Psihijatrijska ordinacija Dr Raljević

12/11/2024

Važnost mentalnog zdravlja u profesionalnom životu.

Mentalno zdravlje postalo je ključni faktor u profesionalnom životu, i to ne samo zbog njegovog utjecaja na svakodnevno funkcioniranje zaposlenika, već i zbog toga što direktno utječe na produktivnost, timsku suradnju i uspjeh organizacija. U današnjem brzom i često stresnom radnom okruženju, sve više prepoznajemo značaj očuvanja mentalnog zdravlja, kako za zaposlenike, tako i za poslodavce.

Zašto je mentalno zdravlje ključno u profesionalnom životu?
Mentalno zdravlje je osnovni preduvjet za uspjeh u bilo kojem profesionalnom okruženju. Zdrav mentalni status omogućava zaposlenima da donose bolje odluke, upravljaju stresom, učinkovito komuniciraju i izgrade pozitivne radne odnose. S druge strane, zanemarivanje mentalnog zdravlja može dovesti do niza problema: smanjene produktivnosti, loših međuljudskih odnosa, povećanih bolovanja i čak izgaranja (burnout).

Utjecaj stresa i iscrpljenosti na profesionalni život
Stres je jedan od glavnih faktora koji negativno utječe na mentalno zdravlje zaposlenika. Dugotrajni stres može dovesti do anksioznosti, depresije i fizičkih problema poput glavobolja, nesanice i probavnih smetnji. Zaposleni koji su pod velikim stresom često nisu u stanju donijeti racionalne odluke, teško se fokusiraju na zadatke i mogu biti skloniji konfliktnim situacijama s kolegama.

Izgaranje, koje je posljedica prekomjernog stresa, također je ozbiljan problem u profesionalnom životu. Osobe koje dožive izgaranje često gube motivaciju, smanjuje im se produktivnost, a njihova emocionalna dobrobit je ozbiljno narušena. Stoga je važno poduzeti korake kako bi se spriječilo ovo stanje i očuvalo mentalno zdravlje.

Kako mentalno zdravlje utječe na produktivnost i uspjeh?
Kada su zaposleni mentalno zdravi, oni su produktivniji, motivirani i angažirani. Mentalno stabilni pojedinci bolje se nose s izazovima, brže donose odluke i učinkovito upravljaju svojim vremenom. Također, pozitivan stav prema radu i kolegama može dovesti do bolje suradnje u timu, što povećava opću učinkovitost organizacije.

Mentalno zdravlje također igra veliku ulogu u održavanju ravnoteže između profesionalnog i privatnog života. Zaposleni koji brinu o svom mentalnom zdravlju lakše postavljaju granice i održavaju ravnotežu, što doprinosi njihovom dugoročnom zadovoljstvu i uspjehu.

Kako očuvati mentalno zdravlje u profesionalnom životu?

Postavljanje granica – Važno je odvojiti radno vrijeme od privatnog života. Postavljanje jasnih granica pomaže u smanjenju stresa i sprječava sagorevanje.

Pravilna organizacija vremena – Planiranje i raspodjela vremena mogu pomoći da se smanji osjećaj preopterećenosti i stresa.

Uzimanje pauza – Redovite pauze tijekom radnog dana pomažu u opuštanju i obnovi energije. Kratke šetnje ili meditacija mogu biti učinkovite u smanjenju napetosti.

Komunikacija – Otvorena komunikacija s kolegama i nadređenima može pomoći u smanjenju nesigurnosti i stresa, te jačanju međuljudskih odnosa.

Traženje podrške – Nemojte se ustručavati tražiti pomoć kad osjećate da je potrebno. Razgovor s prijateljima, kolegama ili stručnjacima može značajno pomoći u smanjenju stresa i očuvanju mentalnog zdravlja.

Zaključak
Mentalno zdravlje nije samo individualni problem; ono je i društveni i profesionalni izazov. Organizacije koje prepoznaju važnost mentalnog zdravlja svojih zaposlenika ne samo da stvaraju pozitivno radno okruženje, već doprinose većoj produktivnosti, smanjenju bolovanja i izgaranja. S obzirom na sve izazove s kojima se suočavamo u profesionalnom životu, briga o mentalnom zdravlju postaje nužna kako bi se postigao dugoročni uspjeh i zadovoljstvo.

