoja i Vaših promjena.
Da li ste se našli u ovoj temi?
Želite li o sebi saznati više?
Treba li Vam stručna podrška i pomoć?
Nazovite i zakažite termin. Br. tel. 065 451 985
Pavlović Savo
Psihološki Savjetnik
“Balans“ Doboj
Pihološko-Pedagoško Savjetovanje

27/10/2024

KAKO DOPRINIJETI SVOME SAMOPOŠTOVANJU
I OSJEĆANJU LIČNE VRIJEDNOSTI?
Pričati sam sa sobom-ali ispravno!
Manje ili više, svako od nas priča sam sa sobom. Naš mozak je aktivan.
Veliki dio njegovih aktivnosti se odnosi na pričanje o nama samim.
Razgovori sa sobom protiču nečujno, u unutrašnjem prostoru naše psihe.
Kao što priče drugih utiču na nas,isto tako ( možda i više) naš unutrašnji razgovor ima uticaj na nas. Nažalost, mnoge osobe pričaju same sa sobom u lošem tonu, sa odsustvom samopoštovanja.Možda je uticaj roditelja, nastavnika i drugih bitnih osoba iz vremena djetinjstva, bio presudan za stvaranje negativne slike i mišljenja o sebi.
Neka prošlost pripadne prošlosti. Neophodno je da u sadašnjosti učinimo nešto, što će doprinijeti pozitivnoj slici o nama samima.
Razgovori u kojima kritikujemo sebe vode ka negativnim osjećanjima i stanjima.
Unutrašnji razgovori sa prijateljskim odnosom prema sebi,vode prema pozitivnim ciljevima, doprinoseći pozitivnim osjećanjima.
Savjet:
Razgovarajte sami sa sobom o vašim uspjesima,o vremenu u kome ste se osjećali lijepo.
Sjetite se problematičnih situacija, koje ste uspješno
savladali.Pohvalite se pred sobom.
Nemojte se fiksirati za vaše neuspjehe.
Potrudite se da iz vaših grešaka izvučete pouke,koje će doprinijeti vašem pozitivnom razvoju.
Ne zapljuskujte se samoprigovaranjem.
Pričajte sami sa sobom,onako kako želite,da drugi pričaju sa vama.

Pavlović Savo
Psihološki Savjetnik
”Balans”Doboj, Psihološko-Pedagoško Savjetovanje
Kontakt telefon: 065 451 985

23/10/2024

HIPERAKTIVNI POREMEĆAJ I NEDOSTATAK PAŽNJE.

