19/11/2025
𝟏𝟖.𝟏𝟏.𝟐𝟎𝟐𝟑. 𝐠𝐨𝐝𝐢𝐧𝐞- 𝐄𝐯𝐫𝐨𝐩𝐬𝐤𝐢 𝐝𝐚𝐧 𝐬𝐯𝐣𝐞𝐬𝐧𝐨𝐬𝐭𝐢 𝐨 𝐚𝐧𝐭𝐢𝐛𝐢𝐨𝐭𝐢𝐜𝐢𝐦𝐚 (𝐄𝐮𝐫𝐨𝐩𝐞𝐚𝐧 𝐀𝐧𝐭𝐢𝐛𝐢𝐨𝐭𝐢𝐜 𝐀𝐰𝐚𝐫𝐞𝐧𝐞𝐬𝐬 𝐃𝐚𝐲 - 𝐄𝐀𝐀𝐃) 💊
18-24.11.2023. 𝑔𝑜𝑑𝑖𝑛𝑒- 𝑆𝑣𝑗𝑒𝑡𝑠𝑘𝑎 𝑠𝑒𝑑𝑚𝑖𝑐𝑎 𝑠𝑣𝑗𝑒𝑠𝑛𝑜𝑠𝑡𝑖 𝑜 𝑎𝑛𝑡𝑖𝑚𝑖𝑘𝑟𝑜𝑏𝑛𝑜𝑗 𝑟𝑒𝑧𝑖𝑠𝑡𝑒𝑛𝑐𝑖𝑗𝑖 (𝑊𝑜𝑟𝑙𝑑 𝐴𝑛𝑡𝑖𝑚𝑖𝑐𝑟𝑜𝑏𝑖𝑎𝑙 𝑅𝑒𝑠𝑖𝑠𝑡𝑎𝑛𝑐𝑒 𝐴𝑤𝑎𝑟𝑒𝑛𝑒𝑠𝑠 𝑊𝑒𝑒𝑘 - 𝑊𝐴𝐴𝑊) 🌍
Evropski dan svjesnosti o antibioticima (EAAD) je evropska zdravstvena inicijativa koju koordinira Evropski centar za prevenciju i kontolu bolesti (ECDC). Održava se svake godine širom Evrope 18. novembra i pruža platformu i podršku nacionalnim kampanjama o razumnoj upotrebi antibiotika.
U partnerstvu sa Svjetskom sedmicom svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji (WAAW), koju svake godine organizuje Svjetska zdravstvena organizacija od 18. do 24. novembra nastoji se podići svijest građana i zdravstvenih radnika o pravilnoj primjeni antibiotika.
𝑇𝑒𝑚𝑎 𝑊𝐴𝐴𝑊-𝑎 2025. 𝑗𝑒 „𝐷𝑗𝑒𝑙𝑢𝑗 𝑜𝑑𝑚𝑎ℎ: 𝑍𝑎𝑠̌𝑡𝑖𝑡𝑖 𝑛𝑎𝑠̌𝑢 𝑠𝑎𝑑𝑎𝑠̌𝑛𝑗𝑜𝑠𝑡, 𝑜𝑠𝑖𝑔𝑢𝑟𝑎𝑗 𝑛𝑎𝑠̌𝑢 𝑏𝑢𝑑𝑢𝑐́𝑛𝑜𝑠𝑡“. ⏳
Ova tema naglašava hitnu potrebu za poduzimanjem akcija za rješavanje problema antimikrobne rezistencije (AMR). AMR već šteti našem zdravlju, prehrambenim sistemima, okolišu i ekonomijama.
To nije izazov za budućnost. To se dešava sada.
Neophodno je da se uključe sve zainteresovane strane, uključujući vlade, civilno društvo, zdravstvene radnice, veterinare, poljoprivrednike, aktere zaštite okoliša i javnost, da političke obaveze pretvore u opipljive, odgovorne intervencije koje spašavaju živote.
Da bismo „zaštitili našu sadašnjost i osigurali našu budućnost“, moramo dati prioritet dugoročnim ulaganjima i strateškim akcijama u sektorima zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Jačanje nadzora, osiguravanje jednakog pristupa kvalitetnim lijekovima i dijagnostici, podsticanje inovacija i izgradnja otpornih sistema zahtijevaju dugoročnu posvećenost i resurse. Zajedno možemo održati antimikrobne lijekove efikasnim i izgraditi zdraviji i održiviji svijet za generacije koje dolaze. 🌱
Široka, često nepotrebna, antibiotska terapija te propusti u provođenju higijenskih mjera dovode do ubrzanog nastanka i širenja rezistentnih bakterijskih sojeva. S obzirom da rezistencija najčešće nastaje u bakterijskim vrstama koje čine fiziološku mikrobiotu čovjeka, multi -rezistentne bakterije je često teško na vrijeme uočiti, ako se ne provodi skrining testiranje u rizičnoj populaciji pacijenata.
