Anja Stamenković - Geštalt psihoterapeut

Anja Stamenković - Geštalt psihoterapeut Vjerujem da svako zaslužuje priliku da zaista živi svoj život, na tom putu treba prvo upoznati sebe.

Šta je svrha bilo kakvog uspjeha ili postignuća, kad ćeš na kraju sebi svakako da kažeš da si samo imao sreće, da to mož...
25/10/2025

Šta je svrha bilo kakvog uspjeha ili postignuća, kad ćeš na kraju sebi svakako da kažeš da si samo imao sreće, da to može svako ili da se desilo slučajno?

Na to pitanje nemam odgovor. Nemam odgovor ni odakle stalno proizilazi ta nova snaga, potreba za nečim dalje, više.

I onda shvatim da je upravo to odgovor: nikada nema dovoljno dokaza da je „dovoljno dobro“, da si „dovoljan“ takav kakav jesi.

Upravo ta praznina pokreće, tjera te da guraš dalje, da tražiš nešto što ćeš jače da osjetiš, realnije, što će biti tvoje prvo „pravo“ postignuće… u moru onih koje si već postigao „slučajno“, ili zahvaljujući „sreći“.

I tako svaka prilika, priznanje ili trenutak u kom bih trebalo da se obradujem sebi, postane mali test.

Umjesto radosti, osjetim nelagodu, kao da ću svakog časa biti „uhvaćena“ da zapravo ne znam dovoljno, da nisam dovoljno dobra, da sam samo imala sreće.

Dugo sam to zvala skromnošću.

Danas znam da to nije skromnost, već stari obrazac koji ne dozvoljava da se naslonim na sopstveni uspjeh, da povjerujem da sam tu gdje jesam zato što sam to gradila, a ne slučajno upala u tuđe okvire.

Ipak, sada, nakon toliko „slučajnih“ postignuća i svega za šta sam se borila i obezvrijedila na kraju, kada sam postigla cilj, shvatam da je vrijeme da prestanem da se borim protiv toga.

To sam ja. Nikada dovoljno, nikada do kraja, nikada potpuno, uvijek u potrazi za nečim što će da me potvrdi spolja, i što ću da odbijem sa osmijehom sumnje kada mi se ukaže na to.

Neke mane su tu da nas guraju dalje i izvlače iz nas ono u šta ni sami ne vjerujemo da imamo.

Zatvoreno je jedno veliko poglavlje, završila sam edukaciju iz geštalt psihoterapije. 🪷Ovaj proces me je, osim znanja i ...
15/10/2025

Zatvoreno je jedno veliko poglavlje, završila sam edukaciju iz geštalt psihoterapije. 🪷

Ovaj proces me je, osim znanja i vještina, naučio kako da budem prisutna, radoznala i otvorena za promjenu u sebi i u drugima.

Da prihvatim razlike na prvom mjestu.

Zahvalna sam mentorima, kolegama i svima koji su bili dio ovog p**a, na podršci, strpljenju i dijeljenju iskustava.
Slijede novi koraci, kako u radu sa klijentima, tako u učenju i u životu. 🍀

U današnjem društvu sve češće čujemo da se ljudi razvode ili prekidaju dugogodišnje veze. Na prvi pogled djeluje kao da ...
04/10/2025

U današnjem društvu sve češće čujemo da se ljudi razvode ili prekidaju dugogodišnje veze. Na prvi pogled djeluje kao da je razvod postao “normalizovan”, nešto što se dešava lako, skoro pa bez težine. Međutim, iza te površine krije se složen i bolan proces koji nosi mnogo više od pukog raskida pravnog ili emotivnog ugovora.

Savremeno vrijeme postavlja pred nas velika očekivanja, da ljubavni odnosi budu ispunjeni, da partner bude i prijatelj, i ljubavnik, i saputnik u rastu, da porodica funkcioniše skladno, a istovremeno da svako od nas gradi svoj individualni identitet i karijeru. U toj potrazi za „idealnim odnosom“ često se zaboravlja da nijedna veza nije oslobođena konflikata, neslaganja i faza udaljavanja. Kada realnost ne ispuni zamišljeni ideal, mnogi pomisle da je rješenje u prekidu.

Ipak, razvesti se nije lako. Razvod ne podrazumijeva samo odluku da se napusti odnos, on otvara čitav niz unutrašnjih i spoljašnjih izazova. Tu su emocije vezane za gubitak zajedničkog života, suočavanje s neuspjehom vlastitih očekivanja, strah od osude okoline ili od toga kako će djeca podnijeti promjenu. Čak i kada je odnos odavno izgubio smisao, proces rastajanja traži vrijeme, snagu i spremnost da se pogleda u sebe i u sve ono što je veza zapravo bila.

Za mnoge je razvod istovremeno i kraj i novi početak. On može donijeti olakšanje, ali i osjećaj praznine. Zato je važno razumjeti da prekid dugogodišnjeg odnosa nije samo formalna odluka, to je proces žalovanja, oslobađanja i ponovnog građenja vlastitog identiteta.

