Agora psihoterapijski kabinet

Agora psihoterapijski kabinet Psihoterapija za decu i odrasle

Psihološka analiza filma MarnieTrauma, potiskivanje, kleptomanija i izbegavajuća vezanostHičkokova Marnie je film o posl...
05/02/2026

Psihološka analiza filma Marnie
Trauma, potiskivanje, kleptomanija i izbegavajuća vezanost
Hičkokova Marnie je film o posledicama traume koja nije mogla biti simbolizovana. Umesto da bude zapamćena i ispričana, ona je potisnuta i smeštena u telo i ponašanje. Marnie ne beži od ljudi zato što ne želi bliskost, već zato što je bliskost za nju povezana sa opasnošću.
Iz psihoanalitičkog ugla, njeno funkcionisanje je obeleženo snažnim mehanizmom potiskivanja. Traumatska iskustva nisu nestala, već su razdvojena od svesti i vraćaju se u obliku simptoma: intenzivne anksioznosti, telesnih reakcija, averzije prema dodiru, seksualne inhibicije i kompulzivnog ponašanja.
Jedan od centralnih simptoma u filmu jeste kleptomanija. Marnie ne krade zbog materijalne koristi, već zbog psihičke regulacije. Krađa prethodi porastu unutrašnje napetosti, a prati je kratkotrajno olakšanje. U tom smislu, čin krađe funkcioniše kao zamena za emocionalni kontakt i kao pokušaj povraćaja kontrole nad unutrašnjim haosom. Simbolički, ona „uzima“ ono što joj nikada nije bilo dostupno – sigurnost, brigu i pravo na autonomiju.
Posebno upečatljiv motiv filma jeste njena reakcija na crvenu boju. Ona ne predstavlja strah sam po sebi, već trenutak u kome potisnuti afekt prodire u svest bez mogućnosti simbolizacije. Kada trauma ne može biti mišljena, ona se pojavljuje kao preplavljujući telesni doživljaj.
U partnerskim odnosima, Marnie pokazuje jasan izbegavajući obrazac vezanosti. Ona deluje samostalno, kompetentno i emocionalno distancirano, uz snažnu netoleranciju prema zavisnosti i bliskosti. Ljubavni odnos ne aktivira osećaj sigurnosti, već alarm. Izbegavanje nije izraz hladnoće, već strategija preživljavanja: distanca štiti od ponovnog doživljaja gubitka kontrole.
Psihoanalitički prelom u filmu događa se u trenutku osvešćivanja potisnute traume. Kada sećanje dobije narativ, afekt i značenje, simptom počinje da gubi svoju regulativnu funkciju. Ne zato što bol nestaje, već zato što više nije izolovana i neme iskustvo. Trauma izlazi iz tela i ulazi u simbolički prostor.
Marnie prikazuje da izbegavajuća vezanost, kompulzivno ponašanje i telesni simptomi nisu poremećaji sami po sebi, već pokušaji psihe d

Lažna zrelost — kad odrasteš prerano, ali ne i slobodnoPostoje ljudi koji deluju smireno, odgovorno, „jako“.Ne traže pom...
24/12/2025

Lažna zrelost — kad odrasteš prerano, ali ne i slobodno

Postoje ljudi koji deluju smireno, odgovorno, „jako“.

Ne traže pomoć. Ne prave dramu. Sve mogu sami.
Ali to nije zrelost.
To je rana adaptacija.

🔎 Šta kaže struka
U psihologiji se ovo često naziva parentifikacija ili pseudo-zrelost — dete koje je moralo prerano da preuzme uloge odraslih:
• da razume roditelja
• da ćuti umesto da oseća
• da bude „razumno“ umesto zaštićeno
Donald Winnicott je ovo opisivao kao razvoj lažnog selfa — ličnosti koja nastaje da bi se dete prilagodilo, a ne da bi bilo autentično.
„Kada dete mora da bude nešto što nije, gubi kontakt sa sobom.“
— D. W. Winnicott

🧘 Stoici — gde se često pogrešno tumače
Stoici nisu učili potiskivanje emocija, već razlikovanje kontrole.

Epiktet kaže:
„Nisu nas poremetile stvari same, već naša tumačenja tih stvari.“

Problem nastaje kada dete nauči da emocije uopšte nisu dozvoljene — tada „smirenost“ postaje oklop, a ne mudrost.

Iz konstruktivističkog ugla, lažna zrelost je značenje koje je dete moralo da izgradi da bi preživelo:
👉 „Ako sam jak, biću bezbedan.“
👉 „Ako ne tražim, neću biti razočaran.“
👉 „Ako sam zreo, niko me neće povrediti.“

Problem?

To značenje ostaje i kad opasnost više ne postoji.

💬 Kako se lažna zrelost vidi u odraslom životu
• teško ti je da tražiš pomoć
• osećaš se „starije“ od svojih godina
• stalno držiš sve pod kontrolom
• umoran si, ali ne znaš od čega
• ljudi te doživljavaju kao stabilnog — a ti se iznutra osećaš prazno

🧠 Psihodinamski uvid
Lažna zrelost nije snaga — to je zamrznuto detinjstvo.
Emocije nisu nestale. Samo su čekale da konačno bude bezbedno da se pojave.

Address

Svetozara Markovica 28
Niš
18000

Opening Hours

Monday 09:00 - 17:00
Tuesday 09:00 - 17:00
Wednesday 09:00 - 17:00
Thursday 09:00 - 17:00
Friday 09:00 - 17:00

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Agora psihoterapijski kabinet posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Practice

Send a message to Agora psihoterapijski kabinet:

Share

Share on Facebook Share on Twitter Share on LinkedIn
Share on Pinterest Share on Reddit Share via Email
Share on WhatsApp Share on Instagram Share on Telegram