18/05/2025
„Precizno mjerite svoj krvi pritisak, kontrolišite ga, živite duže"
Hipertenzija predstavlja povišen krvni pritisak iznad vrijednosti 140/90 mmHg( milimetara živinog stuba). Svjetski dan hipertenzije obilježava se od 2005. godine kada ga je inicirala Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije. Od tada se obilježava svake godine s ciljem podizanja svijesti, informiranja i edukacije opšte populacije o prevenciji, otkrivanju i liječenju hipertenzije te posljedično prevenciji moždanog udara, srčanog udara te drugih srčanih i bubrežnih bolesti.
Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni pritisak. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije 1.28 milijardi odraslih osoba u dobi 30-79 godina, na razini svijeta ima hipertenziju, a 18 % svih smrti na razini svijeta može se pripisati hipertenziji (oko 9.4 milijuna ljudi).
U 2022. godini esencijalna (primarna) hipertenzija je zabilježena kao peti vodeći uzrok smrtnosti i kod muškaraca i kod žena u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Dijagnoza povišenoga krvnog pritiska ne postavlja se temeljem samo jednog mjerenja. Ponavljano izmjerene vrijednosti krvnog pritiska koje prelaze graničnu vrijednost od 140/90 mm Hg potrebne su za dijagnozu hipertenzije, koja se postavlja kada je krvni pritisak u mirovanju iznad tih vrijednosti u dužem vremenskom razdoblju.
Hipertenzija se klasificira na nekoliko načina, a najčešća podjela uključuje primarnu (esencijalnu) i sekundarnu hipertenziju. Takođe se koristi klasifikacija prema razinama krvnog tlaka i prema prisutnosti iili odsutnosti komplikacija.
Uzrok esencijalne (primarne) hipertenzije ne može se ustanoviti ali genetski čimbenici, način prehrane, stres, pretjerani unos soli – mogu doprinijeti njezinom razvoju. Esencijalna hipertenzija obuhvata preko 95% svih hipertenzija. Sekundarna hipertenzija je hipertenzija izazvana specifičnim osnovnim stanjima kao što su bolesti bubrega, neki endokrini poremećaji, srčane abnormalnosti itd.
Povišen krvni pritisak godinama ne mora pokazivati simptome, zbog toga se i smatra podmuklom bolešću(sve dok ne dođe do oštećenja ciljnih organa poput srca, bubrega, mozga, žile fundusa, velike krvne žile..) Ali se kod nekih ljudi ipak javljaju simptomi poput boli i pritiska u glavi, crvenila lica, umora, smetenosti, mučnine, prekomjernog znojenja, uznemirenosti, osjećaja lupanja srca, zujanja u ušima, krvarenja iz nosa, smetnje vida itd.
Promjene životnih navika temelj prevencije, ali i liječenja hipertenzije!
Preporučuje se:
- redovno kontrolisanje krvnog pritiska, kako u kućnim uvjetima tako i kod ljekara porodične medicine. Redovno znači barem jednom godišnje, za zdrave ljude. Ako se govori o starijim ili ljudima u povećanom riziku, te kontrole trebalo bi da budu i češće.
- higijensko-dijetetski režim prehrane što znači prije svega smanjiti dnevni unos soli(na manje od 5 dnevno), zatim konzumirati svježe voće, povrće i orašaste plodove( u ishranu uvesti što više ribe i bijelog mesa, a izbjegavati crveno meso), te izbjegavati zasićene i trans masti.
- prestanak pušenja i konzumiranja alkohola ( cigareta uzrokuje stiskanje krvne žile i porast krvnog pritiska, te uz ostale riziko faktore povećava mogućnost razvoja srčanog i moždanog udara. Svaki prestanak pušenja smanjit će rizik za srčanu bolest upola unutar godine dana)
- ograničiti unos kofeina (kofein može kod nekih uzrokovati povišenje krvnog pritiska u trajanju do tri sata za čak 10 mmHg)
- redovna fizička aktivnost ( prilagoditi fizičku aktivnost fizičkim sposobnostima organizma. Neka to bude lagano trčanje, šetnja, vožnja biciklom, plivanje i sl. Umjerena tjelesna aktivnost 3 x sedmično snižava krvni pritisak za 5-10 mm Hg, održava poželjnu tjelesnu težinu, oslobađa od stresa, što je takođe riziko faktor za nastanak hipertenzije.
-održavanje normalne tjelesne težine ( dobar pokazatelj debljine je tzv. ITM- indeks tjelesne mase. Preporučuje se postepeno mršavljenje, jer već gubitak tjelesne težine od 4-5 kg snižava vrijednosti krvnog pritiska, a gubitak od 10 kg snižava pritisak za 5-10 mmHg)
Uvođenjem zdravih životnih navika ne samo da ćemo uticati na hipertenziju, nego i na posljedično mogući nastanak drugih kardiovakularnih bolesti( poput srčanog i moždanog udara). Takodjer ćemo staviti pod kontrolu i bolesti koje mogu voditi hipertenziji poput šećerne bolesti, povišenih masnoća u krvi itd.
Dr. med. Amra Zahirović
