PsihoLegija

PsihoLegija Diplomirani psiholog Adela Kruško-Huselja

🎓 Magistar psiholoških nauka 🎓

🥰🥰🥰Nešto sam posebno spremila za vas🥹🥹🥹Organizujemo webinar na temu anksioznosti.  🪻Razumijevanje i prevazilaženje anksi...
27/07/2025

🥰🥰🥰Nešto sam posebno spremila za vas🥹🥹🥹

Organizujemo webinar na temu anksioznosti.

🪻Razumijevanje i prevazilaženje anksioznosti, stanja uznemirenosti i napetosti.🪻

Dragi prijatelji, kolege i svi zainteresirani,
S ponosom vas pozivam na webinar posvećen jednoj od najraširenijih tema današnjice – anksioznosti. U svijetu koji se neprestano mijenja, važno je razumjeti kako anksioznost utječe na naš svakodnevni život i, još važnije, kako je možemo uspješno prevazići.
Ovaj webinar je osmišljen da vam pruži dublji uvid u prirodu anksioznosti, njene uzroke i simptome, te da vam ponudi praktične strategije i tehnike za upravljanje stresom i anksioznim stanjima. Kroz interaktivno predavanje i diskusije, dobit ćete alate koji će vam pomoći da izgradite otpornost i poboljšate svoje mentalno blagostanje. 🌌

I sada jedno iznenađenje na koje sam posebno ponosna.. 🎊

TEŠKO JE POBIJEDITI STRAH UKOLIKO GA NE PRATIŠ
Kada svakog zapratimo na društvenim mreža vrijeme je i da u relanom životu zapratimo svoj strah.

Na kraju webinara bit će vam predstavljen dnevnik "SVE MOJE ANKSIOZNOSTI". Na webinaru ćete imati priliku za pre-order narudžbe. Pre-order(prednarudžba) je kupnja proizvoda prije nego što je on službeno dostupan za prodaju široj javnosti. To je način da osigurate svoj primjerak nekog proizvoda odmah nakon što bude pušten na tržište, pogotovo ako se očekuje velika potražnja ili ograničena količina.
Kako funkcionira? Kada naručite proizvod unaprijed, obično platite punu cijenu ili dio nje unaprijed, a zatim čekate datum službenog izlaska. Kada proizvod postane dostupan, bit će vam isporučen direktno, često i prije nego što se pojavi u maloprodaji.
"SVE MOJE ANKSIOZNOSTI" je vodič koji prati vaš put oporavka od teških misli, osjećaja i situacija iz svakodnevog života. Više o vodiču moći ćete saznati na webinaru.

Dakle, šta možete očekivati na ovom webinaru?
💫 Kao i na svakom susretu sa mnom - podržavajuće okruženje i razmjena iskustva.
💫 Usvajanje osnovnih pojmova i značenja vezanih za anksioznost i stanja u koja dolazimo uslijed istog.
💫 Prezentacija "SVE MOJE ANKSIOZNOSTI" dnevnika

Detalji webinara:
🫟Datum: 31. jul 2025.
🫟Vrijeme: 13:00 H
🫟Lokacija: udobnost vašeg doma
🫟Predavač:
Psiholog Adela Kruško-Huselja, MA psihologije
🫟Kotizacija: 30 KM

Kako se prijaviti?
Molimo vas da svoju prijavu potvrdite porukom u inbox ove stranice najkasnije do 30. jula 2025. Broj mjesta je ograničen, stoga vas molimo da se prijavite na vrijeme.
❤️Radujem se vašem dolasku i zajedničkom učenju kako bismo živjeli ispunjeniji i mirniji život! ❤️


Psiholog Adela Kruško-Huselja, MA psihologije

14/07/2025

Proslavljamo svoju 7. godinu na Facebooku. Hvala vam na kontinuiranoj podršci. Pišemo, pričamo i dalje insallah ❤️

01/07/2025
🔝Kidlinov zakon naglašava moć zapisivanja problema za njegovo rješavanje, ima duboke psihološke aspekte koji objašnjavaj...
30/06/2025

🔝Kidlinov zakon naglašava moć zapisivanja problema za njegovo rješavanje, ima duboke psihološke aspekte koji objašnjavaju zašto je tako učinkovit jer djeluje na više načina;

1️⃣Vanjsko procesiranje informacija - Kada problem "držimo" samo u glavi, on često ostaje apstraktan i kaotičan. Zapisivanjem, mi ga eksternaliziramo – prenosimo ga iz mentalnog prostora u opipljivi oblik. Ovo vanjsko procesiranje omogućava nam da problem sagledamo objektivnije, kao da ga posmatramo izvana. Sam čin pisanja prisiljava nas na strukturiranje misli, čineći ih koherentnijim i manje pretrpanim. To oslobađa mentalni prostor koji je bio zauzet ponavljanjem istih briga.

