Psihološko savjetovalište NeuroGym

27/12/2023

🔴Nekada i nekome praznici mogu da donesu tugu i više boli nego svakodnevnica.

🔴Nekome donesu ushićenje i veselje.

💯Ako ste sretni da pripadate drugoj grupi podijelite svoju sreću sa nekim ko nije te sreće. Podijelite ljubav. Paradoksalno, ona se tako množi.
🎀Sretnu Novu Godinu želi vam

21/12/2023

👌✅

https://www.uniqorner.com/psihologija/da-li-mozda-imate-visokofunkcionalni-granicni-poremecaj-licnosti?fbclid=IwAR0bf24xY0QK15zYOj15Q-G3Cooxv1vba1S_F8klaMiHTxu0PyDTJyYHkAE

Iako je posljednjih godina svijest javnosti o graničnom poremećaju ličnosti (GPL) porasla, mnogi ljudi pogođeni ovom bolnom, nevidljivom dijagnozom ostaju pogrešno shvaćeni i pogrešno procijenjeni.Većina informacija o graničnom poremećaju ličnosti se foku

20/10/2023

Sva se djeca rađaju samopouzdana, samouvjerena, ekpresivna, nezaustavljiva i radoznala. Dok odrastaju njihovi roditelji, učitelji, prijatelji i svi značajni drugi šalju im poruke koje mogu biti ohrabrujuće ili obeshrabrujuće. Ako djeca dobijaju podršku i ohrabrenje razvijaće se u odrasle ljude koji vole sebe i vjeruju u sebe. Ako su češće izložena kritici, prezaštićivanju ili stalnom donošenju odluka šta je za njih najbolje, a da se uopšte ne uzme u obzir šta djeca žele, djeca će naučiti kako da budu nesigurna u sebe i svoje odluke te izgraditi sliku o sebi i uvjerenja koja tu sliku podržavaju.
Uverenja koja smo usvojili, a narušavaju nam samopouzdanje ćemo najlakše prepoznati kroz one razgovore koje vodimo sami sa sobom. Koliko sebe kritikujemo? Da li sebe omalovažavamo? Da li koristimo negativne riječi kad se sebi obraćamo?

Kako sam glupa. E, jesi smotan… Kretenu.
Pa, kad sam budala pa vjerujem svima.
Kako sam samo naivana.
Ja sam najveći baksuz na svijetu.
Ne mogu ja to. To je suviše teško za mene.

Ali, da li tu sliku koju imamo o sebi možemo da promijenimo? Da li možemo da vratimo veru u sebe? DA!

10/10/2023

⭕️Svjetski dan mentalnog zdravlja je prilika da se ljudi i zajednice ujedine oko teme „Mentalno zdravlje je univerzalno ljudsko pravo“, kako bi unaprijedili znanje, podigli svijest i pokrenuli aktivnosti koje promovišu i štite mentalno zdravlje svih ljudi kao univerzalno ljudsko pravo.
⭕️Dobro mentalno zdravlje je od vitalnog značaja za naše opšte zdravlje i blagostanje. I pored toga, mnogo ljudi širom svijeta živi sa mentalnim zdravstvenim problemima, koji mogu uticati na njihovo fizičko zdravlje, blagostanje, način na koji se povezuju sa drugima i njihov život.

KLJUČNE ČINJENICE
Na globalnom nivou se procjenjuje da:

• 1 od 7 osoba uzrasta od 10 do 19 godina ima neki mentalni poremećaj.
• se svake godine gubi 12 milijardi radnih dana zbog depresije i anksioznosti.
• od depresije pati 5% odraslih i 6% starijih od 60 godina.

❗️Depresija, anksioznost i poremećaji ponašanja su među vodećim uzrocima bolesti i invaliditeta među adolescentima.

❗️ Samoubistvo je četvrti vodeći uzrok smrti kod mladih uzrasta od 15 do 29 godina.
❗️ Loše radno okruženje (uključujući stres, preopterećenost poslom, nove rizike na radnom mjestu) predstavlja rizik za mentalno zdravlje.
❗️ Preko 20% odraslog stanovništva starijeg od 60 godina pati od nekih mentalnih i neuroloških poremećaja.
❗️ 1 od 8 ljudi na svijetu živi sa mentalnim poremećajem.
❗️ Mentalni poremećaji uključuju značajne poremećaje u razmišljanju, emocionalnoj regulaciji ili ponašanju.

Postoji mnogo različitih vrsta mentalnih poremećaja.
Postoje efikasne mogućnosti prevencije i liječenja.
Većina ljudi nema pristup efikasnoj njezi.

