Psihološki centar Sidro / Psychological center Anchor

Psihološki centar Sidro / Psychological center Anchor Drži nas u sada i ovde pomažući nam da lakše obradimo i najteže sadržaje, kao i da ih konačno integrišemo, zaokružujući svoje iskustvo na funkcionalniji način.

Psihoterapija i psihološko savetovanje, koučing i edukacija iz oblasti mentalnog zdravlja / Psychotherapy and psychological counseling, coaching and mental health education Psihološki centar Sidro se bavi psihoterapijom i psihološkim savetovanjem, koučingom i edukacijom iz oblasti mentalnog zdravlja.

“Sidro” u psihoterapiji označava poseban vid resursa koji nam daje osećaj sigurnosti, oslonca i psihološkog blagostanja. Naša praksa kao psihologa i psihoterapeuta usmerena je upravo na ovakvu vrstu podrške klijentima. Verujemo da je odnos između klijenta i terapeuta ključan za terapijsku promenu pa akcenat u radu stavljamo na nekritičko prihvatanje klijenta, kao i na razumevanje životne priče i otkrivanje slojeva značenja svakog pojedinačnog klijenta. U radu nas vode radoznalost i otvorenost da razumemo klijenta u zajedničkom terapijskom okruženju. U našem pristupu integrišemo konstruktivističku psihoterapiju, kao našu primarnu psihoterapijsku orijentaciju, sa elementima drugih humanističkih pravaca, tehnikama telesne psihoterapije i EMDR-a. Bavimo se individualnom i grupnom psihoterapijom odraslih i adolescenata, bračnom/partnerskom psihoterapijom i psihološkim koučingom. Terapije se sprovode uživo i online. Sidro su Marija Radovanović i Jovana Krotić Čelikić, dipl. psihološkinje i psihoterapeutkinje u superviziji. Za više detalja možete nas kontaktirati na:
psiholoskicentarsidro@gmail.com
jovanakrotic@gmail.com
marija.radovanovich@gmail.com

03/07/2025
Živimo u vremenu u kom se razum stavlja naspram emocija. Otvoreno ispoljavanje emocija se često doživljava kao nepoželjn...
11/02/2022

Živimo u vremenu u kom se razum stavlja naspram emocija. Otvoreno ispoljavanje emocija se često doživljava kao nepoželjno ili kao znak slabosti. Ali emocije daju smisao nekom događaju i boje naše iskustvo. Način na koji konstruišemo neki događaj određuje i kako ćemo se osećati povodom njega. Emocije su znak da se dešava neka promena/tranzicija koju bi trebalo da registrujemo i da se njom pozabavimo. Dakle, emocije su stvar razuma koliko i tela i fiziologije, a njihovo prepoznavanje i izražavanje je sve samo ne slabost. Naprotiv, zahteva dosta osvešćivanja i samorefleksije.

Prve dane nove godine iskoristimo da reflektujemo nad prošlom godinom i osmislimo sta želimo da postignemo u 2022. Za št...
02/01/2022

Prve dane nove godine iskoristimo da reflektujemo nad prošlom godinom i osmislimo sta želimo da postignemo u 2022.

Za šta vi pravite prostor da izraste u 2022.godini? 🌼

Repost

30.10. u 16-19h počinjemo sa prvom radionicom iz ciklusa "Mama u moru emocija" koja se bavi maminim besom.Kako da znate ...
14/10/2021

30.10. u 16-19h počinjemo sa prvom radionicom iz ciklusa "Mama u moru emocija" koja se bavi maminim besom.

Kako da znate da li je radionica za vas?
Ukoliko se, kao i nemali broj mama, mučite sa besom, gubite tlo pod nogama i smirenost u odnosu prema deci ili partneru - radionica je odlična prilika da radite na ovoj temi sa Marijom i Jovanom, psihološkinjama i psihoterapeutkinjama, kao i drugim mamama sa sličnim iskustvima.

Na radionici će vam Marija i Jovana dati ideje zašto se bes javlja i zašto je kao psihološki fenomen specifičan kod mama; zajedno sa vama istraživaće šta je to što vas čini besnim, na koji način je bes funkcionalan za vas i kako upravljati besom (umesto on nama).

Teme radionice:
~ Razumevanje besa kao psihološke pojave kod mama
~ Učenje da razumete svoj bes: kakvu ulogu bes ima za vas lično, u kakvom je odnosu sa ostatkom psihološkog sveta
~ Učenje kako identifikovati svoje potrebe i njihovu vezu sa besom
~ Praktične tehnike za nošenje sa besom: uzemljenje, re-framing i alternativni performans
~ Samosaosećanje i kako reparirati odnos sa sobom i bliskim ljudima nakon besa
~ Još mnogo toga...

