Psihološki centar Sara

19/09/2025

Mali koraci samopomoći🌸🌸

17/09/2025

Anksioznost kod ljudi varira od blage ili umjerene, do intenzivne i blokirajuće koja svakodnevnicu može pretvoriti u neprestani haos čistog “preživljavanja”.

Ljudi nam se javljaju sa različitim pričama i stanjima, ali ono što uvijek naglašavamo jeste - uvijek je bolje na njoj raditi što prije! Jer ju je tada, naravno, mnogo lakše staviti pod kontrolu.

Da li ste se i vi prepoznali u ovim primjerima?
Pišite u komentar ili u DM – voljeli bismo čuti vaša iskustva! 🙏

Tako ćemo ohrabriti i druge koji prolaze kroz slične izazove! 🙌

30/08/2025

Na prvi pogled nebitna stvar, ali znate li da je, kada prime kompliment, kod većine ljudi osjećaj zadovoljstva momentalno praćen neugodom i potrebom da umanje pohvalu koju su upravo primili?
Rumene se, skreću temu ili uzvrate: “Ma nije to ništa posebno”.

🔹 Studija sa University of Minnesota pokazala je da ljudi komplimente prihvataju samo u 30–40% slučajeva, dok ih u većini slučajeva umanjuju ili odbacuju. Kod žena je češće odbijanje komplimenata za izgled, dok muškarci teže odbacuju komplimente vezane za sposobnosti.
Generalno,komplimente prijatnije doživljavamo u privatnim situacijama, a mnogo nelagodnije pred drugima – jer je snažno prisutan osjećaj izloženosti.

🔹 U psihologiji se ovo povezuje s neskladom između samopercepcije i tuđe percepcije. Ako sebe doživljavam kao nesigurnu, neuspješnu ili “nedovoljnu”, a drugi mi kažu suprotno, to stvara unutrašnji konflikt. Kompliment tada ne “grije”, nego izaziva nelagodu.
Neki ljudi ga čak doživljavaju kao prijetnju – “Ako me vide boljom nego što jesam, kad-tad ću ih razočarati.”

🔹 Primjeri iz svakodnevnice
• Kolegica vam kaže: “Odlična prezentacija!” – vi: “Ma pusti, bilo je prosječno.”
• Prijateljica: “Divno ti stoji ta haljina.” – vi: “Ma stara je, kupila sam je davno na rasprodaji.”
• Partner: “Lijepa si”– vi: “Ne pretjeruj, ima mnogo ljepših.”

Svaki put kada tako reagujemo, zapravo šaljemo sebi poruku: ne zaslužujem priznanje.

Primanje komplimenta nije stvar ega, nego zdravog odnosa sa sobom. Kada naučimo reći jednostavno “Hvala”, mi:
• potvrđujemo da smo spremni vidjeti sebe očima drugih,
• gradimo samopoštovanje,
• dopuštamo sebi da uživamo u malim trenucima topline i povezanosti.

Sljedećih sedam dana, kad god primite kompliment – samo recite “Hvala.” Bez umanjivanja. Bez objašnjenja.
Možda će u početku zvučati neprirodno, ali upravo tako počinje učenje samoprihvatanja.

14/08/2025

U seriji postova o niskom samopouzdanju, posebnu pažnju zaslužuju oni unutrašnji glasovi koji nas sabotiraju i čine da se osjećamo mali, nedovoljni, bezvrijedni.

Za sve vas kojima ponekad glas u glavi govori da niste dovoljno dobre – danas sami birate kome ćete vjerovati.

Prošlost ne možemo promijeniti niti poruke na kojima smo odrastali, ali sada, kao odrasli, sami biramo kako graditi sliku o sebi.

06/08/2025

Prepoznaješ li kod sebe neke od ovih znakova?

Problem sa samopouzdanjem ima veći broj ljudi nego što misliš.

Sumnju u sebe, pretjeranu samokritičnost, sklonost umanjivanju vlastitih uspjeha.

Važno je napomenuti da je određena doza samokritičnosti poželjna - jer nas forsira da radimo na sebi i popravljamo što u našem karakteru i djelima nije dobro.

Ali, ako je pretjerana, postaje toksična i blokira učenje i napredak.

Ukoliko ti je potrebna pomoć da radiš na sebi i riješiš se nesigurnosti, piši nam u DM 📩.

28/06/2025

Ne moraš biti dobro cijelo vrijeme!

Toksična pozitivnost je kad nas tjeraju (ili mi sami sebe tjeramo) da mislimo, govorimo i osjećamo samo “pozitivno”, bez obzira na stvarnost.

1. Nekome nije dobro, prolazi kroz težak period:

• “Hajde nasmij se, sve će biti ok!”
• “Bit ćeš ti meni jaka, kao i uvijek!”
• “Nemoj plakati, nemaš razloga.”
• “Ma glavu gore, imaš puno toga za biti zahvalna!”
• “Sve se dešava s razlogom.”
• “Šta te ne ubije, ojača te.”
• “Možeš ti to, samo moraš misliti pozitivno.”