2️⃣Smanjenje anksioznosti i stresa - Problemi često izazivaju anksioznost i stres. Kada ih zapišemo, prebacujemo ih iz domena "stalno prisutne brige" u "stvar koju treba riješiti". To daje osjećaj kontrole i smanjuje osjećaj preplavljenosti. Proces zapisivanja može djelovati kao terapijsko pražnjenje, slično vođenju dnevnika, gdje se negativne emocije i misli ispuštaju na papir, čime se smanjuje njihov intenzitet.

3️⃣Aktivacija analitičkog razmišljanja - Zapisivanje problema automatski nas potiče na analitičko razmišljanje. Moramo razmisliti o uzrocima, posljedicama, uključenim stranama i potencijalnim preprekama. Ovo prisiljava mozak da se prebaci iz difuznog, anksioznog razmišljanja u fokusiranije, problemsko-rješavajuće modove. Često se tek pri pokušaju da se problem jasno artikulira, shvati da nismo ni sami bili sigurni šta je tačno problem.

4️⃣Povećanje samosvijesti i uvida - Kroz proces zapisivanja, često dolazimo do novih uvida o sebi i situaciji. Možemo prepoznati obrasce ponašanja, skrivene pretpostavke ili emocionalne reakcije koje su doprinosile problemu. To je oblik metakognicije – razmišljanja o vlastitom razmišljanju – koji je ključan za lični rast i efikasno rješavanje problema.

5️⃣Postavljanje temelja za akciju - Zapisani problem je opipljiviji i lakše se pretvara u konkretne korake. Kada imamo jasnu definiciju, lakše je identificirati prve korake ka rješenju. To sprečava paralizu analize (preveliko razmišljanje bez djelovanja) i potiče prelazak iz razmišljanja u akciju.

🔅Kidlinov zakon nije samo trik, već odražava temeljne psihološke procese koji nam pomažu da se nosimo s kompleksnim problemima, smanjimo stres i efikasnije rješavamo probleme. 🫰


Psiholog Adela Kruško - Huselja, MA psihologije

30/06/2025
◾️Marfijev zakon je duhovita, ali često i istinita izreka koja kaže: "Sve što može poći po zlu, poći će po zlu." Iako zv...
29/06/2025

◾️Marfijev zakon je duhovita, ali često i istinita izreka koja kaže: "Sve što može poći po zlu, poći će po zlu." Iako zvuči pomalo pesimistično, zapravo je to više podsjetnik da se pripremimo na moguće probleme.
Ime je dobio po Edwardu A. Murphyju Jr., američkom zrakoplovnom inženjeru. Priča kaže da je 1949. godine, tokom eksperimenata u kojima se testiralo koliko čovjek može podnijeti udarce, Murphy bio frustriran zbog pogrešnog spajanja žica na senzorima. Tada je, navodno, izrekao nešto u stilu: "Ako postoji način da se to napravi pogrešno, on će to i učiniti pogrešno." Iako je prvotno bio komentar o ljudskoj pogrešci, s vremenom se razvio u općeniti princip koji opisuje sklonost stvari da krenu naopako.
◾️Važno je razumjeti da Marfijev zakon nije samo izraz loše sreće ili pesimizma. U svojoj srži, on je poziv na proaktivnost i predviđanje potencijalnih problema. Kad inženjeri dizajniraju sisteme, ili kad planiramo neki događaj, Marfijev zakon nas potiče da razmišljamo o svim mogućim scenarijima u kojima bi stvari mogle krenuti po zlu. Cilj je spriječiti te probleme ili barem ublažiti njihove posljedice.

*Primjeri iz svakodnevnog života*
Marfijev zakon se očituje u brojnim svakodnevnim situacijama;
❓️Red u kojem stojite uvijek se kreće najsporije.
❓️Uvijek ćete pronaći nešto tek nakon što ste kupili zamjenu.
❓️Printer uvijek ostane bez tinte kad je nešto hitno za isprintati.
U suštini, Marfijev zakon nas podsjeća da se ne oslanjamo samo na sreću, već da budemo spremni na nepredviđene okolnosti..

💡Iako zvuči kao univerzalna istina, duboko je ukorijenjen u ljudskoj psihologiji i načinu na koji percipiramo i obrađujemo informacije. Nije toliko "kozmička predodređenost" koliko je rezultat određenih kognitivnih pristranosti i načina na koji naš mozak funkcionira.