Pedagoško postupanje u ophođenju sa djecom koja imaju Hiperaktivni poremećaj je od
veoma bitnog značaja. Ove preporuke su namijenjene za stručne osobe, koje su radno aktivne u vaspitno-obrazovnom radu sa djecom. Preporuke mogu koristiti i roditelji,koji imaju dijete sa Hiperaktivnim poremećajom nedostatkom pažnje.
PREPORUKE:
- Dati jasna uputstva (kratko, usmjereno na konkretno, bez prigovora).
- Dogovoriti simbole i značenje pokreta šake, sa ciljom bolje komunikacije.
- Utvrditi jasna pravila (bolje 5 nego 15!) na koja treba svakodnevno podsjećati. Uvoditi nova pravila,tek pošto su prethodna usvojena.
- Grupu imati u vidokrugu. Prepoznati pojavu problema i odmah reagovati(za nastavnike).
- Imati prepoznatljive granice i dosljedno ih se pridržavati.
- Utvrditi norme i sankcije za disfunkcionalno ponašanje.U primjeni biti konsekventan i dosljedan.
- Povredu pravila ne treba precjenjivati. Odmah reagovati. Bez puno diskusije.
- Njegovati prostornu blizinu prema djetetu. Kontakt pogledom i tjelesni kontakt (staviti ruku na rame).
- Ne mijenjati često mjesto sjedenja. Izbjegavati “okrugli sto“. Paziti da dijete ne bude često, samo i u pozadini. (odnosi se na djecu u školi)
- Ne preopterećivati sa obaveznim i slobodnim aktivnostima. Raditi na preglednim i jasnim zadacima. Pružiti potrebnu pomoć. Integrisati opuštane aktivnosti.
U aktivnostima koristiti situacije rasterećenja ( npr. istezanje ruku, kratko tapkanje u mjestu itd.).
Pospješivanje uspješnog učenja:
Obezbijediti mir, posebno na početku rada. Nepotrebne predmete odstraniti iz prostora. Po mogućnosti spriječiti ometajuće vanjske uticaje.Raditi po principu“kratkih koraka“. Povratnim pitanjima i ponavljanjem osigurati naučeno.
Organizovati česte i male kontrole naučenog. Voditi računa o individualnosti.
Angažovanim, humorom sadržajnim i fleksibilnim radom, spriječiti monotoniju.
Raditi na strukturi okoline, kako bi se djeca mogla bolje orjentisati, npr.postojana struktura časa.
Prevazići impulsivnost “formulama“: Stop! , Pogledaj!, Poslušaj!, Razmisli! (ove formule trebaju doprinijeti boljem shvatanju situacije i planiranju sledećih aktivnosti).
Individualne metode rada
Pripremiti radne zadatke, vodeći računa da pojedina uputstva treba uvijek ponoviti. Pojedinačne cjeline treba verbalizovati.
Pobrinuti se da radna atmosfera bude ispunjena povjerenjem a ne strahom. Dijete treba osjetiti da je prihvaćeno i sa svojim slabim stranama. Jake strane djeteta treba cijeniti, priznati i nastojati da ih dijete, kao i grupa budu svjesni.
Pristupiti djetetu sa pozitivnim očekivanjima.
Individualnost i preduslove učenje treba cijeniti i obratiti na njih pažnju.
Pojačavati uspjehe učenje uz primjereno pohvaljivanje (ne pretjerivati).
U slučaju neuspjeha treba ohrabriti.
Želju za napretkom i male uspjehe treba cijeniti.
Na nedostatke i slabosti treba ukazati konkretno i korektno.
Ponuditi pomoć koja je usmjerena individualnim potrebama.
Prenijeti na dijete osjećaj, realne uvjerenosti u uspjeh.
Ne izlagati dijete neprijatnostima pred grupom, zbog grešaka i manjka sposobnosti.
Izrazit kritiku, razgovorom u 4-oka.
Izbjegavati poređenje sa drugim i zahtijevanje uspjeha
Pokazati spremnost za razgovor. Zadržati strpljenje. Greške u ponašanju ne uzimati, kao da su usmjerene prema vama lično.
Zaključak:
- Struktura je A i O!
- Vaspitne posljedice su neizbježne !
- Manje znači Više!
- Potrebno je disati mirno!
- Neophodan je zajednički rad sa roditeljima, kolegama i drugim,
kao i lična angažovanost!
-Roditelji trebaju potražiti stručnu pomoć u školi,kod psihologa i pedagoga.
- Konsultovati ljekara.

Pavlović Savo
Psihološki Savjetnik
“Balans“Doboj, Psihološko-Pedagoško Savjetovanje
Kontakt tel.065 451 985

