Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, Kolodvorska 14, Sarajevo (2025)

27/09/2025

📢 Prva hitna elektrokardioverzija u prehospitalnim uslovima na terenu u Bosni i Hercegovini

Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo ostvario je značajan iskorak u prehospitalnoj urgentnoj medicini. Po prvi put u Bosni i Hercegovini, a prema dostupnim podacima i šire u regiji, uspješno je izvedena hitna elektrokardioverzija u prehospitalnim, kućnim uslovima.

👨‍⚕️ Postupak je proveden na 60-godišnjem pacijentu, državljaninu Njemačke, koji je osjetio izrazito lupanje srca. Na terenu je registrovana hemodinamski stabilna tahikardija koja je inicijalno farmakološki tretirana. Sa obzirom na izostanak željenog efekta terapije, indiciran je medicinski transport, pri čemu je tokom priprema došlo do naglog pogoršanja stanja. Pacijent je postao hemodinamski nestabilan, životno ugrožen, uz frekvencu srčanog rada i do 240 otkucaja u minuti.

➡️ Postavljena je jasna indikacija za hitnu elektrokardioverziju – medicinski postupak kojim se, primjenom kontrolisanog električnog šoka, poremećen ritam srca vraća u normalan, tzv. sinusni ritam. Uz prethodnu analgosedaciju pacijenta, isporučen je inicijalni sinhroni šok, nakon čega je odmah uspostavljen sinusni ritam. Pacijent se ubrzo probudio bez tegoba i stabilan je predat u nadležnost urgentnog centra tercijarnog nivoa.

💡 Postupak je u potpunosti izveden prema smjernicama Europskog vijeća za reanimaciju (ERC), što potvrđuje praktični značaj integracije ERC-ovih edukacija u svakodnevni rad. Ključnu snagu čini sinergija instruktora, koji istovremeno podučavaju i aktivno primjenjuju stečene vještine, i provajdera, koji ta znanja dosljedno sprovode na terenu zajedno gradeći sistem koji spašava živote u najkritičnijim trenucima.

Zahvalnost dugujemo direktorici Zavoda, dr. Jasni Husejinbegović-Musić, koja je omogućila da ERC postane sastavni dio naše ustanove i da se najviši standardi urgentne medicine pretoče u djela, na dobrobit pacijenata i zajednice.

Posebno nas raduje što su se nakon intervencije članovi porodice pacijenta obratili Zavodu sa iskrenim riječima zahvalnosti, naglasivši profesionalnost i predanost našeg tima. Prema njihovim riječima, pacijent se osjeća dobro i nastavlja oporavak u stabilnom zdravstvenom stanju.

Zavod za hitnu medicinsku pomoć KS ostaje posvećen stalnom stručnom napretku i primjeni savremenih smjernica, potvrđujući da vrhunska urgentna medicina može i mora biti dostupna odmah tamo gdje život zavisi od svake sekunde.

24/09/2025

🕐 Koliko minuta mozak može izdržati bez kisika?

U slučaju srčanog zastoja ili prestanka disanja, svaka sekunda je presudna. Mozak je organ najosjetljiviji na nedostatak kisika, a oštećenja nastaju izuzetno brzo:

⏱️ Nakon 3–5 minuta bez kisika dolazi do nepovratnih oštećenja moždanih ćelija.

⏱️ Nakon 10 minuta, šansa za preživljavanje bez teških neuroloških posljedica postaje minimalna.

📌 Upravo zato je rano započeta kardiopulmonalna reanimacija (KPR) ključna za očuvanje života i prevenciju trajnih posljedica. Pravovremena intervencija laika ili svjedoka događaja može udvostručiti pa čak i utrostručiti šanse za preživljavanje do dolaska tima hitne pomoći.

👉 Edukacijom o osnovnim mjerama održavanja života (BLS) gradimo sigurniju zajednicu u kojoj svako može biti karika u lancu spašavanja života.

21/09/2025

🍷 Potator, zloupotreba alkohola i alkoholizam – terminološka i klinička distinkcija

Pojam potator (lat. potare – piti) u svojoj izvornoj upotrebi označavao je osobu koja konzumira alkohol. Iako je nekada nosio neutralno značenje, u savremenom javnozdravstvenom i medicinskom diskursu termin se najčešće razmatra u kontekstu problematične i štetne konzumacije alkohola.

