Mentalno Klupko

Mentalno Klupko Psihološko savetovalište koje nudi različite usluge iz brojnih oblasti, što osigurava bolju i detaljniju pokrivenost problema sa kojima se ljudi susreću.

Dobrodošli na zvaničnu Facebook stranicu psihološkog savetovališta Mentalno Klupko! Naš tim čine stručnjaci iz različitih oblasti, što doprinosi boljoj pokrivenosti različitih problema s kojima se ljudi suočavaju. Svi članovi savetovališta su na edukacijama iz različitih psihoterapijskih pravaca, ili su već sertifikovani psihoterapeuti. Nudimo usluge psihoterapije i psihološkog savetovanja, psihodijagnostiku, koučing, pomoć pri odabiru profesionalne orijentacije, te izdavanje psihoterapijskog prostora. Tim poseduje 156 sertifikata, broji preko tri stotine zadovoljnih klijenata i preko četiri hiljade održanih seansi. Naša vizija i cilj jeste osnaživanje kvalitetnih ljudskih odnosa, pridržavanje etičkih principa, promoviranje ljudskih prava i sloboda, razrešenje stigmatizacije duševnih bolesnika, obrazovanje i edukacija čitalaca, savetovanje o psihološkim krizama, te motivacija za napretkom. Potražite nas na web stranici:
www.psihoterapijasrbija.com

30/10/2025

Koliko puta ste čuli od svojih prijatelja ,,ma ne treba meni terapeut, ja to sam/a rešavam”? A koliko puta ste pomislili da bi tom prijatelju upravo terapeut mogao pomoći u rešavanju problema jer vi prosto ne znate kako i šta da posavetujete?

Danas pričamo na ovu temu, poslušajte video.

Prošlog vikenda, članovi Mentalnog klupka učestvovali su na 15. Kongresu psihoterapeuta Srbije sa temom „Konflikti u nam...
28/10/2025

Prošlog vikenda, članovi Mentalnog klupka učestvovali su na 15. Kongresu psihoterapeuta Srbije sa temom „Konflikti u nama i oko nas“: mestu gde se razmenjuju ideje, iskustva i strasti prema razumevanju onog što se dešava u nama i oko nas.

Stefan Dimić govorio je o sabbatical periodu terapeuta i onome što se događa kada odlučimo da zastanemo a i nestanemo na pola godine.
Anastasija Grujić Erić, zajedno sa Marijom Mitrović, istražila je iracionalna uverenja roditelja adolescenata kroz REBT perspektivu.

Zahvalni smo što su upravo naši članovi doprineli ovogodišnjoj temi, jer konflikti, kako spoljašnji, tako i unutrašnji, počinju razumevanjem. 😊

Strah od promene je jedno od čestih ljudskih iskustava i jedan od najčešćih strahova kod odraslog čoveka. Psihologija ga...
23/10/2025

Strah od promene je jedno od čestih ljudskih iskustava i jedan od najčešćih strahova kod odraslog čoveka. Psihologija ga objašnjava kroz više teorijskih okvira.

Neki od njih su:
1. Evolutivna perspektiva
Ljudi su kroz evoluciju razvili sklonost da se drže poznatog i sigurnog. Nepoznato je nekada značilo i potencijalnu opasnost (predator, glad, neprijateljsko okruženje). Zbog toga naš mozak često reaguje na promenu kao na pretnju, iako ona realno može biti neutralna ili čak pozitivna.

2. Neurobiološki mehanizmi
Promena aktivira amigdalu, deo mozga odgovoran za prepoznavanje opasnosti. Neizvesnost povećava nivo kortizola (hormona stresa), što dovodi do anksioznosti, izbegavanja i odlaganja donošenja odluka.

3. Kognitivni aspekti
Teorija kognitivne disonance: promene često traže da promenimo stavove, ponašanja ili identitet, što izaziva unutrašnju napetost. Takođe, zbog koncepta negativne pristrasnosti, ljudi lakše zamišljaju šta sve može poći loše, nego šta može biti dobro. Potrebа za predvidljivošću dovodi do toga da naš mozak voli obrasce i rutinu a promena ih remeti i izaziva osećaj gubitka kontrole. Promena podseća na prolaznost i činjenicu da ništa nije trajno.

