16/12/2025
Hronični umor, stomačić i anksioznost?
Kortizol je vitalni steroidni hormon koji proizvode nadbubrežne žlezde i igra centralnu ulogu u reakciji tela na fizički i emocionalni stres. Često nazivan „hormonom stresa“, kortizol pomaže u regulisanju različitih funkcija u reakciji tela na stres, uključujući energetski metabolizam, nivo šećera u krvi i upalu. Kada mozak signalizira oslobađanje kortizola kao odgovor na stres, on povećava nivo šećera u krvi, suzbija imuni sistem i pomaže u razgradnji masti, proteina i ugljenih hidrata za energiju.
Dok nivoi kortizola obično prate prirodni dnevni ritam – dostižu vrhunac ujutru i smanjuju se noću – hronično povišeni nivoi mogu negativno uticati na telo. Ovi efekti uključuju povećanje telesne težine, nesanicu, poremećaje raspoloženja i smanjenu gustinu kostiju.
Kada je stres konstantan hipotalamus postaje manje osetljiv na povratne informacije iz nadbubrežnih žlezda i nivo kortizola postaje uglavnom nestabilan. Kada se ovo dogodi, postaje teže da se lučenje kortizola održi u njegovom normalnom cirkadijalnom ritmu, što može za posledicu da ima periode neodgovarajuće visokog ili niskog kortizola. Kod nekih ljudi kortizol se tada pojačano luči noću (kada bi trebalo da bude nizak), pa leže izmoždeni ali potpuno budni. Kod drugih, opada ujutru (kada bi trebalo da bude visok), zbog čega se osećaju nesposobno da ustanu iz kreveta.
Kako kortizol utiče na težinu
Kortizol značajno utiče na kontrolu težine. Kada nivo kortizola poraste, on pokreće fiziološke reakcije koje podstiču povećanje telesne težine. To uključuje povećano skladištenje masti, posebno u predelu abdomena, i usporen metabolizam, što otežava gubitak viška kilograma. Pored toga, kortizol stimuliše oslobađanje insulina, povećavajući nivo šećera u krvi i izazivajući želju za hranom sa visokim sadržajem kalorija i ugljenih hidrata. Ova kombinacija može dovesti do nakupljanja visceralne masti, što je povezano sa zdravstvenim rizicima kao što su dijabetes, kardiovaskularne bolesti i metabolički sindrom.
Hronično povišen nivo kortizola takođe može poremetiti hormone gladi, što dovodi do prejedanja i loše regulacije apetita, što otežava održavanje zdrave težine.
Simptomi viška kortizola
Kada su nivoi kortizola previsoki, mogu značajno uticati na opšte zdravlje i blagostanje. Uobičajeni znaci neravnoteže kortizola uključuju povećanje telesne težine - posebno u srednjem delu tela - i teškoće u gubitku težine uprkos zdravoj ishrani i režimu vežbanja. Ostali simptomi mogu uključivati:
• Nesanica
• Promene raspoloženja, glavobolje, razdražljivost i kognitivne poteškoće – kombinaciju ponekad nazvanu “zamagljenost mozga” – sve zbog nedostatka okrepljujućeg sna
• Anksioznost i depresija
• Neravnoteža šećera u krvi
• Pad energije
• Gorušica ili žgaravica,
• Crevni problemi kao što je sindrom iritabilnog creva (višak kortizola smanjuje stvaranje stomačne kiseline i dovodi do lošeg varenja hrane, gasova, nadutosti i proliva)
• Nervozna glad
• Promene u nivou masti u krvi (dislipidemija)
• Smanjen libido
• Kognitivni problemi, kao što su magla u mozgu, gubici pamćenja i teškoće sa koncentracijom
• Žene mogu imati neredovne menstrualne cikluse, dok muškarci mogu imati smanjenje nivoa testosterona i erektilnu disfunkciju.
Povećan nivo kortizola vodi žudnji za solju može dovesti do povećanog zadržavanja natrijuma. Istovremeno, kortizol teži da istisne kalijum, što potencijalno čini telo deficitarnim u ovom važnom mineralu.Ovaj poremećaj elektrolitskog balansa može doprineti zadržavanju vode, uzrokujući nadimanje i osećaj težine.