21/10/2025
Mjesec borbe protiv raka dojke 2025.
Oktobar/listopad je mjesec podizanja svijesti o raku dojke – vrijeme da se stvori svijest, oda počast milionima života pogođenih rakom dojke i potvrdi globalna posvećenost pravednom pristupu zdravstvenoj zaštiti i poboljšanju preživljavanja za sve. Ove godine tema glasi: “Svaka priča je jedinstvena, svako putovanje je važno”.
Svaka dijagnoza raka dojke je lična. Iza svake dijagnoze stoji priča – o hrabrosti, izdržljivosti i nadi. Ova tema nas podsjeća da rak dojke različito utiče na živote žena i njihovih porodica širom svijeta i da svako putovanje zaslužuje suosjećanje, dostojanstvo i podršku.
Tema ove godine prepoznaje različitost iskustava i naglašava potrebu za suosjećajnom, pravovremenom i kvalitetnom njegom za sve – bez obzira na geografiju, primanja ili porijeklo.
Rak dojke ostaje jedan od vodećih javnozdravstvenih izazova za žene širom svijeta. Mjesec oktobar/listopad služi kao godišnje podsjećanje na važnost prevencije, ranog otkrivanja i poboljšanja pristupa kvalitetnoj njezi.
Ovaj mjesec omogućava zdravstvenim sistemima, civilnom društvu, medijima i zajednicama da intenziviraju aktivnosti, ocijene postojeće kapacitete i planiraju unaprjeđenje.
Ključne činjenice
• Rak dojke bio je najčešći rak kod žena u 157 od 185 zemalja u 2022. godini.
• Rak dojke je 2022. godine uzrokovao procijenjenih 670.000 smrtnih slučajeva širom svijeta.
• Global Breast Cancer Iniciative (GBCI) postavila je cilj smanjenja smrtnosti za 2,5% godišnje, što bi između 2020. i 2040. godine značajno smanjilo milione smrtnih ishoda.
• Otprilike polovina svih slučajeva raka dojke javlja se kod žena bez specifičnih faktora rizika osim spola i dobi.
• Rak dojke se javlja u svakoj zemlji svijeta.
• Otprilike 0,5–1% slučajeva raka dojke javlja se kod muškaraca.
• Učinkovite intervencije za ranu i pravovremenu dijagnozu povezane su sa liječenjem, rehabilitacijom i palijativnom njegom u cilju smanjenja broja novooboljelih i sprječavanja daljnjih komplikacija.
Glavni izazovi nalaze se u zemljama sa srednjim i niskim prihodima- tamo je stopa preživljavanja niža zbog kasne dijagnoze, ograničenog pristupa terapiji, slabije organiziranim programima ranog otkrivanja.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, u periodu od 2013. do 2023. godine registrovan je porast stope obolijevanja na 10 000 žena, od 26,6 – 2013. godine do vrijednosti stope od 30,6 – 2023. godine.
Ko je u riziku?
Ženski spol je najjači faktor rizika za rak dojke. Otprilike 99% raka dojke javlja se kod žena, a 0,5–1% raka dojke javlja se kod muškaraca. Liječenje raka dojke kod muškaraca slijedi iste principe upravljanja kao i kod žena.
Određeni faktori povećavaju rizik od raka dojke uključujući starenje, gojaznost, štetnu upotrebu alkohola, porodičnu historiju raka dojke, historiju izloženosti zračenju, reproduktivnu historiju (kao što su dob kada je počela menstruacija i dob prve trudnoće), upotrebu duhana i postmenopauzalnu hormonsku terapiju. Otprilike polovina raka dojke razvija se kod žena koje nemaju prepoznatljiv faktor rizika za rak dojke osim spola (žene) i dobi (preko 40 godina).
Porodična historija povećava rizik od raka dojke, ali većina žena kojima je dijagnosticiran rak dojke nemaju poznatu porodičnu historiju bolesti. Međutim, nedostatak poznate porodične historije ne znači nužno da je žena u smanjenom riziku.
Smrtnost se smanjuje kada se slučajevi raka dojke otkriju i liječe rano. Postoje dvije komponente ranog otkrivanja: rana dijagnoza – svjesnost o znacima i simptomima raka dojke i važnost traženja medicinskog savjeta za abnormalne nalaze, pravovremena klinička evaluacija i dijagnoza te upućivanje na liječenje; i skrining: primjena mamografije kod naizgled zdrave populacije, obično žena starosti 50-69 godina, kako bi se identificirale predkliničke lezije prije pojave prepoznatljivih znakova ili simptoma.
Zašto je rana dijagnostika važna
U ranoj fazi, karcinom dojke često ne daje primjetne simptome. Zato je samopregled i redovna kontrola neophodna. Simptomi poput pojave kvržice, promjene oblika, udubljenja, promjene kože na dojci ili iscjetka iz bradavice ne treba ignorisati — čak i ako nema boli. Ako se rak proširi na limfne čvorove ili udaljene organe, liječenje postaje složenije i ishodi rizičniji.
Savjeti za pacijente
• Samopregled dojki jednom mjesečno – idealno nekoliko dana nakon završetka menstruacije.
• Redovni medicinski pregledi – ne čekajte simptome, redovni mamografski i ultrazvučni skrinizi.
• Obratite pažnju na promjene – najmanji znak može biti važan.
• Zdrave navike smanjuju rizik – održavajte optimalnu tjelesnu težinu, bavite se redovno fizičkim aktivnostima, izbjegavajte alkohol i prestanite pušiti.
• Dojenje i umjereno korištenje hormona – ako je moguće, dojenje pruža određenu zaštitu, a dugotrajna hormonska terapija treba biti pažljivo razmotrena.
U toku 2024 godine u Domu zdravlja Zavidovići je registrovan 61 novootkriveni karcinom .
Dominantan je karcinom dojki, zatim karcinom bronha i pluća , a nakon toga karcinom gastrointestinalnog trakta.
Izvor podataka: zavod za javno zdravstvo FBiH