📌 Zloupotreba alkohola definira se kao obrazac konzumacije koji dovodi do narušavanja fizičkog i mentalnog zdravlja, povećava rizik od povreda i hroničnih bolesti, te uzrokuje socijalne i porodične posljedice, pri čemu zavisnost kao klinička kategorija ne mora biti prisutna.

📌 Alkoholizam ili poremećaj upotrebe alkohola predstavlja hronično, progresivno i recidivirajuće oboljenje koje karakteriše zavisnost. Klinički entitet obilježen je gubitkom kontrole nad unosom alkohola, razvojem tolerancije, pojavom apstinencijalnog sindroma te ozbiljnim narušavanjem zdravstvenog, porodičnog i profesionalnog funkcionisanja.

🔎 Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, 2022):

▶️ Alkohol je odgovoran za približno 3 miliona smrti godišnje, što čini oko 5 % ukupne globalne smrtnosti.

▶️ Više od 283 miliona ljudi širom svijeta živi sa dijagnozom poremećaja upotrebe alkohola, što odgovara udjelu od 5 % populacije starije od 15 godina.

▶️ Najčešće posljedice povezane s konzumacijom uključuju cirozu jetre, kardiovaskularne bolesti, maligne neoplazme, kao i povrede uslijed nasilja i saobraćajnih nesreća.

⚠️ Temeljna razlika između zloupotrebe alkohola i alkoholizma leži u prisustvu zavisnosti:

➡️ Zloupotreba se može manifestovati povremeno, situaciono ili u kratkotrajnom obliku, ali nosi značajne zdravstvene rizike.

➡️ Alkoholizam se definiše kao oboljenje koje zahtijeva dugoročnu medicinsku intervenciju i sistemsku podršku.

🚑 Iz perspektive urgentne medicine, i zloupotreba alkohola i alkoholizam predstavljaju vodeće uzroke hitnih intervencija – od akutnih intoksikacija i trauma do komplikacija hronične zavisnosti.

👉 Prevencija, rano prepoznavanje, edukacija i pravovremeni pristup stručnoj pomoći ostaju ključni elementi u smanjenju individualnih i društvenih posljedica povezanih sa konzumacijom alkohola.

📚 Izvor:
World Health Organization. Global status report on alcohol and health 2022. Geneva: WHO; 2022.

16/09/2025

Od BLS-a do ALS-a – pravovremenom kardiopulmonalnom reanimacijom spašen život na plaži Ušće Neretve u Hrvatskoj

Tokom boravka na godišnjem odmoru, pripadnik Službe urgentnih medicinsko-terenskih poslova Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, HMT Tarik Raščić, pokazao je izuzetnu profesionalnost i stručnost u provođenju mjera kardiopulmonalne reanimacije kod pacijenta koji je izgubio svijest u vodi na plaži Ušće Neretve u Hrvatskoj.

Nakon izvlačenja iz mora, pacijent nije imao prisutne vitalne parametre. Kolega Raščić, u ulozi BLS providera, započeo je kardiopulmonalnu reanimaciju i održavao cirkulaciju, pri čemu je postignut povratak spontane cirkulacije (ROSC) do dolaska pripadnika Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije. Nadležna ekipa hitne medicinske pomoći je preuzela pacijenta i provela mjere napredne životne podrške (ALS), čime je zbrinjavanje dovršeno u skladu sa najvišim standardima urgentne medicine. Prema informacijama članova porodice, pacijent je nakon hospitalizacije otpušten sa očuvanim kvalitetom života.

Ovaj slučaj još jednom potvrđuje ključnu ulogu osnovnih mjera održavanja života (BLS), koje ne biraju ni vrijeme ni mjesto, te značaj kontinuirane tranzicije i integracije sa naprednim mjerama životne podrške (ALS). Pravovremeno započeta kardiopulmonalna reanimacija i koordinirana saradnja timova demonstriraju značaj edukacije i spremnosti zdravstvenih profesionalaca, ali i podsjećaju na važnost širenja svijesti zajednice o postupcima koji spašavaju život.

Hrvatski zavod za hitnu medicinu

15/09/2025

Zajednička vježba na Bjelašnici

Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo učestvovao je u zajedničkoj vježbi sa Profesionalnom vatrogasnom brigadom KS, održanoj u Babinom Dolu na Bjelašnici, kao dijelu programa „Let’s Get Ready“. Cilj vježbe bio je osnaživanje saradnje i usklađenog djelovanja službi u hitnim situacijama.

