16/01/2026
Samopoštovanje ili samoprihvaćanje: što nam zaista treba?
U svijetu preplavljenom self-help literaturom, pozitivnim afirmacijama i “instant” receptima za sreću, samopoštovanje se često prikazuje kao nešto što možemo jednostavno „podići”.
Dovoljno je, kažu, ponavljati sebi da smo vrijedni, posebni i sposobni – i sve će doći na svoje mjesto.
Je li to stvarno tako?
Može li niz pozitivnih poruka i trikova doista promijeniti našu unutarnju priču i dugoročno osnažiti naše samopoštovanje?
Iluzija „napuhanog“ samopoštovanja
Ljudi često misle da samopoštovanje raste kad ignoriraš svoje mane.
Istina je suprotna: tvoje mane samo dođu u prvi red i zamagle sve ono što zaista je.
Psihološka istraživanja to potvrđuju.
Baumeister i suradnici (2003) analizirali su preko 20.000 studija i zaključili: puko podizanje samopoštovanja ne donosi dugoročne koristi .
Zašto?
Jer kad negativne misli pokušavamo „utišati“ ili izbrisati, zapravo im posvećujemo još više pažnje. To nas uvlači u beskrajnu borbu koju ne možemo dobiti.
Neugodne emocije i misli dio su ljudskog iskustva. Prošlost ne možemo promijeniti, a ni kritički glas u nama ne možemo trajno iskoristiti. Ovo nam govori da ovakvi savjeti mogu proći kod osobe koja je mentalno zdrava. Ne, priča je puno opasnija kada ovakvi savjeti dolaze do osoba koje imaju probleme i poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju.
Što nas zapravo privlači kod drugih?
Razmisli: želite li više privući osobu koja je uvijek besprijekorno pozitivna – ili netko tko otvoreno pokazuje i svoju slabost?
Često nas privlači upravo ranjivost . Ona gradi povezanost i povjerenje.
Brené Brown (2012) ističe da je ranjivost jedne od posljednjih stvari koje želimo pokazati, a jedna od prvih koje tražimo kod drugih.
To nas podsjeća: svi ljudi su mješavina dobrih, loših i neutralnih osobina. Nitko nije samo „dobra“ ili „loša“ osoba.
Tri srodna, ali različita pojma
🔹 Samopouzdanje – vjera u svoje sposobnosti da obavimo određeni zadatak („Mogu položiti ovaj ispit“).
🔹 Samopoštovanje – osjećaj vlastite vrijednosti („Vrijedim bez obzira na ishod“).
🔹 Samoprihvaćanje – prihvaćanje sebe u cijelosti: i mana, i grešaka, i ranjivosti.
Samopouzdanje se mijenja ovisno o situaciji.
Samopoštovanje je stabilnije, ali ako ga temeljimo na vanjskim kriterijima (uspjesi, mišljenje drugih), postaje krhko. Samopoštovanje ovisi o našim bazičnim vjerovanjima koja se neće lako mijenjati, ali se dugoročno mogu kreirati nova – korisnika (ne pozitivnim afirmacijama).
Zato je samoprihvaćanje zdravlja i otpornija osnova.
Alternativa: ACT i samoprihvaćanje
Ako je samopoštovanje tako nestabilno – što je bolja opcija?
Jedan odgovor nudi ACT terapija (Acceptance and Commitment Therapy) .
Ona nas ne uči kako eliminirati „unutarnjeg kritičara“, već kako živjeti s njim.
👉 Ključna ideja: ne moramo pobijediti neugodne misli, već ih prihvatiti kao prirodan dio iskustva. Istraživanja pokazuju da nije moguće izbrisati stara uvjerenja, već je moguće kreirati novu.
👉 Fokus nije na pitanje „Jesam li dovoljno dobar/a?“, već „Kako mogu živjeti u skladu sa svojim vrijednostima?“.
Samoprihvaćanje znači priznati slabosti i neuspjehe, ali ne dopustiti da oni određuju našu vrijednost.
Zaključak: manje ocjenjivanja, više prisutnosti
Dugoročno zdrav temelj odnosa prema sebi ne gradi se na pohvalama ni „instant“ porukama.
On se gradi na:
prisutnosti,
prihvatanju,
i življenju u skladu s vrijednostima.
Upravo samoprihvaćanje izgrađuje psihološku otpornost, autentičnost i unutarnju snagu.
Na kraju, svatko od nas ima isto pitanje pred sobom:
„Kako mogu živjeti u skladu s onim što mi je doista važno?“
Kratka vježba: Zapis iz dvije perspektive
Odvoji 5 minuta i napiši odgovore na dva pitanja:
Samokritičar – što tvoj unutarnji kritičar kaže kad pogriješiš?
(npr. „Nisam dovoljno dobar/a“, „Uvijek sve zeznem“).
Prijatelj – što bi rekao/la najboljem prijatelju u istoj situaciji?
Zatim usporedi odgovore.
Većina otkrije koliko je stroga prema sebi, a blaga prema drugima.
Cilj je polako prebaciti ton unutarnjeg dijaloga – iz „kritičara“ u „prijatelja“.
✨ Samopoštovanje ne dolazi iz postignuća. Dolazi iz toga da ti se život s vremenom na vrijeme nasmije i kaže: „U redu je, i dalje si OK.“😃🥰
Send a message to learn more