Nakon radionice ćete bolje razumeti svoj bes, osećati se osnaženo i steći alate za rad sa besom.

Radionica je deo ciklusa „Mama u moru emocija“ koji se bavi teškim osećanjima i temama kod majki.
Ceo ciklus je zaokružena celina, ali su radionice tako osmišljene da se mogu pratiti i pojedinačno.

S obzirom da je broj učesnica ograničen, rezervišite svoje mesto na vreme. Prijave traju do 26.10.
Sve učesnice će po potvrdi učešća dobiti link ka Zoom-u preko koga će se realizovati radionice.

Trajanje radionice: 3 sata.
Cena radionice: 3000 RSD (10000 RSD za ceo ciklus od 4 radionice).

Danas je Svetski dan mentalnog zdravlja.Vodite računa o svom i mentalnom zdravlju bliskih ljudi, jer “nevidljive rane” m...
10/10/2021

Danas je Svetski dan mentalnog zdravlja.

Vodite računa o svom i mentalnom zdravlju bliskih ljudi, jer “nevidljive rane” mogu biti jednako, ako ne i više, bolne od onih vidljivih.

Mi psiholozi volimo da kažemo da je svaka psihološka kriza istovremeno i šansa za rast i razvoj. Iskoristite ih.

Istražujte sebe i učite o sebi sa nežnošću i razumevanjem. Istražite šta vam prija i šta su vam resursi podrške - ojačajte ih!

Baš to jačanje biće glavno za vaš kvalitetan I ispunjen život.



Today is World Mental Health Day.

Take care of your and the mental health of people close to you, because "invisible wounds" can be equally, if not more painful, than those visible.

We psychologists like to say that every psychological crisis is simultaneously a chance for growth and development. Use those crisis for your psychological development.

Explore yourself and learn about yourself with tenderness and understanding. Explore what's good for you and what your support resources are - strengthen them!

This particular strengthening will be the main thing for your quality and fulfilling life.

Da li vam se dešava da se često zateknete u sličnim situacijama - pogadjaju nas stalno iste stvari, ponavljamo iste odno...
30/09/2021

Da li vam se dešava da se često zateknete u sličnim situacijama - pogadjaju nas stalno iste stvari, ponavljamo iste odnose i obrasce? Sve što ne osvestimo i ne verbalizujemo vodi nas kroz utabane staze kada stvaramo obrasce reagovanja.
Znak da se razvijamo i rastemo je kada možemo svesno da biramo kako ćemo se ponašati i reagovati - kada iz čitavog repertoara konstrukata možemo da odaberemo onaj koji nama odgovara i kada možemo da elaborišemo svoj izbor umesto da to radimo "impulsivno" ili " po nahodjenju". Na taj način prekidamo ciklus i obrasce i pravimo svesne izbore.

*********************************

Do you find youself often in the similar situations - we are trigered by the same things, we reapet the same relationships and patterns? Our unconscious and unverbalized constructs are creating our patterns of behaviour. The sign of development and maturity is when we can consciously choose how to behave and react - when we can pick from the whole repertoire of constructs the ones that suits us the best and whem we can make elaborate choice insted to react "impulsivly".
That is how petters are broken and conscious choices are made.


In the rush to return to normal, use this time to consider which parts of normal are worth rushing back to.
21/09/2021

In the rush to return to normal, use this time to consider which parts of normal are worth rushing back to.

Negujmo saosećajan, razumevajuć i istraživački odnos prema sebi umesto kriticizma.Zato se zapitajmo "šta sada mogu da ur...
17/09/2021

Negujmo saosećajan, razumevajuć i istraživački odnos prema sebi umesto kriticizma.

Zato se zapitajmo "šta sada mogu da uradim za sebe kao što bih uradio/la za prijatelja" i ponašajmo se prema sebi kao prema najboljem prijatelju.

Odnos sa sobom najtrajniji je odnos koji ćemo imati u životu, a način na koji razgovaramo sa sobom i kako doživljavamo sebe određuje i kvalitet odnosa sa drugima.


Let's cultivate a compassionate, understanding and exploratory attitude towards ourselves instead of criticism.

So let's ask ourselves "what can I do for myself now as I would for a friend" and treat ourselves like a best friend.

The relationship with ourselves is the most lasting relationship that we will have in life, and the way we talk to ourselves and how we perceive ourselves determines the quality of the relationship with others.

Nije naša odgovornost da spasimo, popravimo ili izlečimo druge ljude (najčešće bliske ljude).Ne moramo zaceliti ili popr...
16/09/2021

Nije naša odgovornost da spasimo, popravimo ili izlečimo druge ljude (najčešće bliske ljude).

Ne moramo zaceliti ili popraviti sve što je oštećeno. Ne moramo svakog učiniti srećnim.