22/10/2024

Halil Džubran
“Prorok”- o braku

01/10/2024

INFORMACIJA O DEPRESIJI
Šta je depresija?
Depresija je jedno stanje potištenosti, gubitka radosti, interesa i gubitka energije.U depresivnom stanju dolazi do socijalnog povlačenja i mnogih tjelesnih poteškoća. Depresija negativno utiče na tjelesno i psihičko osjećanje, na uspjeh u radu,na porodičnu situaciju,kao i na druge međuljudske kontakte.
Depresija se može dobro liječiti
Uz dobro medicinsko i psihološko liječenje, 80% pacijanata bivaju uspješno izliječeni.
Kako se prepoznaje depresija?
Sledeći simptomi su tipični kod depresije. Oni moraju postojati najmanje dvije sedmice, da bi se govorilo o depresiji.
- Potištenost, tuga, očajanje, stanje « bez osjećanja».
- Gubitak interesa i radosti. Gubljenje interesa se može se proširiti i na rodbinu, poznanike, posao, hobi i druge aktivnosti.
- Brzo zamaranje,nedostatak energije i iscrpljenost. Svaka aktivnost postaje svojevrsna poteškoća.
- Smanjena koncentracija i pažnja.
- Nizak osjećaj lične vrijednosti, samopovjerenja.
- Osjećanje krivice i bezvrijednosti.
- Negativan pogled u budućnost ( pesimizam,nedostatak nadanja).
1.
- Kopkanje.
- Smetnje spavanja ili previše spavanja.
- Gubitak ili dobitak na težini.
- Smetnje seksualnih funkcija.
- Teškoće kod odlučivanja.
- Socijalno povlačenje.
- Osobe sa depresijom mogu imati osjećaj unutrašnjeg nemira i osjećanje straha.
- Česte su i tjelesne teškoće: bolovi,zatvor,mučnina,pritisak,osjećaj težine nogu i ruku.
- Osobe sa depresijom imaju ponekad osjećaj nepovjerenja, samookrivljivanje.
Šta mogu učinitu,ako imam depresivne smetnje?
Najvažnije je da potrežite stručnu pomoć ljekara ili psihologa. Da samostalno savladate depresiju,nebi bila dobra ideja. Porodica i prijatelji su bitni,ali ne posjeduju neophodnu distancu, koja je u terapijskoj pomoći veoma važna. Razgovarajte otvoreno sa vašim ljekarom i psihologom,kako bi razumili, šta se kod vas dešava. Nemojte dopustiti da vas blokiraju strah i stid. Pričajte o svim nedoumicama koje se odnose na terapiju. Postanite ekspert svoga slučaja. Budite aktivni. Za savladavanje depresivnih smetnji, potreban je proces učenja i sticanja novih iskustava.Vaš terapeut će u razgovoru sa vama preoručiti korisne aktivnosti i vježbe.
2.
Informacija o liječenju lijekovima
- Pitajte Vašeg ljekara, na osnovu čega Vam savjetuje uzimanje lijekova. Pitajte ga o djelovanju lijeka,odnosno o propratnim pojavama. Pitajte te ga sve što Vas zanima u vezi sa Vašim smetnjama.
- Pričajte sa Vašim ljekarom o teškoćama i propratnim dejstvima,koje ste opažali kod sebe. Promjene u uzimanju lijekovima trebate činiti samo u razgovoru sa ljekarom
- Pričajte sa Vašim ljekarom, koliko dugo trebate uzimati lijekove.
- Obratite pažnju da li Vam uzimanje lijekova utiče na aktivno učešće u psihoterapiji.U normalnom slučaju,uzimanje lijekova ima pozitivan uticaj.Ako se osjećate sediranim i ometenim u psihoterapijskom radu,pričajte sa Vašim ljekarom i psihoterapeutom.
Pavlović Savo
Psihološki Savjetnik
”Balans”Doboj,Psihološko-Pedagoško Savjetovanje
Kontakt tel. 065 451 985

