05/02/2026
Kada je stres konstantan hipotalamus postaje manje osetljiv na povratne informacije iz nadbubrežnih žlezda i nivo kortizola postaje uglavnom nestabilan. Kada se ovo dogodi, postaje teže da se lučenje kortizola održi u njegovom normalnom cirkadijalnom ritmu, što može za posledicu da ima periode neodgovarajuće visokog ili niskog kortizola. Kod nekih ljudi kortizol se tada pojačano luči noću (kada bi trebalo da bude nizak), pa leže izmoždeni ali potpuno budni. Kod drugih, opada ujutru (kada bi trebalo da bude visok), zbog čega se osećaju nesposobno da ustanu iz kreveta.
Efekti trajnog nepravilnog lučenja kortizola obično se prvo manifestuju kao poremećaj u spavanju i netabilni nivoi energije, ali drugi znaci uzbune uključuju glavobolje, razdražljivost i kognitivne poteškoće – kombinaciju ponekad nazvanu “zamagljenost mozga” – sve zbog nedostatka okrepljujućeg sna. Mnoge žene, takođe, doživljavaju menstrualne nepravilnosti. Višak kortizola inhibira funkciju jajnika, pošto mozak koji je naviknut na stres misli da opasnost vreba iza svakog ugla. Preživljavanje je važnije od rađanja i vaše telo se fokusira na obezbeđivanje energije za vaše noge da trče, ne za vaše jajnike.
Problemi sa varenjem su takođe česti, pošto višak kortizola smanjuje stvaranje stomačne kiseline. Zbog toga ne možete da pravilno varite hranu i imate gasove, nadutost i proliv. Posle dužeg vremena povećanog nivoa kortizola, možete da iskusiti i nedostatak hranljivih materija. Velika je verovatnoća da ćete osećati žudnju za hranom. Čeznja za solju je uobičajena, uglavnom zbog toga što nadbubrežne žlezde proizvode hormon aldosteron, koji održava nivo natrijuma u organizmu (i posledično krvni pritisak). Disbalans natrijuma koji može da nastane zbog viška adrenalnih hormona vodi žudnji za solju i može da izazove nizak krvni pritisak. Povišen kortizol takođe dovodi do akumulacije masti u srednjem delu tela i može da dovede do skokova šećera u krvi koji se na kraju nagomilava u abdomenu kao mast.