Dajmo sebi dozvolu da se odmorimo i obnovimo.
zdravlje
It is not our responsibility to save, repair or heal other people (usually those close to us).

We don't have to heal or fix everything that's been damaged. We don't have to make everyone happy.

Let’s give ourselves permission to rest and replanish.

Puno vremena provodimo razmišljajući o tome šta će drugi misliti ili govoriti o nama. To utiče na naše ponašanje, osećan...
31/08/2021

Puno vremena provodimo razmišljajući o tome šta će drugi misliti ili govoriti o nama. To utiče na naše ponašanje, osećanja i odluke koje donosimo. Često je dovoljna samo jedna kritika ili komentar da se osetimo loše ili manje vredno.

Nasuprot tome, u ovim situacijama potrebno je da se zapitamo: ko su osobe čiju validaciju tražimo i koga to želimo da impresioniramo? Zašto nam je to značajno? Ko je taj naš unutrašnji kritičar koji funkcioniše po principu "sve ili ništa" (koji traži validaciju (skoro) svih ljudi)?

Istina je da kao što se nama ne dopadaju svi ljudi, ni mi se ne možemo svima svideti i to je sasvim OK. Jedine osobe koje treba da impresioniramo smo mi sami.

Zato se zapitajmo:
Šta sam kao dete želeo/la i očekivao/la od sebe, kakav/kakva osoba da postanem?
Šta je to što bi trebalo da uradim da, kada se sa 85 godina osvrnem unazad, budem ponosan/a na sebe?

Panični napadi nisu slučajnost!Oni imaju svoju ulogu i smisao u našem psihološkom sistemu, baš kao i svi simptomi.Uprkos...
24/08/2021

Panični napadi nisu slučajnost!
Oni imaju svoju ulogu i smisao u našem psihološkom sistemu, baš kao i svi simptomi.

Uprkos tome, i klijenti i terapeuti često pokušavaju da ih se direktno i brzo reše tehnikama "upravljanja simptomima", radom na „iracionalnim“ mislima ili medikamentima. Ovo vodi tome da ne osvestimo “prave” izvore tegoba već da “gasimo simptome” dok izvor ostaje i dalje aktivan. Tako ono što je pokrenulo panični napad može nastaviti da se ispoljava, ali na drugačije načine (npr. kao psiho-somatske tegobe).

Kako bi se zaista "oslobodili" paničnih napada moramo prvo osvestiti i razumeti funkciju simptoma i značenje koje panični napad ima u našem sistemu konstrukata. Tek nakon toga rešavamo se simptoma i tražimo funkcionalnije alternative za uzroke koji stoje iza paničnih napada.

Primer: napad panike je "bolji" izbor za klijenta nego li da se suoči sa osećanjem užasne odbačenosti. Stoga pitanje koje prvo rešavamo u terapiji jeste – odakle odbačenost i kako da funkcionalnije izađemo na kraj sa tim osećajem umesto "uskakanja" u panični napad?

Ne može se „čupati“ nijedan simptom pre nego razumemo njegovu funkciju i kako da to "što on radi" u našem sistemu nadomestimo funkcionalnijim ponašanjem.
Dakle, ključno pitanje od koga krećemo nije “kako izaći na kraj sa paničnim napadom” već čemu on služi i šta je to što bismo doživljavali da paničnih napada nema (depresiju, tugu, izolovanost?..).


Panic attacks are no coincidence!
They have a role and meaning in our psychological system, just like all the symptoms.

Nevertheless, both clients and therapists often try to get rid of them directly and quickly by utilizing "symptom management" techniques, working on "irrational" thoughts or medicaments. This leads us not to get aware of the "real" causes of distress, but to "extinguish the symptoms" while the cause remains active. That is how triggers of the panic attack can continue to manifest, but in different ways (e.g. as psycho-somatic problems).

In order to truly "get rid" of panic attacks, we firstly must become aware of and understand meaning that a panic attack has in our system of constructs. Only after that do we address our symptoms and seek more functional alternatives to the causes behind panic attacks.

Example: a panic attack is a "better" choice for a client than to face a sense of appalling rejection. Therefore, the question we solve first in therapy is – where does rejection come from and how can we deal with it in a more functional way instead of "jumping" into a panic attack?

We can not "get rid” of any symptom before we understand its function and how to make up for what it does in our system in a more functional manner.
Therefore, the major question to start psychotherapy with is not "how to deal with a panic attack" but what it serves and how would we feel if there were no panic attacks (depression, sadness, isolation?..).

Address

Belgrade

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Psihološki centar Sidro / Psychological center Anchor posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Practice

Send a message to Psihološki centar Sidro / Psychological center Anchor:

Share

Share on Facebook Share on Twitter Share on LinkedIn
Share on Pinterest Share on Reddit Share via Email
Share on WhatsApp Share on Instagram Share on Telegram