01/10/2024

TJELESNE REAKCIJE NA STRAH I OSJEĆAJ BESPOMOĆNOSTI. PREPORUKE ZA VAS.
Kod osoba koje su u stanju straha, dolazi do raznih tjelesnih reakcija.
Intenzitet tjelesnih reakcija zavisi od intenziteta straha koji jedna
osoba doživljava. Neke od reakcija su:
- opšta razdražljivost i preosjetljivost
- umor, ubrzan rad srca, vrtoglavica, smetnje spavanja, napadi znojenja,
- drhtanje ruku i nogu, smetnje cirkulacije uz pojavu blijedila ili crvenila,
- pritisak u grudima, osjećaj suženog ždrijela,suvoća usta, grčevi mišića,
- promjena ritma disanja, problemi probavnog sistema itd.
Ove reakcije dovode do osjećaja bespomoćnosti, pošto se stiče utisak
gubljenja kontrole nad vlastitim tijelom.Naravno,da neće doći do pojave svih ovih reakcija
istog trena,u različitim situacijama, niti kod svih osoba.
Šta se dešava? Kako dolazi do ovih reakcija?
Između ljudske psihe i tijela postoji tijesna povezanost. Čovjek i jest biće cjelovitosti,
biće koga čini njegova psiha,tijelo,duh,socijalna okolina,prostor,vrijeme i kosmos,kao nešto
više... Ljudsko psihičko i tijelo su vezani preko tzv. vegetativnog sistema koji funkcioniše autonomno, bez uticaja naše volje,bez naše kontrole. Vegetativni nervni sistem kontroliše,
disanje,rad srca,cirkulaciju,promjene na koži,pokrete mnogih finih mišića.
Npr. Ako slušate muziku sa godišnjeg odmora, koji vam je ostao u lijepom sjećanju,vaše tijelo će automatski reagovati.Doći će do pozitivnih promjena,kao što su bolja cirkulacija,
opuštanost mišića,kvalitetnije disanje itd.
U situacijama koje izazivaju osjećaj straha,dolazi do aktiviranja žlijezda sa unutrašnjim lučenjima,do veće produkcije hormona, koji aktiviraju tijelo, služeći bijegu iz situacije.
BITNO! Tjelesne reakcije nisu izraz stanja bolesti.One su izraz očekujućih posljedice u vašem
opažanju situacije koja izaziva strah.
PREPORUKA! Napravite malu samoanalizu. Pogledajte vaše tjelesne reakcije u vašim stanjima straha. Zaključite kome tipu pripadate.Koje su vaše tjelesne reakcije?
Za vašu orjentaciju:
Srčano-cirkulacioni tip reaguje sa: srčanim smetnjama,smetnjama disanja i cirkulacije,
problemima krvnog pritiska, napadima znojenja.
Želučano – crijevni tip reaguje sa: bolovima želuca,pritiskom u stomaku, mučninom..
Uopšteno-razdražujući tip reaguje sa: opštim nemirom,crvenilom,blijedilom,drhtanjem..
Postoje i mješoviti tipovi.
Strah i tjelesne reakcije koje starh izaziva, su nešto što je neprijatno i tako se doživljava.
Umjesto da se suoče sa situacijom,da uključe svoje razmišljanje,svoju kogniciju kao i svoje tijelo,kako bi došli do racionalnih zaključaka, osobe počinju potiskivati strah i izbjegavati situacije koje izazivaju strah.
Suočavanje i učenje ophođenja sa strahom može dovesti do pozitivnih promjena u svakodnevnom životu osobe.
BITNO! Potiskivanjem se ne savlađuje strah! Potiskivanjem će doći do fiksiranja
straha i njegovog pojačanja.Potiskivanje sprečava vaš pozitivan razvoj a dovodi do gubljenja samopovjerenja,do osjećaja bespomoćnosti i nesigurnosti.
PREPORUKA! Prisjetite se neprijatne situacije iz prošlosti, koju ste doživjeli kao
opasnu ali ste je ipak uspješno savladali. Obratite pažnju na pozitivna osjećanja koja će se
pojaviti kod prisjećanja u kojima ste bili uspješni. Razmislite o prednostima vaše tadašnje reakcije,vašeg ovladavanja situacijom...........Slijedi nastavak..........
Za informacije teorijskog karaktera, kao i za rad na ličnom strahu, na savladavnju, prihvatanju
i svrsishodnom ophođenju sa strahom, možete se javiti u “ Balans“

Pavlović Savo
Psihološki Savjetnik
„Balans“ Doboj, Psihološko-Pedagoško Savjetovanje
Kontakt telefon: 065 451 985