10/10/2024

Stigma je ključan problem. Kada pričamo o mentalnom zdravlju javnost nerijetko to čuje kao da pričamo o mentalnim bolestima – i zaključi, to nije za mene, to mi ne treba, iako je riječ o kapacitetu za suočavanje sa stresom i izazovima života koji nam svima treba.
Kao što zdravi idemo na fitnes, vježbati fizičko zdravlje , tako zdravi možemo ići na razgovore vježbati i jačati mentalno zdravlje .

Ne postoje teme koje su nepodobne za razmatranje, sve dok je to u Vašem najboljem interesu. Vjerujem da su povjerljivost, empatičnost, profesionalnost i etičnost osnovni principi uspješne terapije.

26/06/2022

EMOTIVNA VEZA I DEPRESIJA.

Ako se borite s depresijom , može vam se činiti nemogućim započeti ili održati vezu . Ali nemojte dopustiti da vas depresivni mozak uvjeri da ne možete izlaziti!

Zapravo, izlazak i ljubavna veza je prekrasan način da se osjećate kao da depresija ne preuzima vaš život. Osjećaš da si opet živ..

Svakako imajte na umu neke od načina na koje izlazak s depresijom može biti vrlo različit od izlaska bez njega.

1. Čak i ako ste zaljubljeni, možda se nećete osjećati tako stalno.

Kada se zbog vaših neurotransmitera osjećate potišteno i depresivno, čak ni najsavršeniji partner pun ljubavi možda neće moći izazvati osjećaj ljubavi i uzbuđenja. Umjesto da pretpostavite da je vaš partner problem, ključno je razumjeti da depresija možda sabotira vašu sposobnost da osjećate ljubav u ovom trenutku.
Kada vaša depresija popusti, vaša ljubav može se vratiti.

2. Osjetljivost na odbijanje je obilježje depresije

To znači da možete biti vrlo osjetljivi na bilo kakve sarkastične, podrugljive ili neljubazne primjedbe vašeg partnera. To također znači da ste možda predisponirani da čak i nježno, dobronamjerno zadirkivanje smatrate "zlobnim".
Bitno je da prepoznate da depresija mijenja vašu osjetljivost na društvenu bol i stoga vas može natjerati da snažno reagirate na primjedbe koje vas nisu povrijedile.

3. Seksualni nagon je pod utjecajem depresije

Možda vas partner privlači, ali ne želite imati seks , a to ne znači da ste vi i vaš partner seksualno nekompatibilni. Umjesto toga, to može značiti da depresija otima vaš seksualni nagon.

Prije nego što zaključite da seksualno više niste na istoj strani, budite strpljivi. Pogledajte kako prolazi vaša seksualna veza kada se depresija povuče ili kada budete napredovali u liječenju.

4. Depresija tjera da se želite izolirati

Vaš partner može biti frustriran što se ne želite sastajati ili družiti s njihovim prijateljima ili obitelji , pogotovo ako je to bilo nešto u čemu ste uživali.
Morate razgovarati sa svojim partnerom o tome kako se osjećate drugačije u druženju kada ste depresivni. Osim toga, možete surađivati ​​sa svojim terapeutom kako biste otkrili načine da se motivirate da se više družite, čak i kada ste depresivni. Socijalna podrška je važna za ublažavanje depresije.

17/05/2022

RUMINACIJA

Rumacija misli je psihološki fenomen koji se pojavljuje kada je naš fokus pažnje "zakačen" za stvarni ili imaginarni element koji nam uzrokuje stres i nelagodu.

Kad doživimo neko bolno iskustvo, najčešće ga duboko analiziramo nadajući se da će nam to olakšati muke ili dati bolji uvid u situaciju. No, često se dogodi upravo suprotno – zaglavili smo u zlokobnom krugu u kojem nanovo odigravamo iste uznemirujuće prizore i pritom se osjećamo sve gore.