Psihologija strah od promene vidi kao kombinaciju biološke reakcije na neizvesnost, kognitivnih pristrasnosti, emocionalnih obrazaca i socijalnih faktora.
Nije sam strah prepreka, već način na koji ga razumemo i kako se s njim nosimo.
Pa kao se onda nositi sa strahom od promene?
Pre svega, prepoznati da je strah normalan i da ga ne treba potiskivati. Umesto „borbe protiv straha“, radimo na prihvatanju osećaja kao prirodnog dela procesa promene i preispitujemo katastrofične misli i skokove na zaključak („Ako promenim posao, sigurno ću propasti“ - „Možda će biti teško, ali imam i resurse i podršku“). Ne moramo odmah uvesti radikalnu promenu - postepeno izlaganje malim promenama i uvođenje malih i kontrolisanih koraka umanjuju strah i olakšavaju promenu.

Na kraju, ne moramo se osloboditi straha da bismo se menjali, dovoljno je da ga upoznamo i sa tom spoznajom krenemo dalje.

✍🏻 Anastasija Grujić Erić

21/10/2025

Koliko puta ste rekli „da“, a u sebi želeli da kažete „ne“?
Izbegavanje konflikta i stalno udovoljavanje drugima deluju bezazleno, dok ne primetite koliko vas iscrpljuju.
Danas pričamo na ovu temu, kako da ove obrasce prepoznate kod sebe i koji su prvi koraci da ih razgradite. 😊

16/10/2025

Mladi danas ne odustaju lako, ali često zaborave da imaju pravo da zastanu.

Svet koji od studenata očekuje da uvek budu produktivni, sigurni i spremni, retko im daje prostor da budu ljudi.
Zato Mentalno klupko organizuje radionicu „STUDENTI ZA STUDENTE“, posvećenu razvoju rezilijentnosti - sposobnosti da se oporavimo od pritiska, neuspeha i promena.

📅 25.10.2025. 11:00-13:00h
📍 Novi Beograd
🎟️ Kotizacija: 500 dinara

Sav prihod sa radionice biće doniran organizaciji , koja pruža podršku mladima širom Srbije.

🎯 Pridružite se radionici na linku u opisu profila, podelite objavu ili podržite inicijativu.

Za studente.
Za sve koji su bili studenti.
Za sve koji će biti studenti.

14/10/2025

Kada kažemo ,,intimnost”, šta sve podrazumeva ova reč i zašto je mnogo šira od pojma intimnog odnosa sa čime ovu reč izjednačujemo? Poslušajte u videu.

Znate li da promena jednog člana porodice često menja celu porodicu? U današnjem blogu naša Lenka Janković piše o svojoj...
09/10/2025

Znate li da promena jednog člana porodice često menja celu porodicu?

U današnjem blogu naša Lenka Janković piše o svojoj ličnoj priči i razlozima zašto je postala psihoterapeut i o tome kako individualna i porodična terapija otvaraju prostor za rast i slobodu.

Ceo tekst je na sajtu i na linku u opisu profila 😊

07/10/2025

„Lagano.“
Reč koja često znači sve osim onoga što stvarno osećamo.

Na Svetski dan mentalnog zdravlja, u petak, pričamo o svemu onome o čemu uglavnom izbegavamo da pričamo - kako smo.

Pozivamo vas da nam se priključite interaktivnoj radionici o mentalnom zdravlju muškaraca „Kako si, ali stvarno?“

📅 10. oktobar, 18h, online
🎙 Psihoterapeuti Stefan Dimić, Vladimir Mentus, Milan Čolakov
📍 Prijave u DM

Vidimo se!