U okviru simulacije spašavanja i zbrinjavanja osoba stradalih u požaru, timovi su pokazali visok stepen profesionalnosti i spremnosti na djelovanje. Zavod je aktivno učestvovao u zbrinjavanju pacijenta, čime je potvrđena sposobnost rapidnog odgovora u skladu sa najvišim standardima urgentne medicine.

Edukativni dio upotpunila je doktorica Zavoda, dugogodišnja edukatorica u oblasti urgentne medicine, predavanjem o zbrinjavanju traume u prehospitalnim uslovima, uključujući imobilizaciju, kontrolu krvarenja i postupke kod opekotina. Edukacija je bila namijenjena osoblju hotela Han i zaposlenima u sektoru turizma, s ciljem jačanja njihove osposobljenosti za reagovanje u urgentnim situacijama.

Ovakvim aktivnostima Zavod potvrđuje posvećenost jačanju operativnih kapaciteta i saradnje, te poboljšanju sigurnosti i zdravlja zajednice.

15/09/2025

Zajednička vježba Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS i Profesionalne vatrogasne brigade KS

14/09/2025

Ekipa Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo učestvovala je na XVII. strokovno-izobraževalnem tekmovanju ekip NMP Rogla 2025, održanom od 11. do 13. septembra 2025. godine na Rogli, Slovenija. Među ukupno 18 ekipa, naš tim je, iako van konkurencije, ravnopravno učestvovao u svim takmičarskim scenarijima i pokazao izuzetno visok nivo stručne spremnosti i profesionalizma.

Takmičenje je obuhvatilo 12 lakših scenarija, 8 težih scenarija, kao i 6 edukativnih predavanja i pratećih radionica, pružajući svim učesnicima priliku za viši nivo edukacije i profesionalnog napredovanja. Osim ekipa hitne pomoći, u programu su učestvovale i druge službe, što je dodatno obogatilo iskustvo i omogućilo realizam u multisektorskim situacijama.

Većina scenarija stavljala je ekipe pod različite vrste pritiska kako bi se vidjela njihova sposobnost reagovanja, snalaženja i primjene stečenog znanja u izazovnim situacijama. Za sarajevsku ekipu hitne pomoći, ovo je bilo vrijedno iskustvo i prilika za usavršavanje, te mogućnost da postave primjer ostalim kolegama, za koje se nadamo da će željeti slijediti ovaj put profesionalnog razvoja i usavršavanja.

Upućujemo iskrene čestitke svim ekipama iz Slovenije na osvojenim mjestima i sjajnim rezultatima. Posebno želimo pohvaliti odličnu organizaciju, vrhunski pripremljene scenarije i edukativni karakter takmičenja, kao i zahvaliti organizatorima na pruženoj prilici da učestvujemo, učimo i razvijamo svoje vještine u tako kvalitetnom i stimulativnom okruženju.

Nadamo se da ćemo i narednih godina imati priliku učestvovati, učiti i družiti se s kolegama iz Slovenije, ali i šire.

13/09/2025

Učešće Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS na humanitarnom bazaru „Zajedno u školu“

Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo imao je čast učestvovati na humanitarnom bazaru „Zajedno u školu“, održanom u Pionirskoj dolini. Tim Zavoda realizirao je radionicu pristupačnu svim uzrastima, s ciljem podizanja svijesti o značaju osnovnih mjera životne podrške.

Učesnici su imali priliku da se upoznaju s postupcima kardiopulmonalne reanimacije i pružanja prve pomoći u hitnim situacijama, dok je poseban akcenat stavljen na edukaciju djece i mladih, radi razvoja svijesti o važnosti humanosti, solidarnosti i odgovornosti prema zdravlju i sigurnosti.

Građani su također imali mogućnost da se detaljnije upoznaju s opremom i vozilom hitne medicinske pomoći, čime je dodatno naglašen značaj dostupnosti i efikasnosti službe koja svakodnevno predstavlja prvu liniju u očuvanju zdravlja i života stanovnika Kantona Sarajevo.

Učešće Zavoda na ovom događaju potvrđuje opredijeljenost za kontinuiranu edukaciju zajednice i promociju pravovremenog i adekvatnog reagovanja u hitnim medicinskim stanjima.

