Mentalno Klupko

Mentalno Klupko Psihološko savetovalište koje nudi različite usluge iz brojnih oblasti, što osigurava bolju i detaljniju pokrivenost problema sa kojima se ljudi susreću.

Dobrodošli na zvaničnu Facebook stranicu psihološkog savetovališta Mentalno Klupko! Naš tim čine stručnjaci iz različitih oblasti, što doprinosi boljoj pokrivenosti različitih problema s kojima se ljudi suočavaju. Svi članovi savetovališta su na edukacijama iz različitih psihoterapijskih pravaca, ili su već sertifikovani psihoterapeuti. Nudimo usluge psihoterapije i psihološkog savetovanja, psihodijagnostiku, koučing, pomoć pri odabiru profesionalne orijentacije, te izdavanje psihoterapijskog prostora. Tim poseduje 156 sertifikata, broji preko tri stotine zadovoljnih klijenata i preko četiri hiljade održanih seansi. Naša vizija i cilj jeste osnaživanje kvalitetnih ljudskih odnosa, pridržavanje etičkih principa, promoviranje ljudskih prava i sloboda, razrešenje stigmatizacije duševnih bolesnika, obrazovanje i edukacija čitalaca, savetovanje o psihološkim krizama, te motivacija za napretkom. Potražite nas na web stranici:
www.psihoterapijasrbija.com

19/03/2026

Biti autentičan ne znači reći sve što pomislimo. Niti znači uvek postupati isključivo prema sopstvenom impulsu.

Zrela autentičnost podrazumeva svest o sebi i o drugima istovremeno. Koja je granica između „surove iskrenosti” i povređivanja?
Poslušajte video!

Šta vas zapravo sprečava da radite na sebi?Da li je stvarno manjak vremena i novca? Ili je nešto dublje, tiše, neprijatn...
17/03/2026

Šta vas zapravo sprečava da radite na sebi?
Da li je stvarno manjak vremena i novca? Ili je nešto dublje, tiše, neprijatnije?

Rad na sebi često zvuči motivišuće. Kao nova verzija vas koja je smirenija, sigurnija, organizovanija. Ali kada psihoterapija stvarno počne, ona vas ne gura da budete bolji, već vas polako dovodi do toga da budete iskreni prema sebi, a to ume da zaboli.

Zaboli kada shvatite koliko vas nečije ponašanje pogađa, iako govorite da vam je svejedno. Kada priznate sebi koliko vam znači tuđe odobravanje. Kada osetite koliko vas plaši pomisao da budete ostavljeni. Kada uvidite koliko ste umorni od toga da sve držite pod kontrolom i da uvek budete jaki.

Nije problem u tome što ne znate šta treba da radite, jer često znate. Problem je što to znači da ćete morati da osetite ono što ste dugo izbegavali.

Psihoterapija nije brz popravak. To je prostor u kome sedite sa sobom, čak i kada vam se ne dopada ono što vidite. U kome ostajete u razgovoru koji vam je neprijatan. U kome polako menjate uverenja koja su vas nekada štitila, ali vas danas sputavaju.
I da, teško je. Ali vredi. Jer malo po malo, počinjete da reagujete drugačije. Ne zato što ste se „popravili“, već zato što ste sebe bolje razumeli. Počinjete da birate umesto da automatski ponavljate stare obrasce.

Rad na sebi nije glamurozan proces. To je tiha, hrabra odluka da podnesete nelagodu kako biste živeli slobodnije.

✍🏼 Stevanija Matejić Ivanović

12/03/2026

Trudnoća se često prikazuje kao period čiste sreće.
Ali psihološki gledano, ona je duboka razvojna promena identiteta.

Velike promene gotovo uvek nose složena osećanja: radost, strah, zahvalnost, tugu, uzbuđenje i nesigurnost, istovremeno.
Zašto su ambivalentna osećanja normalna u trudnoći? Kako rigidna očekivanja povećavaju unutrašnji pritisak? Šta znači psihološka priprema za majčinstvo? Danas pričamo na ove teme. Poslušajte video!