Ono što ruminaciju pretvara u psihološku povredu, jest to što nam ona ne pruža nikakvo novo razumijevanje povrede koje bi omogućilo iscjeljenje, nego nam umjesto toga ponovno razdire ranu.
Nažalost, našu sklonost ruminaciji gotovo isključivo potiču bolni osjećaji i iskustva, a rijetko pozitivni ili radosni događaji. Malo tko ostaje noćima budan i nanovo razmatra načine na koje smo do suza nasmijali sve prisutne za vrijeme svečane večere.

Neprekidno proživljavanje negativnih misli prijetnja je za naše psihičko i fizičko zdravlje. Najčešće psihološke povrede ruminacije:

Pojačava tugu koju osjećamo i omogućava joj da traje puno duže nego što bi inače trajala;

Intenzivira i produljuje našu ljutnju;

Troši velike količine emocionalnih i intelektualnih resursa, inhibirajući motivaciju, inicijativu i našu sposobnost da se usredotočimo i produktivno razmišljamo.

Ruminacija povećava vjerojatnost da postanemo depresivni te produljuje trajanje depresivnih epizoda kad do njih dođe; povezuje se s većim rizikom od zloupotrebe alkohola te rizikom od poremećaja u prehrani.

09/05/2022

FIZIČKA AKTIVNOST I ANKSIOZNOST

Pod terminom anksioznost smatra se širok
spektar anksioznih poremećaja koji se u ve-
ćini slučajeva dijele na akutne psihološke
odgovore povezane s određenim događajem
ili stimulansom te hronične dugotrajne po-
put generaliziranog anksioznog poremećaja.

Anksioznost je stanje neugodnog straha
i tjeskobe. Uključuje niz somatskih simptoma
poput palpitacija, podrhtavanja ruku ili tijela,
pojačanog znojenja, suhoće usta, dispneje/
tahipneje, mučnine te napetosti mišića, ali i
psihičkih simptoma poput slabosti, smanjene
koncentracije, osjećaja nesvjestice te perzi-
stirajuće zabrinutosti, ali i straha od gubitka
kontrole nad vlastitim ponašanjem ili da će se
dogoditi nešto neugodno.

U podlozi same anksioznosti može se kao i
kod depresije naći poremećaj monoaminskog
sustava, ali i smanjena razina GABA-e kao in-
hibitornog neurotransmitera te neurotrofnog
faktora moždanog porijekla što pridonosi razvoju atrofičnih strukturnih promjena u određenim kortikalnim regijama s naglaskom na one koje imaju ulogu u integraciji
emocionalnih podražaja poput hipokampusa.

Uzevši u obzir opisane patofiziološke meha-
nizme fizička aktivnost bi uvelike mogla imati
pozitivan učinak na anksioznost. Postoji
mogućnost i da nisu uvijek fiziološki meha-
nizmi u pitanju, već i psihološki, pa se tako
aktivnošću, prema hipotezi distrakcije, preu-
smjerava pažnja osobe sa stresnog stimulansa posljedično smanjujući razinu anksioznosti.

S razlogom postoje preporuke SZO-e za provođenje fizičke aktivnosti u bilo
kojem obliku s obzirom na njene multiple po-
zitivne učinke poput regulacije razine hormo-
na i neuroregenerativnih biljega u centralnom nervnom sistemu , regulacije odnosa upalnih/
protuupalnih te oksidativnih/antioksidativnih
faktora, ali i na psihološkoj razini distrakci-
je od raznih vanjskih stresnih stimulansa. U
takvom obliku fizička aktivnost može služiti
kao prevencija za razvoj psihičkih poremećaja
te poboljšanje općeg mentalnog zdravlja, ali i
kao terapija psihičkih poremećaja.

Zaključno, fizičku aktivnost sa ciljem poboljšanja mentalnog zdravlja je potrebno uskladiti da intenzitet i trajanje tjelesne aktivnosti budu prilagođeni dobi i zdravstvenom statusu osobe koja sudjeluje u fizičkoj aktivnosti, odnosno
ličnim tjelesnim komorbiditetima.