10/09/2025

📢 Ljekar u svakom timu - Jedinstveni model Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo

U mnogim zemljama prehospitalni timovi oslanjaju se isključivo na paramedike ili hitne medicinske tehničare. Međutim, recentna istraživanja nedvosmisleno potvrđuju da prisustvo ljekara donosi značajne koristi kako u zbrinjavanju traume i provođenja postupka kardiopulmonalne reanimacije, tako i u zbrinjavanju internističkih i hitnih stanja iz drugih oblasti medicine.

🔹 Ključni nalazi međunarodnih studija

1. Kardiopulmonalna reanimacija kod traumatskog srčanog zastoja

Meta-analiza prehospitalnih traumatskih srčanih zastoja pokazala je nižu smrtnost (97,6 % bez ljekara naspram 93,9 % uz prisustvo ljekara) te veći udio pacijenata s povoljnim neurološkim ishodom (57 % naspram 38 %) kada je ljekar bio uključen u zbrinjavanje.

2. Vanbolnički srčani zastoj (OHCA)

Japanska studija na 613 251 pacijentu utvrdila je značajno veći udio pacijenata s očuvanim neurološkim statusom nakon mjesec dana kada je reanimaciju vodio tim sa ljekarom (6,0 %) u poređenju sa timovima bez ljekara (4,6 %; aOR = 1.44).

3. Sepsa

Retrospektivna analiza potvrdila je da rano prehospitalno apliciranje intravenskih antibiotika i tečnosti značajno skraćuje boravak u jedinici intenzivnog lijecenja (2,51 naspram 5,18 dana) i smanjuje potrebu za transfuzijom, što direktno poboljšava prognozu pacijenata sa sepsom.

4. Asocijacija vremenskog intervala od kolapsa do započinjanja mjera kardiopulmonalne reanimacije na ishod i prognozu srčanog zastoja

Analiza iz SAD-a i Kanade pokazala je da svako dodatno produžavanje ukupnog prehospitalnog vremena za 10 minuta povećava rizik od smrtnog ishoda (OR = 1.14) i lošeg neurološkog oporavka (OR = 1.13). Produžavanje vremenskog intervala dolaska ekipe hitne pomoći do pet minuta povećava smrtnost za 36 %, dok dodatnih pet minuta bez započinjanja mjera kardiopulmonalne reanimacije povećava rizik od nepovoljnog ishoda za gotovo 50 %.

5. Pored hitnih stanja iz prethodno navedenih oblasti, ljekari u prehospitalnim timovima imaju ključnu ulogu i u internističkim urgentnim stanjima. Pravovremena procjena i intervencija kod akutnog infarkta miokarda, teške hipertenzivne krize, akutnog srčanog popuštanja, aritmija i teških metaboličkih poremećaja, značajno smanjuje interval od početka simptoma do adekvatne terapije. Skraćenje ovog intervala direktno povećava vjerovatnoću povoljnog ishoda, smanjuje mortalitet i rizik od dugotrajnih komplikacija, što potvrđuju najnovije međunarodne studije.

🔹 Značaj za ZZHMPKS

Svim timova Zavoda dostupni su ljekari, doktori medicine i specijaliste urgentne medicine, što je u mnogim sistemima neodrživo, ali kod nas predstavlja stub kvaliteta i sigurnosti.

Prisustvo ljekara omogućava bržu i tačniju dijagnozu, ranije provođenje naprednih mjera i terapijskih procedura, kao i fleksibilno zbrinjavanje različitih hitnih stanja.

Statistički podaci nedvojbeno potvrđuju: stručnost i vrijeme presudni su za očuvanje života i smanjenje komplikacija.

📚 Izvori:

1. Vianen NJ, et al. Prehospital traumatic cardiac arrest: a systematic review and meta-analysis. Eur J Trauma Emerg Surg. 2022;48(4):3357–3372.
2. Japanese Association; Utstein Registry investigators. Impact of prehospital physician-led cardiopulmonary resuscitation on neurologically intact survival after out-of-hospital cardiac arrest. Resuscitation. 2018;133:1–7.
3. Spångfors M, et al. Prehospital administration of antibiotics in sepsis: a systematic review and meta-analysis. Scand J Trauma Resusc Emerg Med. 2023;31(1):58.
4. Grunau B, et al. Association of prehospital time with survival and neurologic outcome in out-of-hospital cardiac arrest. Heart Lung. 2024;62:34–42.
5. Ebrahimian A, et al. "Comparison of emergency physician opinions with MSOFA and PREMEWS scores in determining the necessity of non-traumatic internal medicine patient transfers to the emergency department: a longitudinal study." BMC Emergency Medicine. 2025;25(1):58.
6. Alhashel MA, et al. "Improving Prehospital Interventions: A Review of Evidence-Based Practices in Prehospital Emergency Care." Prehospital and Disaster Medicine. 2024;39(2):123-130.