🧩Kognitivne pristranosti u igri;
Nekoliko psiholoških fenomena objašnjava zašto nam se čini da Marfijev zakon "djeluje":
🎯Pristranost potvrđivanja: Ljudi imaju prirodnu tendenciju da primjećuju i pamte informacije koje potvrđuju njihova postojeća uvjerenja, dok zanemaruju one koje ih opovrgavaju. Ako pratimo Marfijev zakon, aktivno ćemo primjećivati i prisjećati se situacija kada je nešto pošlo po zlu, a vjerojatno ćemo zaboraviti ili manje primijetiti bezbrojne situacije kada je sve prošlo glatko. Na primjer, ako vam tost padne namazanom stranom dolje, to ćete primijetiti i možda komentirati. Ako padne namazanom stranom gore, to je "normalno" i nećete tome pridavati važnost.
🎯Dostupnost heuristike: Lakše se prisjećamo živopisnih, negativnih ili neobičnih događaja nego rutinskih. Neuspjesi i problemi su često upečatljiviji i ostavljaju jači dojam na nas. Kada se nešto pokvari ili krene naopako u ključnom trenutku, to stvara snažnu emocionalnu reakciju i ostaje nam u sjećanju, dok stotine uspješnih interakcija s istim predmetom ili sistemom prolaze nezapaženo.
🎯Selektivna pažnja: Ljudi su skloni selektivno obraćati pažnju na stvari koje su u skladu s njihovim očekivanjima. Ako očekujemo da će nešto poći po zlu (zbog Marfijevog zakona), vjerojatnije ćemo primijetiti i interpretirati male propuste kao dokaz tog zakona.
🎯Učinak negativnosti: Ljudski mozak ima tendenciju da daje veću težinu negativnim iskustvima, informacijama i događajima nego pozitivnim ili neutralnim. To je evolucijski mehanizam koji nam je pomagao da budemo oprezni i preživimo prijetnje. Zbog toga se negativni ishod (kad nešto krene po zlu) doima značajnijim i "potvrđuje" Marfijev zakon.

Utjecaj na ponašanje ➡️ Iako je Marfijev zakon humorističan, njegov psihološki aspekt može imati i konkretne utjecaje na naše ponašanje:
🧏‍♀️Povećana opreznost: Pozitivno je što nas može potaknuti na detaljnije planiranje i predviđanje potencijalnih problema. U inženjeringu, sigurnosnim protokolima i planiranju velikih projekata, razmišljanje po principu "što sve može poći po zlu" ključno je za smanjenje rizika.
🙇Stres i frustracija: S druge strane, preveliko oslanjanje na Marfijev zakon može dovesti do povećane anksioznosti i frustracije. Ako stalno očekujemo najgore, možemo postati cinični ili se obeshrabriti prije nego što uopće pokušamo nešto.
🧙‍♂️Samoispunjavajuće proročanstvo: Ponekad, ako smo uvjereni da će nešto poći po zlu, to može nesvjesno utjecati na naše postupke i povećati vjerojatnost neuspjeha. Na primjer, ako ste uvjereni da ćete se spotaknuti, možda ćete biti manje usredotočeni na hodanje i veća je šansa da se to i dogodi.
🧠Psihološki aspekt Marfijevog zakona leži u tome kako naš mozak selektivno obrađuje informacije i pamti negativna iskustva, dajući nam osjećaj da se neuspjesi češće događaju nego što je to objektivno slučaj. No, ta ista spoznaja može nam pomoći da budemo proaktivniji i bolje se pripremimo za životne izazove.


Psiholog Adela Kruško - Huselja, MA psihologijie

Primjećuješ li?Svaki dan tvoga djeteta započinje i završava s tobom.Tvoja je prisutnost presudna kako bi neke igre imale...
25/05/2025

Primjećuješ li?
Svaki dan tvoga djeteta započinje i završava s tobom.
Tvoja je prisutnost presudna kako bi neke igre imale smisla.
Tvoj je pogled presudan da bi uspjeh skoka s kauča postao stvarno postignuće za tvoje dijete jer tražit će te pogledom i čekati da ga pohvališ, da mu se nasmiješ.
Ti si lijek za suze i razlog za radost.
I premda ti se ponekad može činiti dosadno biti stalno u blizini djeteta i svaki da iznova izvoditi iste rituale, kada te to bude mučilo tada se sjeti da se u svemu tome krije neistražena dubina.
Dubina potreba.
Emocija.
Iskustva.
Sjećanja.
Ljubav koja stvara vezu između tebe i djeteta.
Svaki tvoj uobičajeni dan izvanredan je doprinos životu tvoga djeteta.
Ti ga učiš životu i pomažeš tom malom čovjeku učiti živjeti, odrastati, sazrijevati...
Svaki vaš zajednički dan je vaš veliki uspjeh.
Primjećuješ li?
(Nepoznat autor)

14/05/2025

“Oslobađam se svih verzija sebe koje sam izgradio da bih preživio.”

Jeste li primijetili kako većina ljudi (a možda i vi sami) ne razgovara sa svakim na isti način? Neki se ljudi gotovo potpuno promijene u komunikaciji, naročito kad razgovaraju s roditeljima, sa ženom, mužem, prijateljima… drugačija boja glasa, riječi, fraze, smijeh… sve se promijeni. Što im je netko bliži, to su oni dalji i drugačiji od pravog sebe. Kao da imaju više likova i verzija sebe, koje koriste u raznim prigodama.