30/03/2022

Možemo li uvijek prepoznati naše emocije? Kada smo zbog nečeg ljuti ili čak bijesni, je li to doista bijes ili se iza bijesa krije neka druga emocija?

22/01/2022

FIZIČKA AKTIVNOST I DEPRESIJA
Depresija je psihički poremećaj karakteriziran
sniženim raspoloženjem u obliku dugotrajnog
osjećaja tuge ili nemira i tjeskobe, izostanka
uživanja u ranije ugodnim aktivnostima, viso-
kog osjećaja bezvrijednosti ili krivnje, a u ter-
minalnom obliku i mislima o samo ozljeđivanje te pokušaju suicida. Negativno utječe na obav-
ljanje jednostavnih svakodnevnih zadataka te
posebno na odnose sa porodicom i prijateljima, ali i na radnu sposobnost. Uključuje i somatske manifestacije poput manjka energije i apetita, nesanicu ili suprotno preveliku potrebu za
snom te smanjenu koncentraciju.
Depresija je psihički poremećaj u podlozi kojeg su opisane razne hipoteze. Monoaminska hipoteza prema kojoj je depresija povezana sa smanjenom količinom monoamina u mozgu uključujući noradrenalin, dopamin i serotonin. Nadalje, hipoteza endorfina, posebno β-endorfina, ističe njihove pozitivne učinke.

Utjecaj fizičke aktivnosti može se primijeniti na obje navedene hipoteze. Tijekom provođenja fizičke aktivnosti dolazi do povećanog izlučiva-
nja serotonina u mozgu te do pojačane sinap-
tičke transmisije Osim toga, moguće je
i da se redovitim vježbanjem povisuje i razina
triptofana u mozgu kao glavne aminokiseline
za proizvodnju setoronina Prema hipotezi endorfina, endorfini se u značajnoj mjeri
izlučuju tijekom fizičke aktivnosti.

Iz ranije navedenih fizioloških mehanizama
koji se događaju tijekom fizičke aktivnosti, ali
i patofiziološke podloge same depresije, moglo bi se zaključiti kako bi fizička aktivnost mogla
potencijalno poboljšati stanje i kvalitetu života
osoba koje pate od depresije. Međutim, odnos
fizičke aktivnosti i depresije je dvosmjeran.
Osobe koje pate od depresije su, kao što je već spomenuto, puno češće fizički neaktivne ili
smanjeno aktivne, a s druge strane niske ra-
zine fizičke aktivnosti povećavaju rizik od de-
presije. Određene barijere poput sniženog
raspoloženja, smanjene energije, kondicije i
motivacije, ali i uzimanja antidepresiva koji za
nuspojavu mogu imati vrtoglavicu, smanjuju
mogućnost primjene fizičke aktivnosti u osoba koje boluju od depresije i time onemogućuju
njen pozitivan učinak na mentalno zdravlje. Najviše preferirana fizička aktivnost je prema studijama hodanje Hodanje je aktivnost niskog intenziteta u kojoj si osoba sama
može odrediti tempo. Stoga, takav oblik
fizičke aktivnosti bi svako mogao praktikovati.
Čak bi i niske razine aktivnosti mogle
djelovati protektivno i pozitivno na razvoj i ti-
jek depresije Također, prema istraživanji-
ma je moguće da kod blage do umjereno teške depresije fizička aktivnost ima jednaku razinu
pozitivnog utjecaja kao psihoterapija, posebno
pokazano na primjeru trčanja kao oblika fizič-
ke aktivnosti Dakle, brojne studije su po-
kazale pozitivan učinak fizičke aktivnosti kod
osoba koje pate od depresije ili su pod poveća-
nim rizikom od njenog razvoja, samo je upitno
u kojem obliku, intenzitetu i trajanju bi se ta
aktivnost trebala provoditi. Prema rezultatima studija jednaka je korist provoditi aerobne vježbe u usporedbi s vježbama snage, jer je sama fizička aktivnost u smanjenju simp-
toma depresije važnija od razvoja kondicije
vježbanjem visokog intenziteta.Tako-
đer, čini se da je učinkovitije provoditi vježba-
nje u kontinuitetu (npr. 30 minuta/dan)
U budućnosti preostaje sumirati rezultate raznih studija i donijeti jasne smjernice i preporuke za prevenciju, ali i moguću terapiju depresije.