Da li vam je poznat osećaj da će kupovina automobila, kuće, bele tehnike, sledeće putovanje, dovesti do toga da će život...
10/03/2026

Da li vam je poznat osećaj da će kupovina automobila, kuće, bele tehnike, sledeće putovanje, dovesti do toga da će život postati bolji i drugačiji, da ćete se osećati srećnije i vrednije? Da li vam je poznato da onda ispadne da se stvari i vaš doživljaj, nisu toliko poboljšali koliko ste mislili?

Iza ovoga stoji, tzv. ,,hedonistička adaptacija’’, odnosno, proces prilagođavanja na promenu ili novinu. Nakon određenog vremena, mi se uglavnom naviknemo na nove stvari koje smo kupili ili promenili i naš osećaj sreće se vrati na nivo na kom je bio pre te kupovine ili promene. Kada se vratimo na ,,fabrička podešavanja’’, onda to može ostaviti gorak ukus u ustima… Kako da je toliko rada, energije, novca, očekivanja, uloženo u nešto novo, a da se osećam ponovo kao pre?

Impulsivna kupovina može biti začaran krug ovog procesa. Kada uvidimo da nismo toliko srećni ili bolji nakon neke značajne kupovine, onda to pokušavamo da nadoknadimo novom kupovinom. Dešava se kao da jurimo taj osećaj boljitka, sreće, koji ispada prekratak, ili čak, nedostižan.

Lekovito za ovaj proces jeste promena fokusa, da posežemo za time da doživljavamo iskustva, umesto da samo kupujemo predmete ili usluge. Brojna istraživanja pokazuju da iskustva znatno više doprinose osećaju sreće i životnoj dobrobiti, nego sama materijalna imovina ili proizvod.

U skladu sa tim, kada kupujemo proizvode i usluge, važno je da imamo u vidu kakva iskustva ćemo proživeti koristeći te proizvode i usluge. Na primer, pri promeni automobila, da gledamo kako ćemo uživati u vožnji novog automobila, gde ćemo sa njim putovati, i sl.
Ovde se, često javljaju dve zamke. Prvo, postoji unapred pritisak da mora da nam bude lepo na putovanju ili, sa novim predmetom koji smo uzeli. Drugo, kada dođe trenutak vožnje na otvorenom putu, ležanja na lepoj plaži, mi nismo prisutni, nego brinemo o nečemu, gledamo u telefon, propuštajući da stvarno uživamo u ovim trenucima. Nakon toga, dešava se da ostajemo ponovo nezadovoljeni, neispunjeni time što smo toliko čekali, za šta smo toliko radili.

Značajno je pustiti iskustvo da dođe sa što manje pritiska i očekivanja, a onda mu se, kada dođe - i prepustiti.

✍🏼 Milan Čolakov Stanojević

05/03/2026

Nesanica često nije samo problem sna.
Ona je često problem načina na koji razmišljamo o snu.
Strah od neprospavane noći, pritisak da moramo zaspati, katastrofične misli o sutrašnjem danu, sve to aktivira telo i drži nas u stanju budnosti, iako smo umorni.
U terapijskoj praksi često se susrećemo sa začaranim krugom: što više pokušavamo da kontrolišemo san, to ga više gubimo.
Danas pričamo na ovu temu!

Živimo u svetu koji se menja brže nego što naša psiha može da isprati. Tehnologija, ekonomska neizvesnost, društvene ten...
03/03/2026

Živimo u svetu koji se menja brže nego što naša psiha može da isprati. Tehnologija, ekonomska neizvesnost, društvene tenzije i lične prekretnice ostavljaju nas sa osećajem da nam tlo izmiče pod nogama.
U ovom blogu, kroz prizmu Fromove teorije, istražujemo:
- zašto nas promene toliko uznemiruju
- kako nastaje osećaj unutrašnje nesigurnosti
- na koje načine pokušavamo da „pobegnemo“ od slobode
- i kako možemo razviti dublji, stabilniji osećaj sigurnosti koji ne zavisi od spoljašnjih okolnosti

Ako ste u fazi lične tranzicije - promena posla, roditeljstvo, razvod, gubitak, preseljenje, zdravstveni izazovi, ili jednostavno osećate da vas globalna neizvesnost preplavljuje, Branka Stefanović Karadžić potpisuje ovaj tekst koji vam može pomoći da razumete šta se u vama dešava i kako da izgradite stabilnost iznutra. Ceo tekst je na sajtu i na linku u opisu profila.