U današnjem vremenu, gdje se stalno promoviše ideja lične slobode i izbora, paradoksalno je da i dalje nije jednostavno otići. Ljubavne veze, a posebno brakovi, ukorijenjeni su u mrežu emocija, uspomena, porodičnih i društvenih očekivanja. Zato razvod, iako sve češći, nikada nije lagan korak, on je prelazak preko unutrašnjih granica, hrabrost da se prizna da se put mijenja i da je potrebno pronaći novi oblik života i odnosa, najprije sa samim sobom.

Zato bi bilo lijepo kada bi prestalo da se govori “najlakše je razvesti se”, jer zaista nije lako onome ko prolazi kroz to.

Pogled ili položaj tijela često kažu više od riječi.Prekrštene ruke nisu uvijek znak odbijanja, ponekad su način da saču...
21/09/2025

Pogled ili položaj tijela često kažu više od riječi.
Prekrštene ruke nisu uvijek znak odbijanja, ponekad su način da sačuvamo unutrašnji prostor, da se zaštitimo dok razgovaramo sa sobom.

U terapiji često učimo da ono što spolja izgleda „zatvoreno“ iznutra može biti duboka potreba za sigurnošću, mirom i vremenom da saberemo misli.

☕️ Kao što kafa treba trenutak da se ohladi, i mi trebamo trenutke tišine da bismo mogli dalje.

Dati sebi pravo na odmor i nešto što drugima može da izgleda kao ignorisanje je jedini način da ponovo dođemo u kontakt sa sobom. Poslije toga možemo lakše da budemo u kontaktu i sa drugima.

10/09/2025

Suicid je jedan od najtežih i najbolnijih društvenih i ličnih problema.

Iako se o njemu rijetko govori otvoreno, to je tema koja dotiče mnoge, porodice, prijatelje, zajednice. Najčešće se iza suicidalnih misli krije osjećaj usamljenosti, beznađa i uvjerenje da ne postoji izlaz.

Važno je znati da suicid nije želja za smrću, već želja da bol prestane. Ljudi koji razmišljaju o tome često žele da žive, ali ne vide način da izađu iz sopstvene patnje.

Zato je razgovor ključan. Otvoreno pitati nekoga da li razmišlja o suicidu ne povećava rizik, naprotiv, može biti prvi korak ka osjećaju olakšanja i traženju pomoći.

Webinar „Snaga reakcije u poslovnom okruženju“Govorićemo o tome:-kako prepoznati potisnute reakcije,-kako ih izraziti be...
02/09/2025

Webinar „Snaga reakcije u poslovnom okruženju“

Govorićemo o tome:
-kako prepoznati potisnute reakcije,
-kako ih izraziti bez gubitka profesionalnosti,
-kako graditi autentične odnose u timu.

📅 Datum: 10.09.2025.
🕒 Vreme: 19h
📌 Cena: 1.500 RSD
📩 Prijave: psihointegritet@gmail.com

Predavači:
Marjan Janković, geštalt savjetnik i psihoterapeut pod supervizijom
Marija Stamenković, geštalt savjetnik i psihoterapeut pod supervizijom
Anja Stamenković, geštalt savjetnik i psihoterapeut pod supervizijom

U prilogu je link ka besplatnom priručniku na ovu temu, kao dodatna priprema za webinar:
https://lnkd.in/gCzxfmff

Ne kažem da treba da psujete kolege na poslu, ali... može to i malo ljudskije.Zato je kreiran priručnik "Snaga reakcije"...
01/09/2025

Ne kažem da treba da psujete kolege na poslu, ali... može to i malo ljudskije.

Zato je kreiran priručnik "Snaga reakcije" kao vodič za zdravije reagovanje na poslu, bez gubitka profesionalizma.

Nadam se da će vam pomoći da osvijestite koliko su vaše reakcije važne i u poslovnom okruženju, ali i samo van njega. Jer kada se skrivamo iza uloga, gubimo dio sebe i dio svoje snage.

U e-booku ćete pronaći:
Zašto potiskivanje emocija smanjuje produktivnost,
Koje su posljedice hroničnog prećutkivanja,
Male korake ka većoj autentičnosti i boljem balansu.

📖 Preuzmite e-book BESPLATNO klikom na link:

okruženju.https://https://lnkd.in/gCzxfmff

Želite više?

Pridružite nam se na webinaru „Snaga reakcije u poslovnom okruženju“, gdje ćemo govoriti o tome:
-kako prepoznati potisnute reakcije,
-kako ih izraziti bez gubitka profesionalnosti,
-kako graditi autentične odnose u timu.