1. U radnom okruženju:

• “Nema mjesta za negativnost u ovom timu!”
• “Samo pozitivna energija, molim vas!”
• “Želimo da svi budemo nasmijani i motivisani – nema vremena za žalbe!”

3. U porodici:
• “Nemoj pred djecom da pokazuješ slabost.”
• “U ovoj kući se ne kuka!”
• “Nemoj da kvarimo atmosferu – o tome ćemo drugi put.”

4. U partnerskim odnosima:
• “Opet si negativna – zar ne možeš jednom biti vesela?”
• “Preosjetljiva si.”
• “Hajde pusti sad to, imamo milion drugih stvari da budemo sretni.”

ZAŠTO JE OVO PROBLEM?

Sve ove rečenice potiču potiskivanje emocija.
To može dovesti do:
• osjećaja usamljenosti
• stida jer nismo “dovoljno pozitivni”
• povećane anksioznosti ili depresije
• slabljenja odnosa jer se emocije ne čuju

✅ ZDRAVA ALTERNATIVA:

Umjesto da forsiramo “budi pozitivan”, možemo reći:
• “Želim da znaš da te čujem.”
• “Kako da ti budem podrška?”
• “Normalno je da ti je teško. Tu sam.”
• “Ne moraš se praviti da si dobro – u redu je da nisi.”

I opet, NE MORAŠ biti dobro cijelo vrijeme!

✨ Emocije nisu neprijatelj – one su kompas.
Kroz psihoterapiju učimo kako ih slušati, razumjeti i zdravije nositi.

22/06/2025

Oni znakovi koji tiho, ali jasno govore: “Ovdje je dobro. Ovdje sam siguran/ voljen / poštovan.

U vremenu kada često pričamo o crvenim zastavicama – toksičnostima, manipulaciji i emocionalnoj nezrelosti – rijetko pričamo o onome što vezu čini zdravom. O stvarima koje možda nisu dramatične, ali su zato duboko vrijedne.

Zelene zastavice su mali, ali snažni pokazatelji da je odnos siguran, podržavajući i stabilan.

💚 Možete biti svoji – bez potrebe da se pravdate, skrivajte ili “popravljate”
💚 Konflikti se ne ignorišu – već se rješavaju kroz razgovor, s poštovanjem
💚 Granice se poštuju – i ne treba ih ponavljati iznova
💚 Raduju se vašem rastu – bez osjećaja prijetnje ili takmičenja
💚 Osjećate se mirno, ne zbunjeno ili iscrpljeno
💚 Zajedno je lako disati – čak i u tišini

Zelene zastavice nisu savršenstvo. One su prisutnost sigurnosti, voljnosti da se uči i gradi, i duboka emocionalna zrelost koja se ne mora dokazivati riječima – jer se vidi u svakodnevnim postupcima.

✨ Ako prepoznaješ ove znakove – njeguj taj odnos. Vrijedi ga zadrzati!💚

03/06/2025

Nerijetko vjerujemo da je ljutnja nešto „loše“. Da je treba potiskivati, kontrolisati, izbjegavati po svaku cijenu. Da nije u redu biti ljut, pogotovo ako želiš da budeš “dobra osoba”, “razumna”, “smirena”…

Istina je, zapravo, da nas ljutnja štiti.
Tako da, umjesto da je se plašimo ili sramimo – trudimo se da je slušamo i razumijemo.

Ljutnja nam govori da u određenim situacijama ili odnosima naše granice nisu ispoštovane.
Gdje smo prećutali nešto što je trebalo da izgovorimo.
Gdje smo sebe stavili na poslednje mesto.
Gdje nešto nije u redu, a naše tijelo to zna i prije nego što um uspije da složi rečenicu.

Ljutnja ne mora da znači svađu, viku ili eksploziju.
Zdrava ljutnja je unutrašnji alarm:
📍 “Ovo nije uredu.”
📍 “Stani. Pogledaj šta se dešava.”
📍 “Zaštiti sebe.”

U njoj ima snage. I brige. I samopoštovanja.

Ne brinite, emocije vas neće uništiti.
Uništava nas to što pokušavamo da ih ne osjećamo.

✨ Danas vježbajte da ne gušite ljutnju, već da je prepoznate i koristite kao kompas.
I svaki put kad je oslušnete – vraćate se više sebi.

31/01/2025

21/08/2024

- Reći NE
- Udaljiti se od toksičnih ljudi i situacija
- Zaštititi vlastiti prostor i vrijeme
- Staviti vlastite potrebe na prvo mjesto
- Biti iskreni
- Ne slagati se uvijek sa drugima
- Postaviti jasne granice
- Ne dozvoliti da vas tretiraju loše
- Praviti greške (pa, svi smo ljudi, zar ne?)