Terapijski odnos nije samo susret klijenta i terapeuta, on je srce svakog procesa promene i isceljenja i često upravo kv...
02/10/2025

Terapijski odnos nije samo susret klijenta i terapeuta, on je srce svakog procesa promene i isceljenja i često upravo kvalitet tog odnosa ima veći uticaj na ishod terapije nego sama tehnika ili pravac kojem terapeut pripada.
Za razliku od drugih odnosa u životu, terapijski je jasno profesionalno definisan i po prirodi asimetričan: fokus je uvek na klijentovim potrebama, a terapeut je tu da pruži podršku i sigurnost.
U tom posebnom prostoru ključnu ulogu imaju:
• osećaj sigurnosti i poverenja,
• autentičnost i iskrenost terapeuta,
• empatija i razumevanje.

Ovaj odnos počiva i na etičkim principima kao što su poverljivosti, kompetentnosti, neutralnosti i odgovornosti, koji čuvaju dobrobit klijenta i stabilnost procesa.
Jednako važan stub čine granice. One obezbeđuju da terapijski odnos ostane upravo to, prostor za rast i istraživanje, a ne prijateljski ili privatni odnos. Granice donose strukturu i predvidivost, daju osećaj sigurnosti i omogućavaju klijentu da se slobodno otvara i istražuje sopstvene emocije, bez straha od zloupotrebe.

Na kraju, terapijski odnos je mnogo više od stručnog razgovora,to je siguran prostor u kojem osoba može da bude viđena, saslušana i prihvaćena bez osuđivanja. Upravo taj osećaj da nismo sami u svojim borbama često postaje prvi korak ka promeni.
U tom odnosu učimo da poverenje i granice mogu da postoje zajedno, da podrška ne znači zavisnost i da ranjivost može biti izvor snage.
Zato je terapija jedinstveno putovanje, ne ka savršenstvu, već ka većem razumevanju sebe i izgradnji života koji nam donosi smisao i slobodu.

✍🏻 Branka Stefanović Karadžić

30/09/2025

Koliko nas stvarno pogađaju događaji oko nas i koliko naše mentalno zdravlje zavisi od okruženja?

U ovom videu pričamo o tome zašto ignorisanje društvenih turbulencija ne čini naše unutrašnje stanje imunim, i kako podrška i razgovor mogu pomoći da se izborimo sa osećajem bespomoćnosti.

Školski dan deteta obično je ispunjen obavezama: matematika, srpski jezik, fizičko… ali ono što se često ne vidi u raspo...
25/09/2025

Školski dan deteta obično je ispunjen obavezama: matematika, srpski jezik, fizičko… ali ono što se često ne vidi u rasporedu jeste vreme provedeno zajedno sa roditeljima. To vreme nije dodatak već temelj emocionalnog razvoja deteta.

U našem radu sa porodicama često primećujemo da roditelji, željni da sve funkcioniše kako treba, popunjavaju dan deteta aktivnostima, treninzima i dodatnim zadacima. Iako su sve te stvari važne za razvoj i znanje, ništa ne zamenjuje kvalitetno porodično vreme. Nekoliko trenutaka iskrene pažnje, razgovora ili zajedničke igre može biti vrednije od sat vremena dodatnih vežbi ili aktivnosti.

Ispod svih školskih časova u rasporedu, upišite svoje vreme sa detetom. Neka to bude trenutak kada slušamo dete i razgovaramo o tome kako mu/joj je prošao dan, šta ga/je raduje, a šta brine, ne proveravamo domaći „na brzinu“, već budemo prisutni i zainteresovani;
zajedno se smejemo, pričamo i jednostavno budemo deo njegovog sveta.

Deca ne pamte samo ocene i raspored časova, pamte osećaj sigurnosti, pažnje i povezanosti sa roditeljima.
Kada im pokažemo da školske obaveze nisu važnije od odnosa u porodici, gradimo kod njih samopouzdanje i sigurnost u sebe tako da osećaju da mogu da se oslone na roditelje i na sopstvene resurse, uče da je u redu govoriti o osećanjima i grade naviku da vrednuju vreme provedeno sa važnim ljudima, što jača njihove socijalne veštine i emocionalnu otpornost.