Svaki par prolazi kroz stresne periode, bilo da je u pitanju posao, porodica, finansije ili životne promene. Iako je nor...
26/02/2026

Svaki par prolazi kroz stresne periode, bilo da je u pitanju posao, porodica, finansije ili životne promene.
Iako je normalno da se tada povučemo ili osećamo napetost i frustraciju, upravo u tim trenucima bliskost i emocionalna povezanost sa partnerom mogu biti ključni za očuvanje veze.

U današnjem blogu naša Angelina govori o nekoliko praktičnih načina kako da radite na održavanju bliskosti i mira u odnosu čak i kada je to izazovno.
Ceo tekst se nalazi na sajtu i na linku u opisu profila!

24/02/2026

Kada pričamo o psihoterapiji, postoji mnogo mitova koji su zastupljeni u društvu. Danas pričamo o 5 najpoznatijih.

Poslušajte u videu!

Postoje osećanja koja je lakše potisnuti nego ih jasno imenovati, a zavist je jedno od onih koje često ostaje prećutano....
19/02/2026

Postoje osećanja koja je lakše potisnuti nego ih jasno imenovati, a zavist je jedno od onih koje često ostaje prećutano. O njoj smo uglavnom učeni kroz zabrane i moralne poruke: da „ne bi trebalo“ da je osećamo, da nije društveno prihvatljiva i da govori nešto loše o onome ko je doživljava. Zbog toga se zavist često vezuje za etiketu „loših ljudi“, pa je radije skrivamo, ponekad i od sebe, nego što dozvolimo sebi da priznamo da je prisutna.

Umesto priznanja, zavist se često prerušava u ravnodušnost. U onu poznatu, naizgled nonšalantnu rečenicu: „Ma baš me briga.“ Ipak, ispod te površine često se odvija sasvim drugačiji unutrašnji dijalog. Pojavljuju se tihe, neugodne misli: zašto drugima ide, a ja imam osećaj da stojim u mestu; šta radim pogrešno; zašto se trudim, a i dalje se osećam manje vredno ili manje uspešno. Često nas ne boli tuđi uspeh sam po sebi, već ono što u nama ostaje neizgovoreno i nepriznato.

Zavist ume da nosi sa sobom stid, da nas navede na povlačenje ili iscrpljujuće upoređivanje, sve dok se ne umorimo od sopstvenih misli. Ponekad se izražava i kroz umanjivanje tuđih dostignuća, kao pokušaj da sebi olakšamo težinu sopstvene praznine ili osećaja zaostajanja. Međutim, iza zavisti vrlo često ne stoji želja da neko drugi izgubi, već duboka potreba da i mi dobijemo, da budemo viđeni, priznati, vrednovani, ili da sebi dozvolimo ponos koji možda dugo odlažemo.

Zavist sama po sebi ne govori loše o nama. Ona više govori o mestu u nama koje je ostalo neprepoznato ili neispunjeno. Dokle god se pravimo da je ne osećamo, ona će nalaziti druge načine da se ispolji — kroz stalna poređenja, kritiku, ili onu nelagodnu tišinu koja nastane kada nam neko saopšti dobre vesti. Možda zato važnije pitanje nije zašto smo zavidni, već šta nam u tom trenutku nedostaje i za čim zapravo čeznemo.

Kako ti obično reaguješ kada neko blizak postigne nešto što ti želiš?