07/09/2025

🩸 Hipoglikemija – hitno stanje koje zahtijeva brzu reakciju

Hipoglikemija označava sniženje nivoa glukoze u krvi ispod

04/09/2025

👶 Prehospitalni porod u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć KS

Danas je ambulanti Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo uspješno obavljen prehospitalni porod, koji je, zahvaljujući brzoj i stručnoj intervenciji tima, protekao bez komplikacija.

Porod u vanbolničkim uslovima nosi brojne rizike i zahtijeva visok nivo spremnosti i stručnosti kako bi se osigurala sigurnost i majke i novorođenčeta. U ovakvim situacijama ključno je pravovremeno pružanje napredne životne podrške, što naši timovi, obučeni i opremljeni prema savremenim standardima urgentne medicine, svakodnevno potvrđuju u praksi.

Nakon inicijalnog zbrinjavanja i stabilizacije, majka i beba su sanitetom Zavoda transportovani u Ginekološko-akušersku kliniku Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, gdje su uključeni u dalju protokolarnu proceduru praćenja, evaluacije i postporođajnog zbrinjavanja.

📌 Ovaj događaj još jednom pokazuje da Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo predstavlja ključnu kariku u lancu urgentne zdravstvene zaštite, spreman odgovoriti i na najzahtjevnije izazove u cilju očuvanja života i zdravlja naših građana.

03/09/2025

🚑 KADA JE OPRAVDANO POZVATI HITNU MEDICINSKU POMOĆ?

Služba hitne medicinske pomoći uspostavljena je s ciljem pružanja neodložne intervencije osobama čije je zdravstveno stanje akutno i potencijalno životno ugroženo. Ključno je jasno razlikovati situacije koje zaista zahtijevaju hitan medicinski odgovor od onih koje je primjerenije adresirati putem primarne zdravstvene zaštite.

❗ ZAŠTO JE VAŽNO PRAVILNO USMJERAVATI POZIVE HITNOJ POMOĆI?

Neopravdano angažovanje hitne medicinske pomoći može ostaviti dalekosežne posljedice. Nepotrebni i pozivi zloupotrebe mogu dovesti do kašnjenja u zbrinjavanju pacijenata sa srčanim udarima, teškim traumama i drugim stanjima koja ugrožavaju život. Time se dragocjeni medicinski resursi preusmjeravaju na neprioritetne slučajeve, čime se ugrožava efikasnost sistema i sigurnost svih građana.

🧠 OSNOVNE INFORMACIJE KOJE JE POTREBNO ZNATI

✅ Hitna medicinska pomoć se mora pozivati isključivo u situacijama koje uključuju:

* Srčani udar
*Teške povrede
* Tegobe sa disanjem
* Iznenadni gubitak svijesti ili neurološke ispade

⚠️ U slučajevima lakših zdravstvenih tegoba kao što su: povišena tjelesna temperatura, blagi bolovi, simptomi prehlade, kontrola krvnog pritiska ili redovno uzimanje terapije – preporučuje se pravovremeno javljanje porodičnom ljekaru ili dežurnoj službi primarne zdravstvene zaštite.
🔹 Neophodno je imati na umu da se u hitnim službama ne primjenjuje princip redoslijeda dolaska, već se medicinska pomoć pruža prema principu trijaže – prioritet imaju oni pacijenti čije je zdravstveno stanje najkritičnije.

🔹 Dostupnost i efikasnost hitne pomoći direktno zavise od odgovornog ponašanja svih korisnika zdravstvenog sistema.

💡 Kroz savjesno i racionalno korištenje hitne medicinske službe doprinosimo očuvanju njenih kapaciteta za one kojima je pomoć najneophodnija i time direktno učestvujemo u spašavanju života.

Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo

27/09/2025

24/09/2025

21/09/2025

16/09/2025

15/09/2025

15/09/2025

14/09/2025

13/09/2025

10/09/2025

07/09/2025

04/09/2025

03/09/2025

Address

Website

Alerts

Contact The Practice

Shortcuts

Share

Category