Bakterijske vrste koje su zbog svoje rezistencije na antibiotike zadnje linije od posebnog interesa i koje su se već značajno proširile u mnogim dijelovima svijeta uključuju meticilin rezistentni Staphylococcus aureus (MRSA), vankomicin rezistentni enterokok (VRE), karbapenem rezistentni Pseudomonas aeruginosa, karbapenem rezistentni Acinetobacter baumannii te enterobakterije, prvenstveno bakterije vrste Klebsiella pneumoniae, koje proizvode karbapenemaze.
𝑂𝑡𝑝𝑜𝑟𝑛𝑜𝑠𝑡 (𝑟𝑒𝑧𝑖𝑠𝑡𝑒𝑛𝑐𝑖𝑗𝑎) 𝑛𝑎 𝑎𝑛𝑡𝑖𝑚𝑖𝑘𝑟𝑜𝑏𝑛𝑒 𝑙𝑖𝑗𝑒𝑘𝑜𝑣𝑒 𝑗𝑒 𝑣𝑒𝑙𝑖𝑘𝑖 𝑗𝑎𝑣𝑛𝑜𝑧𝑑𝑟𝑎𝑣𝑠𝑡𝑣𝑒𝑛𝑖 𝑝𝑟𝑜𝑏𝑙𝑒𝑚 ⚠️
Svjetska sedmica svjesnosti o antimikrobnim lijekovima (WAAW) je globalna kampanja za podizanje svijesti i razumijevanja AMR-a i promovisanje najboljih praksi među svim akterima Jednog zdravlja kako bi se smanjila pojava i širenje infekcija otpornih na lijekove. AMR je prijetnja ljudima, životinjama, biljkama i okolišu. To utiče na sve nas.
𝑆̌𝑡𝑎 𝑠𝑢 𝑎𝑛𝑡𝑖𝑚𝑖𝑘𝑟𝑜𝑏𝑛𝑖 𝑙𝑖𝑗𝑒𝑘𝑜𝑣𝑖, 𝑎 𝑠̌𝑡𝑎 𝑎𝑛𝑡𝑖𝑏𝑖𝑜𝑡𝑖𝑐𝑖?
Antimikrobni lijekovi ubijaju ili usporavaju rast mikroorganizama (bakterija, virusa, gljivica, parazita).
Antibiotici spadaju u antimikrobne lijekove koji ubijaju ili usporavaju rast bakterija.
𝑆̌𝑡𝑎 𝑗𝑒 𝑎𝑛𝑡𝑖𝑚𝑖𝑘𝑟𝑜𝑏𝑛𝑎 𝑟𝑒𝑧𝑖𝑠𝑡𝑒𝑛𝑐𝑖𝑗𝑎 (𝐴𝑀𝑅)?
Antimikrobna rezistencija ili otpornost na antibiotike nastaje kada se bakterije prilagode i počinju se razmnožavati u prisustvu antibiotika, tj. kada bakterije postanu otporne na antibiotike, koje bi ih trebale uništavati. U širem smislu AMR se odnosi i na druge antimikrobne lijekove (lijekove koji se bore protiv virusa, parazita i gljivica).
Važno je naglasiti kako je AMR prirodan proces prilagođavanja mikroorganizama na uvjete okoline, ali pogrešnim korištenjem antibiotika, ovaj proces se znatno ubrzava. Bakterije koje su otporne na antibiotike i one koje nisu uzrokuju iste bolesti, međutim za infekcije izazvane otpornim bakterijama smanjen je izbor antibiotika za liječenje. Npr. MRSA je stafilokok koji je otporan na antibiotik meticilin, dok je MSSA stafilokok osjetljiv na isti taj lijek.
𝑆̌𝑡𝑜 𝑧𝑛𝑎𝑐̌𝑖 „𝑝𝑜𝑔𝑟𝑒𝑠̌𝑛𝑜 𝑘𝑜𝑟𝑖𝑠̌𝑡𝑒𝑛𝑗𝑒 𝑎𝑛𝑡𝑖𝑏𝑖𝑜𝑡𝑖𝑘𝑎“?