09/10/2023

🔴RAZLIKA IZMEĐU ANKSIOZNOSTI I ANKSIOZNOG POREMEĆAJA🔴

⭕️Anksioznost

Anksioznost je normalna i očekivana reakcija na prijetnju. To je ono što vam pomaže da uočite opasnost i čuva vas dok prijetnja ne prođe. Prijetnje se ne odnose samo na fizičku sigurnost. Prijetnje mogu uključivati sukob kod kuće, rokove ili očekivanja u školi ili na poslu, uklapanje u društvene skupine.
Malo anksioznosti je potrebno, čak i korisno. Anksioznost je uzbuđenje. To je ono što motivira ljude da preduzmu akciju ili marljivo rade na postizanju cilja. Međutim, previše anksioznosti ili anksioznost koja je van kontrole može utjecati na zdravlje i dobrobit.

❓Koji su simptomi anksioznosti❓

• Zabrinutost oko plaćanja računa, razgovora za posao, polaganja ispita ili drugih važnih događaja.
• Osjećaj 'leptirića u stomaku' prije javnog nastupa ili velikog skupa.
• Strah od opasnih predmeta, mjesta ili situacija, na primjer, psa lutalice koji laje na vas na ulici.
• Tuga ili zabrinutost odmah nakon traumatičnog događaja kao što je gubitak voljene osobe.
• Znojenje prije nekog za vas važnog događaja.

⭕️Anksiozni poremećaj

Anksiozni poremećaj podrazumijeva više od prolazne brige i straha. Kod osoba sa anksioznim poremećajem anksioznost se ne završava već s vremenom postaje samo gora.
Prisutna je stalna i pretjerana zabrinutost bez vidljivog razloga, što znatno otežava obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

❓Koji su simptomi anksioznog poremećaja❓

Svako se ponekad osjeća tjeskobno, pa je teško reći kada se to može dijagnosticirati kao anksiozni poremećaj. Ako vaši osjećaji zabrinutosti i straha imaju onesposobljujući učinak na vas tokom određenog vremenskog razdoblja, više sedmica ili mjeseci, trebali biste potražiti savjet stručnjaka za mentalno zdravlje.
Postoje mnoge vrste anksioznih poremećaja, ali njihovi najčešći simptomi su:
• Povećan broj otkucaja srca i teško disanje
• Povećana napetost mišića
• Osjećaj stezanja u prsima
• Neutemeljene i rastuće brige i nemir
• Opsjednutost nepotrebnim stvarima koji dovodi do kompulzivnog ponašanja
• Strah od bilo kakvih društvenih situacija ili situacija u kojima morate javno istupiti, u kojima biste mogli biti izloženi mogućem ispitivanju drugih ljudi. Strahujete od osude i kritike okoline, bojite se da ćete se ponašati na način koji će biti ponižavajući ili neugodan za vas.
• Iracionalan strah od predmeta ili mjesta, kao što je strah od ulaska u lift očekujući da će se dogoditi nešto loše i vjerujući da bijeg neće biti moguć.
• Ponavljana sjećanja, snovi i naknadna zabrinutost nakon izuzetno traumatičnog događaju u prošlosti.
• Pretjerano i ponavljajuće čišćenje i preuređivanje stvari i predmeta oko vas.
• Opetovani napadi panike, praćeni osjećajem nervoze, "Umrijet ću", bez vidljivog razloga, te konstantan strah od ponovnog paničnog napada.

04/10/2023

ŠTA SU LIČNE GRANICE?

⭕️Lične granice su ograničenja koja postavljamo sebi u vezi našeg ponašanja, mišljenja i naših osjećanja kako bi zaštitili sebe od povređivanja. Na taj način kreiramo sebi prostor i okvir u kome se osjećamo dobro i bezbjedno, i u kojem možemo nesmetano da funkcionišemo. Pomoću ličnih granica definišemo ko smo (šta jesmo i šta nismo), šta volimo i prihvatamo, a šta ne volimo i ne prihvatamo.

❗️Granica ima dvije funkcije – da pomoću nje razlikujemo sebe od drugog i da se povezujemo sa drugim ljudima. Zato je važno da granica istovremeno bude i čvrsta i propustljiva – čvrsta da bismo zadržali svoju autonomiju, a propustljiva da bi imali razmjenu sa okolinom.

✅Lične granice su nam neophodne da bi zaštitili sebe. Ukoliko ne postavimo zdrave lične granice, imaćemo doživljaj da nemamo kontrolu nad sopstvenim životom i da zavisimo od postupaka drugih ljudi i spoljašnih okolnosti.

03/10/2023