26/09/2024

USAMLJENOST-OSJEĆANJE USAMLJENOSTI

Osjećanje usamljenosti nije psihička smetnja,ali može dovesti do nje ili je pojačati.Odnosi povjerenja doprinose psihičkoj stabilnosti.
Osobe koje imaju psihička oboljenja,često se osjećaju usamljeno. Suprotno osjećanju usamljenosti, nalazi se osjećanje povezanosti sa drugim osobama ili grupama. Biti usamljen znači ne imati nekoga od koga se cijenjenu,u koga se može imati povjerenje, sa kim se može živjeti, planirati budućnost i sa kim se može pričati o važnim stvarima. Osoba se može osjećati usamljeno i u okruženju drugih, ako među njima ne nađe osobu koja će joj značiti podršku. Osjećanje usamljenosti je deprimirajuće i bolno,pošto je potreba za socijalnim kontaktom jedna od jakih ljudskih potreba.Ako se ova potreba ne ispuni,nastaje osjećanje koje ugrožava egzistenciju. Usamljenost je prilično rasprostranjena.Različita istraživanja pokazuju da se osjećanje usamljenosti javlja već kod jece u dječijem vrtiću i u osnovnoj školi. Sa godinama starosti raste i broj onih koji pate od osjećanja usamljenosti.U procentu izraženo, 20-40 posto osoba starijih od 55 god. pati od osjećanja usamljenosti.
Razlozi
Razlozi pojavljivanja usamljenosti su raznovrsni.Među najčešćim su, teškoće osoba da uspostave i održe socijalne kontakte sa drugim osobama, preseljavanja i prevelika mobilnost u današnje vrijeme, razdvajanja, razvodi, gubitak partnera ili bitne osobe, uslovljen nastankom smrti. Razlozi pojavljivanja usamljenosti kod starijih osoba su pojava ograničenosti i mobilnosti, uslovljeni starenjem i starosnim promjenama.
Osjećaj usamljenosti je opasan. Usamljenost se može porediti sa stalno prisutnim (permanentnim) stresom.U poređenju sa osobama koje nisu usamljene,usamljene osobe spavaju mnogo lošije i teže se odmaraju i pronalaze novu energiju. Usamljene osobe se hrane nepravilnije,češće konzumiraju alkohol i cigarete. Manje se kreću. Imaju češće srčanih i cirkulatornih problema.Osobe koje pate od usamljenosti su češće depresivne,žale se na lošiji kvalitet života,imaju slabiji imunitet,više razmišljanja o samopovređivanju i samoubistvima.Usamljene osobe propadaju brže u fizičkom i psihičkom pogledu.Sa osjećanjem usamljenosti,raste riziko obolijevanja od drugih bolesti.
Na osjećanje usamljenosti utiču: tjelesna ograničenost i tjelesne bolesti, hronični stres, manjak odmora, smanjenje socijalnih kontakata, osjećaj beskorisnosti itd.
Primijećeno je da osobe koje uspijevaju uspostaviti zadovoljavajuće socijalne kontakte i pronaći odgovarajuće partnere, imaju niži strepen osjećanja usamljenosti.
U budućnosti se može očekivati još češća pojava osjećanja usamljenosti. Razlog za to su: niži natalitet, starenje populacije, češći razvodi i trend samačkog življenja. Ovakav razvoj situacije donosi sa sobom mnoge probleme za pojedinca ,ali i za društvo u cjelini.
GENETSKI FAKTOR, ima uticaja na pojavu osjećanja usamljenosti. 50 posto usamljenosti pripada urođenom a 50 posto osjećanja usamljenosti se stiče. Genetska preddispozicija usamljenosti ne dovodi obavezno do usamljenosti. Osobe koje su urođeno osjetljive, u
životno-krizinim situacijama reaguju češće načinima koji doprinose nastajanju i jačanju osjećanja usamljenosti.
Preporuka: Osobe koje imaju genetske preddispozicije za pojavu usamljenosti, trebaju izbjegavati faktore koji izazivaju i pojačavaju osjećanje usamljenosti.Dodatno je preporučljivo da te osobe rade na razvijanju socijalnih vještina,koje mogu spriječiti ili okončati osjećanje usamljenosti.
 LIČNOST: Osobe koje pate od usamljenosti imaju zajedničke karakteristike.Prema dugim ljudima su često sumnjičave, cinične pa i agresivne.One vrednuju sebe i druge kao negativne.Imaju osjećaj da će od drugih biti odbačene.Često su pesimistične, stidne i niskog osjećanja lične vrijednosti. Imaju sklonost ponašanja u socijalnoj sredini,koja dovodi do njihovog odbacivanja
 Preporuka: Ovim osobama se preporučuje da rade na jačanju lične samovrijednosti,osjećanju pripadnosti i povezanosti sa drugim osobama.
 MISLI I RAZMIŠLJANJA: Osjećanje usamljenosti je jedna vrsta tumačenja stanja u kome smo sami.Ove osobe su preosjetljive na strah od socijalne izolacije.Na taj način se pažnja usmjerava na negativne strane socijalnih odnosa,dok se pozitivne strane ne primjećuju.Razmišljanja koja nastaju iz ovih tumačenja i opažanja imaju negativan uticaj na kontakt sa drugim i pojačavaju usamljenost.
 Preporuka: Stanja u kojima smo duže vremena sami, treba iskoristiti kao mogućnost za odmor i lični razvoj,umjesto da to posmatramo kao nesreću.
 SREDINA: Usamljene osobe imaju često kontakte sa osbama,koje su takođe usamljene.Osobe koje se ne osjećaju usamljeno a imaju kontakte sa usamljenim osobama,postaju takođe usamljene osobe.
 Preporuka: Osobe sa osjećanjem usamljenosti,ne trebaju kao primjer uzimati osobe koje se osjećaju usamljeno.Potrebno je raditi na izgradnji socijalnih kontakata,uključivanju u socijalne aktivnosti, jačanju prijateljstava itd.
 Osobe koje imaju osjećanje usamljenosti, ne trebaju ga odmah potiskivati. Preporučeno je prihvatiti osjećanje i posmatrati svoje reakcije na njega.
 Potrebno je sebe tješiti.
 Osobe koje imaju osjećanje usamljenosti,sklone su povijenom držanju tijela i površnom disanju.
 Potrebno je koračati ispravljenog tijela.Podići glavu i gledati naprijed. Podići ramena. Ne disati površinski. Disati svjesno i duboko.
Ako imate ovaj ili sličan problem, ako trebate stručnu podršku, možete zakazati termin.
Pavlović Savo
Profesor Psihologije i Pedagogije
Psihološki Savjetnik
“Balans”, Psihološko-Pedagoško Savjetovanje Kontakt tel. 065 451 985