Ne radi se o eliminisanju odgovornosti ili rutine, već o ravnoteži između obaveza i pažnje. Škola je važna, ali mala pažnja roditelja svakog dana stvara ogromnu razliku u emocionalnom razvoju deteta i jača veze unutar porodice.

Kada gledate raspored, pored matematike i srpskog jezika, ostavite prostor za zajedničko vreme sa roditeljima. To može biti čak i 15–20 minuta, dovoljno da dete oseti da je viđeno i podržano. Budite više od nadzornika zadataka, budite prisutni, budite podrška i, najvažnije, budite ona sigurna luka u kojoj dete uvek može da se skloni, smeje i oseća ljubav.

Na kraju dana, upravo to vreme provedeno zajedno, razgovor i pažnja koje poklanjamo, ostaju u srcu deteta mnogo duže nego bilo koja ocena ili dodatna aktivnost. 😊

Ljudi često ostaju zaglavljeni u onome što im ne prija: u lošim navikama, poslovima, pa čak i u sopstvenim mislima, jer ...
23/09/2025

Ljudi često ostaju zaglavljeni u onome što im ne prija: u lošim navikama, poslovima, pa čak i u sopstvenim mislima, jer ih promena plaši više od trenutne nelagode. Osim teških situacija, taj strah se može javiti i u lepim, prirodnim prekretnicama, poput trenutka kada dete polazi u školu – trenutka koji nosi i radost, i strepnju, i tihe, neizgovorene dileme koje samo roditelj može osetiti.

Roditelj tada oseća ponos i uzbuđenje, ali i niz pitanja koja mu prolaze kroz glavu:
„Kako će se snaći? Hoće li ga prihvatiti? Hoću li ja umeti da ga podržim?“
Iako je ovo korak napred za vaše dete, mozak ga beleži kao nepoznatu teritoriju. Neizvesnost budi želju da sve kontrolišemo, da se držimo rutine, da unapred predvidimo svaki mogući problem ili da izbegnemo suočavanje sa emocijama.

Zašto je strah od promene tako jak?
Neizvesnost stvara nelagodu – ne znamo tačno šta nas čeka, a ta nepoznanica može biti paralisajuća.
Plašimo se da nećemo izdržati emocionalni pritisak ili da nećemo „dobro reagovati“ kada dođe trenutak koji zahteva od nas smirenost.
Naše misli ponekad crtaju najgori mogući scenario, iako je on retko realan.

Kako se nositi sa tim?

Prihvatite da strah ne znači da grešite. Naprotiv, često je znak da ste na teritoriji rasta, da ulazite u nove uloge i situacije – i vi, i vaše dete.
Fokusirajte se na prvi korak. Umesto „Moram da budem spreman za sve“, recite sebi: „Moj zadatak je danas da ga ispratim s osmehom.“ Mali koraci grade poverenje i sigurnost.
Normalizujte promenu. Podsetite sebe da su i drugi prošli kroz ovo, da su se prilagodili, i da ste i vi nekada bili to dete koje je učilo kako da hoda kroz nepoznato.

Polazak u školu nije samo novi početak za dete. To je i vaša prilika da otkrijete koliko podrške, strpljenja i ljubavi možete pružiti, čak i kada vas strah poziva da ostanete u poznatom.
Ne zaboravite: ne postoji savršena priprema, ne postoji potpuna kontrola, ali postoji prisutnost, toplina i razumevanje.
Polazak u školu je samo prvi od mnogih koraka u kojima će vaša podrška oblikovati samopouzdanje, otpornost i ljubav prema učenju – kod vašeg deteta, i kod vas samih.

✍🏻 Stevanija Matejić

Address

Starine Novaka 19
Belgrade
11000

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Mentalno Klupko posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Practice

Send a message to Mentalno Klupko:

Share

Share on Facebook Share on Twitter Share on LinkedIn
Share on Pinterest Share on Reddit Share via Email
Share on WhatsApp Share on Instagram Share on Telegram