Pogrešno korištenje antibiotika uključuje:
- nepotrebno i nepravilno korištenje tj. korištenje kada nisu potrebni, npr. za snižavanje temperature, protiv bolova, prehlade, gripe ili drugih stanja gdje bakterije nisu uzročnici
- korištenje prekratko vrijeme (kraće od onog koje je propisao ljekar)
- korištenje u vremenskom razmaku drugačijem od propisanog
- korištenje u preniskoj dozi.
𝐾𝑎𝑘𝑜 𝑠𝑒 𝐴𝑀𝑅 𝑠̌𝑖𝑟𝑖?
Rezistencija (otpornost) neke bakterije na određeni antibiotik može dovesti do rezistencije i na druge slične antibiotike (unakrsna rezistencija), a bakterije mogu prenositi drugim bakterijama gene koji su odgovorni za rezistenciju. Kada se jednom stvore kolonije rezistentnih bakterija, one se mogu početi širiti među ljudima i životinjama putem okoline, hrane i vode.
𝐾𝑎𝑘𝑜 𝑠𝑒 𝑙𝑗𝑢𝑑𝑖 𝑚𝑜𝑔𝑢 𝑧𝑎𝑟𝑎𝑧𝑖𝑡𝑖 𝑏𝑎𝑘𝑡𝑒𝑟𝑖𝑗𝑎𝑚𝑎 𝑟𝑒𝑧𝑖𝑠𝑡𝑒𝑛𝑡𝑛𝑖𝑚 𝑛𝑎 𝑎𝑛𝑡𝑖𝑏𝑖𝑜𝑡𝑖𝑘𝑒?
Ljudi mogu sami „uzgojiti“ rezistentne bakterije, ako koriste antibiotike na pogrešne načine. Rezistentne bakterije mogu se nalaziti bilo gdje u okolini, ali najčešće se nalaze u zdravstvenim ustanovama, naročito bolnicama. Radnici koji rade sa stokom mogu se od nje zaraziti npr. rezistentnim bakterijama, kao što je MRSA. Hrana životinjskog porijekla također može predstavljati rizik za potrošače ako sadrži rezistentne bakterije. Ostali rjeđi rizici zaražavanja rezistentnim bakterijama uključuju izloženost usjevima tretiranim antimikrobnim agensima te ispiranje takvih površina kišom i posljedično zagađenje podzemne vode.
𝐀𝐍𝐓𝐈𝐌𝐈𝐊𝐑𝐎𝐁𝐍𝐀 𝐑𝐄𝐙𝐈𝐒𝐓𝐄𝐍𝐂𝐈𝐉𝐀 𝐒𝐄 𝐓𝐈𝐂̌𝐄 𝐒𝐕𝐈𝐇 𝐍𝐀𝐒! ❗
Rezistentne bakterije su već prisutne u našem okruženju. Pokušajmo svi da usporimo dalje širenje u našoj zajednici.
Neracionalno korištenje antibiotika znači uzimanje antibiotika iz pogrešnog razloga (npr. kod virusnih infekcija, povišene tjelesne temperature ...) ili na pogrešan način (npr. kada se skrati trajanje liječenja, kada se ne uzima propisana doza ...).
Antibiotici nisu lijekovi protiv bolova. Neće pomoći kod bolova ili groznice. Ako ih uzmete iz pogrešnih razloga, nećete se brže osjećati bolje. Umjesto toga antibiotici mogu uzrokovati proljev, mučninu i osip na koži.
Zapamtite: uzimajte antibiotike odgovorno jer je održavanje efikasnosti antibiotika odgovornost svih nas!
Uzimajte antibiotike samo kada vam ih je propisao ljekar i pridržavajte se savjeta ljekara o tome kako uzimati antibiotike kako bi ostali djelotvorni.
- Ne uzimati antibiotike bez prethodne konsultacije s ljekarom
- Ne koristiti zaostale antibiotike od prijašnjih tretmana
- Pogrešna ili nepravilna upotreba antibiotika može uzrokovati da bakterije postanu otporne na buduće liječenje infekcija.
- Zapamtite: Antibiotici neće djelovati u slučaju prehlade ili gripe.
➡️ Pogledajte i ovdje: https://zzjzks.ba/2025/11/19/18-11-2023-godine-evropski-dan-svjesnosti-o-antibioticima-european-antibiotic-awareness-day-eaad/
18-24.11.2023. godine- Svjetska sedmica svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji (World Antimicrobial Resistance Awareness Week – WAAW) Evropski dan svjesnosti o antibioticima (EAAD) je evropska zdravstvena inicijativa koju koordinira Evropski centar za prevenciju i kontolu bolesti (ECDC). Održava...