22/09/2024

STRAH OD BLISKOSTI
Bliskost evocira vrlo rane strahove od napuštanja i na površinu donosi tajno skovane odbrambene strategije koje su možda funkcionisale dok smo bili mali, ali sada im nema mjesta. Kako se nesvjesno zaljubljujemo u ljude koji nas podsjećaju na naše roditelje (bilo da su im nalik ili pak naizgled potpuno suprotni njima), i interakcija sa njima u nama izaziva isti set misli, uvjerenja, osjećanja i ponašanja kao onda. U konfliktu između urođene čežnje za bliskošću i istovremenog straha od nje, vrtimo se u začaranom krugu. Postoji nekoliko osnovnih obrazaca komunikacije među ljudima koji su jedno drugom postali „osoba A“, tj. važniji od svih drugih. To vrijedi i za homoseksualne i za heteroseksualne parove, oženjene i neoženjene; poput unaprijed dogovorenih koraka u nekom plesu, ti obrasci se koriste kako bi se održala sigurna zona, ravnoteža između intimnosti i odvojenosti, koju ne znamo postići na zdraviji način.

Bliskost je vrlo osjetljiva tema i ne podrazumijeva samo povezanost među partnerima već i sposobnost međusobnog uvažavanja i tolerancije. U idealnom slučaju, u bliskom odnosu svaki od partnera slobodan je živjeti sebe i istovremeno biti emotivno povezan sa svim aspektima drugoga bez potrebe da ga mijenja i kontroliše. To je moguće jedino kada su osobe zrele ne samo fizički i socijalno već i emotivno i duhovno. Zrele osobe ne osuđuju ni sebe ni druge već iz grešaka uče, mijenjaju se i rastu. U tom smislu i destruktivne obrasce i međusobne konflikte, koji iz njih proizlaze, oni doživljavaju kao priliku za iscjeljivanje vlastitih unutrašnjih konflikata te bolje razumijevanje partnera i njegova unutrašnjeg svijeta. Nezrele osobe na svijet gledaju crno ili bijelo a svoje unutrašnje konflikte prenose na vanjski svijet, pri čemu je u pravilu kriv i odgovoran onaj drugi dok će za sebe uvijek naći opravdanje, i ne pomišljajući da se upitaju čime su oni pridonijeli konfliktnoj situaciji i koje su ih nerazriješeni unutrašnji konflikti doveli do toga. Tipično razračunavanje među takvim ljudima obično je praćeno tvrdnjama poput „ja uvijek/nikad… ti uvijek/nikad“. Upravo riječi uvijek, nikad, sve, ništa i sl. govore da u tom trenutku iz njih progovara malo ranjeno dijete. Kada destruktivna igra eskalira i ugrozi osjećanje bliskosti, aktiviraju se najdublji strahovi od odvajanja i napuštanja. U tom trenutku će jedan partner pokušati ponovno pokrenuti proces približavanja i to će ići sve dok opet ne dospiju do granice straha i ne pokrenu se obrasci odbrane od bliskosti. I tako redom.
(Diane Ackerman)
Osnovni obrasci igara među partnerima su: konflikt, distanca, žudnja za bliskošću – izbjegavanje bliskosti, ja sve znam i mogu – ja ne znam i ne mogu, dobar/loš je neko treći. Kako se ljudi i njihova ponašanja ne mogu svrstati u latice, obično se u svakom odnosu susreću i smjenjuju razne kombinacije igara; poenta je u tome da se njima na nezdrav način pokušava održati ravnoteža između potrebe za bliskošću i bijega od nje. Igre među partnerima su poput plesa a koraci plesača međusobno su savršeno usklađeni.