15/11/2021

Konflikt je sastavni dio odnosa medju ljudima. Važno je shvatiti razliku izmedju zdravog i nezdravog rješavanja sukoba. Potrebno je " upravljati" sukobom jer često nije moguće riješiti konflikt zato što su mnoga neslaganja ukorijenjena u temeljnim razlikama načina života, osobnostima ili vrijednostima.

Ono što trebamo izbjegavati su kritika, odbrambeni stav i prezir.

KRITIKA nije isto što i iznijeti problem. Dati svom sugovorniku do znanja da ste uznemireni zbog nečega specifičnog što je učinio ili rekao je zdrava komunikacija.
Napadati ga kao osobu je kritika.

ODBRAMBENI STAV je kada reagirate na sugovornika koji postavlja problem kao da je to osobni napad i prebacujete krivnju natrag na njega. Najvjerojatnije ću postati obramben kada sam ljut ili nisam spreman prihvatiti svoju ulogu u problemu.

PREZIR je posebno štetan jer uključuje potpuno okrutan odnos prema sagovorniku . Prezir izgleda kao ruganje, prozivanje, neprijateljstvo i sarkazam. Kada se jedna ili obje osobe u vezi prema drugome ponašaju s prezirom, to može biti najteže riješiv problem.

Zdrava komunikacija je jedan od temelja mentalnog zdravlja

09/10/2021

Rano otkrivanje demencije i identificiranje određene vrste ključno je za pružanje odgovarajuće skrbi. Rana dijagnoza također daje vama, vašoj porodici i pri...

28/08/2021

PITANJE, na fotografiji koju sam napravio je zalazak ili izlazak sunca?
PERCEPCIJA
Percepcija je proces kojim integriramo podatke iz više osjetnih područja i dajemo im značenje.
Ali percepcija nije objektivna stvarnost, već interpretacija te stvarnosti.
Mi primljenim podražajima dajemo smisao koji se temelji na našem prethodnom znanju, pamćenju, očekivanjima, stavovima, motivima, kao i na našoj ličnosti.
Percepcije pojedinih ljudi u vezi sa istim objektivnim situacijama ne moraju se slagati.

02/08/2021

SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA
10 ČINJENICA O MENTALNOM ZDRAVLJU :

-Mentalni i neurološki poremećaji čine 10% globalnog tereta bolesti i 30% tereta bolesti koje nisu smrtonosne.

-Oko 1 od 5 djece i adolescenata u svijetu ima mentalni poremećaj.

-Depresija je jedan od vodećih uzroka invaliditeta koji pogađa stotine miliona ljudi.

-Otprilike polovica mentalnih poremećaja počinje prije 14. godine.

-Gotovo 800 000 ljudi godišnje umre od samoubojstva; Svakih 40 sekundi jedna osoba umre od samoubojstva. Samoubojstvo je drugi vodeći uzrok smrti kod osoba u dobi od 15 do 29 godina.

-Oko 1 od 9 osoba u okruženjima pogođenim sukobom ima umjeren ili težak mentalni poremećaj.

-Ljudi s teškim mentalnim poremećajima umiru 10 do 20 godina ranije od opće populacije.

-Stope profesionalaca u Centrima za mentalno zdravlje variraju od ispod 2 na 100 000 stanovnika u zemljama s niskim prihodima do preko 70 na 100 000 u zemljama s visokim prihodima

-Manje od polovice od 139 zemalja koje imaju politike i planove mentalnog zdravlja izvijestile su da su usklađene s konvencijama o ljudskim pravima.

-Svjetsko gospodarstvo gubi više od bilijun USD godišnje u produktivnosti zbog depresije i anksioznosti.