Pomislili biste da su prijetvorni.

No, ono što stoji iza svega je strah od autentičnosti, nemogućnost da budu ono što jesu. Zato da bi preživjeli u okruženju za koje smatraju da nešto očekuje od njih.

Isti razlozi prouzrokuju i strah od komunikacije s nepoznatima, socijalnu anksioznost, introvertiranost, bijeg od ljudi. Čovjek u strahu od autentičnosti kao da ne zna koja verzija će mu donijeti najveće šanse preživljavanja pa se ni ne otvara nepoznatoj komunikaciji.

Sve su to simptomi straha od autentičnosti. Straha od sebe samog, koji je očito nekad davno, negdje gdje je bilo važno, bio neprihvaćen. Stoga je trebalo izgraditi verzije sebe, koje će biti prihvatljivije okolini i koje će osigurati pripadanje i prihvaćanje. Nakon brojnih i bolnih prilagodbi, čovjek ponekad više i ne zna koji od tih likova je zaista on sam. Te umjetne verzije čovjeka, stvorene u traumi na programima preživljavanja troše njegovu energiju, guše njegovu kreativnost i životnu radost, udaljavajući ga od onog najvrjednijeg što može ponuditi svijetu. A to je on sam. Jedinstven i autentičan.

Koliko ste verzija sebe i sami morali izradili da biste ostali prihvaćeni? Koliko ste daleko odbacili sebe i svoju autentičnost da bi ste preživjeli još jedan dan, još jedan razgovor, još jedan susret? Koliko vam to sve skupa oduzima energije i biste li bili spremni vratiti se sebi, onakvima kakvi ste bili prije nego vas je trauma podijelila na verzije sebe koje danas održavate?

Odvaži se biti - što god to tebi značilo.


Psiholog Adela Kruško-Huselja, MA psihologije

Proučavanje sebe je najteža umjetnost i može biti vrlo bolna i iscrpljujuća.„Najteža stvar  je upoznati sebe, a najlakše...
14/05/2025

Proučavanje sebe je najteža umjetnost i može biti vrlo bolna i iscrpljujuća.

„Najteža stvar je upoznati sebe, a najlakše je govoriti loše o drugima.“ (Tales iz Mileta).

"Poznavanje samog sebe je najteži zadatak jer direktno stavlja u igru ​​našu racionalnost, ali i naše strahove i strasti. Ako neko moze upoznati sebe do temelja, znaće da shvati druge i stvarnost koja ga okružuje." (Aleksandar Veliki)

"Od svih mogućih znanja, najmudrije i najkorisnije je spoznati sebe." (Wilijam Šekspir)

12/05/2025

🧭Kako započeti online psihološko savjetovanje?💁‍♀️

✅️1. Odredi što ti treba - razmisli o tome s čim se želiš nositi (npr. stres, anksioznost, odnosi, samopouzdanje...). Odredi želiš li jednokratno savjetovanje ili dugoročniju terapiju.

✅️2. Istraži dostupne opcije - potraži licencirane psihologe ili platforme koje n**e online usluge. Provjeri recenzije, stručnost i pristup terapeuta.

✅️3. Odaberi oblik komunikacije - video poziv (najčešće korišten i najbliži klasičnoj terapiji), Audio poziv, Chat ili e-mail (diskretniji, ali manje osoban).

✅️4. Rezerviši svoj termin - većina terapeuta koristi online kalendare za rezervaciju ili se dogovor može ostvariti e-mailom. Prilikom prijave ispuni osnovne podatke i/ili upitnik ako je potreban.

✅️5. Pripremi se za prvi susret - nađi mirno i privatno mjesto. Pripremi pitanja ili bilješke o onome što želiš reći. Budi iskren/a i otvoren/a – terapija je prostor bez osude.

✅️6. Procijeni iskustvo - nakon prvog susreta, razmisli odgovara li ti baš taj terapeut, njegov pristup i terapeutov stil. Ako ne, slobodno potraži drugog – terapija mora biti siguran i podržavajući odnos.

💥 Ukoliko doista osjećaš potrebu budi slobodan/na da se javiš ondje gdje misliš da će ti biti pružena adekvtana pomoć. Bez ustručavnja. 💥


Psiholog Adela Kruško-Huselja, MA psihologije

Address

Tesanj
74260

Telephone

+38762195289

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when PsihoLegija posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Practice

Send a message to PsihoLegija:

Share

Share on Facebook Share on Twitter Share on LinkedIn
Share on Pinterest Share on Reddit Share via Email
Share on WhatsApp Share on Instagram Share on Telegram

Category