✍🏼 Sanja Stevanović

17/02/2026

Osobe sa socijalnom anksioznošću doživljavaju velike poteškoće sa javnim nastupima ili prezentacijama i neretko se javlja osećaj manje vrednosti.
Kada nas neko ne sluša i gleda u telefon - nezanimljivi smo.
Kada neko razgovara sa nekim a ne gleda u nas - sigurno nemamo pojma šta pričamo.

Da li je sve to zaista pravilo i kako da sagledamo ove situacije malo realnije?

Poslušajte u videu!

U sistemskoj porodičnoj terapiji zavisnost se ne posmatra kao problem pojedinca, već kao fenomen koji se razvija i održa...
12/02/2026

U sistemskoj porodičnoj terapiji zavisnost se ne posmatra kao problem pojedinca, već kao fenomen koji se razvija i održava unutar odnosa. Fokus nije samo na pitanju „zašto osoba pije/kocka se/igra igrice“, već i na tome kakvu funkciju to ponašanje ima u partnerskom sistemu.

Partnerski odnos čini sistem u kome su ponašanja povezana. Kada se kod jednog partnera razvije zavisnost, ona postaje način regulacije napetosti, beg od konflikta ili osećaja neuspeha. Istovremeno, drugi partner zauzima komplementarnu ulogu: kontroliše, opominje, preuzima odgovornost. Na taj način, iako bolna, dinamika postaje stabilna i predvidiva.

Uloga partnera koji nije zavisan u sistemskoj perspektivi nije pasivna, ali nije ni uzročna. On/ona često postepeno preuzima više odgovornosti nego što je zdravo, zanemarujući sopstvene potrebe zarad „održavanja mira“ ili nade da će se situacija promeniti. Ovakav obrazac, poznat i kao ko-zavisnički, ne stvara zavisnost, ali može doprineti njenom održavanju time što sprečava suočavanje sa posledicama.

Iz sistemskog ugla, važno je razumeti da zavisnost ne opstaje samo zbog hemijske/psihološke potrebe, već i zato što odnos nesvesno organizuje život oko nje. Konflikti se vode oko simptoma, dok dublja pitanja bliskosti, granica i autonomije ostaju neizgovorena. Zavisnost postaje „treći član odnosa“, oko kog se partneri okupljaju.

Sistemska terapija ne traži krivca, niti oslobađa odgovornosti. Naprotiv, ona pomaže da se razlikuje šta je odgovornost osobe koja ima zavisnost, a šta partnera u odnosu. Promena ne podrazumeva samo prestanak zavisničkog ponašanja, već i transformaciju odnosa koji je oko njega izgrađen. Bez te promene, postoji visok rizik da se simptom zameni drugim ili da se problem ponovo javi.

Razumevanje zavisnosti iz sistemske perspektive ne znači umanjivanje njene ozbiljnosti, već proširivanje pogleda a time se stvara i mogućnost da se promena ne traži samo u prestanku simptoma, već u stvaranju zdravijih obrazaca povezanosti.

✍🏼 Lenka Janković

11/02/2026

Neke stvari ne radimo zato što ,,tako treba”, već zato što nas one čine takvima kakvi jesmo.

Humanitarne akcije su deo Mentalnog klupka, sada već godinama. One nas podsećaju da su toplina, prisutnost i briga vrednosti koje ne ostaju zatvorene u prostoru savetovališta, već se prirodno šire dalje.

Svaki osmeh, svaka sitnica, svaki mali gest su podsetnik su koliko malo zapravo može da znači mnogo.

Zahvalni smo na prilici da budemo deo nečijeg sveta makar na trenutak. I radujemo se svemu što dolazi. 🤍

Address

Starine Novaka 19
Belgrade
11000

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Mentalno Klupko posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Practice

Send a message to Mentalno Klupko:

Share

Share on Facebook Share on Twitter Share on LinkedIn
Share on Pinterest Share on Reddit Share via Email
Share on WhatsApp Share on Instagram Share on Telegram