U plesu konflikta strah od međusobne bliskosti i distance reguliše se prijekorima i napadanjem. Obično je riječ o ljudima čije je samopoštovanje u djetinjstvu bilo grubo povređivano. Kad im se učini da ih neko ne razumije ili čak kritikuje, reaguju vrlo burno. Kritika ili nedostatak empatije u njima budi potisnutu negativnu sliku o sebi, osjećaj manje vrijednosti, osjećaj da ih se ne vidi, ne prihvaća, ne voli; zbog svega toga se srame i osjećaju vrlo nesigurno te reaguju bijesom povezanim s neprijateljstvom i željom za osvetom, kako bi ponovo uspostavili osjećaj ravnoteže i kontrole nad situacijom. Ako te loše crte karaktera nisu sposobni vidjeti kod sebe, projiciraju ih na partnera koga tada doživljavaju odbacujućim, grubim, kritizerskim, groznim i apsolutno lošim a sebe njegovom nevinom žrtvom.
Pri plesu distance strah od bliskosti pokušava se ublažiti izbjegavanjem i isključivanjem druge osobe. Ljudi koji ga plešu nemaju jasan osjećaj granica između sebe i drugih. Nesposobni prepustiti se partneru iz straha da bi ih on mogao zagušiti, stalno se drže na nekom odstojanju; za njih je to jedini način da razdvoje sebe od drugih. Takve osobe izbjegavaju ne samo bliskost već i konflikt jer im konflikt ugrožava i ličnu sigurnost i sigurnost u odnosu. Njihov odbrambeni mehanizam je povlačenje. Kad se osjete ugroženo, oni partnera vide kao totalnog negativca koji ih zanemaruje, smeta i/ili iskorištava ili ga pak štite od svoga gnjeva bojeći se da time ne povrijede/unište i njega i sebe.
U sledećoj priči susrest će se ljudi čiji se unutrašnji konflikt kreće između povezanosti i odvojenosti/nezavisnosti. U partnerskoj igri taj konflikt se „rješava“ tako da jedan preuzima ulogu emotivca koji žudi za bliskošću, a drugi od bliskosti bježi racionalizacijom, intelektuaalizacijom i raznim drugim „opravdanjima“. Dok se „gonić“ boji samoće i prenaglašava potrebu za povezanošću, negirajući svoju potrebu za nezavisnošču, njegov partner se boji povezanosti i nastoji se čvrsto držati svoje „slobode“.
U nekim vezama jedan od partnera pretjerano je odgovoran i uvijek „na visini zadatka“ dok drugi jedva funkcioniše. Dok prvi negira svoju slabost, strah i potrebu za nježnošću i toplinom, drugi odbija preduzeti odgovornost jer se ne osjeća dovoljno sposobnim odgovoriti životnim zadacima. Ni jedan ni drugi nisu svjesni toga da svako od nas u sebi posjeduje i slabost i snagu, da je svako od nas sposoban brinuti se o sebi, ali mu je potrebna i briga i podrška drugih.
I konačno, ima parova koji svoju unutarašnju rascijepljenost projiciraju na neku treću osobu pridajući joj ulogu saveznika, junaka, negativca, osvetnika i sl. Nesvjesni podijeljenosti u sebi, svojih osjećanja, očekivanja i zamjerki u odnosu na partnera, oni će se npr. zajedno boriti protiv komšije čija se voćka nagela preko njihove ograde, tražiti saveznike, krivce ili junake u svojoj djeci.

Pavlović Savo
Psihološki Savjetnik
”Balans”Doboj
Psihološko-Pedagoško Savjetovanje

„Balans" Doboj

12/12/2024

09/11/2024

06/11/2024

01/11/2024

30/10/2024

27/10/2024

23/10/2024

22/10/2024

01/10/2024

01/10/2024

26/09/2024

22/09/2024

Address

Opening Hours

Telephone

Website

Alerts

Contact The Practice

Shortcuts

Share

Category

Monday	12:00 - 19:00
Tuesday	10:00 - 17:00
Wednesday	10:00 - 17:00
Thursday	10:00 - 17:00
Friday	10:00 - 15:00