📅 Datum: 10.09.2025.
🕒 Vreme: 19h
📌 Cijena: 1500RSD
📩 Prijavite se putem mejla: psihointegritet@gmail.com

Predavači:
Marjan Janković, geštalt savjetnik i psihoterapeut pod supervizijom
Marija Stamenković, geštalt savjetnik i psihoterapeut pod supervizijom
Anja Stamenković, geštalt savjetnik i psihoterapeut pod supervizijom.

https://drive.google.com/file/d/1YwSEIyBUABWx9n-uXlo6Y5HTPTDLciF7/view?usp=drivesdk

21/08/2025

🌿Trebamo li zaista stalno davati 100%?

Često čujemo poruke poput „Daj uvijek svoj maksimum“ ili „Ako ne daješ 100%, ne trudiš se dovoljno“. Na prvi pogled, ovakve rečenice zvuče motivirajuće. Međutim, ako ih pokušamo živjeti doslovno, brzo shvatimo da nisu ni realne, ni zdrave.

Ljudski organizam nije stvoren da stalno funkcioniše na najvišem nivou. Kao što srce ima ritam rada i odmora, tako i mi imamo prirodne oscilacije u energiji, motivaciji i koncentraciji. Ponekad možemo dati 100% — na važnom projektu, u ključnim životnim trenucima ili kada brinemo o nekome kome smo potrebni. Ali isto tako postoje dani kada je i 60% ili 30% naš realan maksimum. I to je sasvim dovoljno.

Problem nastaje kada povjerujemo da moramo neprekidno raditi „punom parom“. To vodi ka iscrpljenosti, osjećaju krivnje i ponekad potpunom sagorijevanju. U praksi, mnogo je važnije znati kako raspodijeliti energiju nego stalno ići do krajnjih granica.

Fokus, a ne intenzitet. Kada znamo šta nam je zaista važno, možemo birati gdje ćemo dati više sebe, a gdje je dovoljno i „dovoljno dobro“.

Ritam umjesto perfekcionizma. Uspjeh i zadovoljstvo dolaze iz održivog ritma rada i odmora, a ne iz stalnog forsiranja.

Samoprihvatanje. Nije slabost priznati da danas nismo na svom maksimumu. To je dio ljudskog iskustva, a ne neuspjeh.

Dakle, smisao nije u tome da stalno dajemo 100%, već da prepoznamo kada je zaista važno dati više, a kada je jednako vrijedno stati, odmoriti se i obnoviti snagu.

Na snimanjima “Umetnost roditeljstva”pričamo o roditeljstvu, izazovima, očekivanjima… ali se i smijemo do suza.Da, bilo ...
11/08/2025

Na snimanjima “Umetnost roditeljstva”pričamo o roditeljstvu, izazovima, očekivanjima… ali se i smijemo do suza.

Da, bilo je i ozbiljnih tema, ali i trenutaka kada smo se iskreno smijali. Jer kada radiš ono što voliš, posao prestaje da bude samo obaveza, a postaje prostor u kojem se puniš energijom.

I uporno nam se kroz razne razgovore i teme nameće isti zaključak: smisla ima samo ono gdje u stomaku osjećaš da ti je mjesto.
Ima tu svega lijepog, ali i onog što žiga. Ipak važno je da u svemu tome ostane mjesta i za iskren smijeh.

Neka roditeljstvo, ali i život, imaju više ovakvih trenutaka.

Umetnost Roditeljstva

Razvoj bolesti, hipotalamus i to kako se osjećamo su u stalnoj saradnji.  Možda mu ime zvuči kao iz udžbenika biologije,...
31/07/2025

Razvoj bolesti, hipotalamus i to kako se osjećamo su u stalnoj saradnji.

Možda mu ime zvuči kao iz udžbenika biologije, ali hipotalamus je svakog dana aktivan u pozadini tvog života i ovaj mali dio mozga svakog dana utiče na tvoje raspoloženje, stres, san i apetit.

🔁 Kada si pod stresom hipotalamus je prvi koji reaguje. On šalje signal tijelu da luči kortizol, hormon stresa. To je korisno ako bježiš od opasnosti, ali ako si pod hroničnim stresom, hipotalamus je stalno “upaljen” i to može dovesti do anksioznosti, nesanice, loše koncentracije i umora.

💤 On takođe upravlja biološkim satom odlučuje kada ćeš biti budan, a kada pospan. Ako ti je san poremećen, vjerovatno i hipotalamus šalje pogrešne signale.

🍽️ Umješan je i u osjećaj gladi i sitosti, zato stres često “udara” i na apetit, prejedanje ili gubitak apetita su često signali da je nervni sistem preopterećen.

❤️ Pored svega toga, hipotalamus reguliše hormone povezane sa vezivanjem, bliskošću i emocijama kao što su oksitocin i vazopresin. Zato je važno njegovati kontakt, podršku i rutine koje te vraćaju sebi.

✅ Kad vodiš računa o tijelu, kvalitetan san, ishrana, kretanje, kontakt sa sobom i drugima ti pomažeš svom hipotalamusu da te “vrati u ravnotežu”.

📌 Hronično aktiviran hipotalamus znači hronično povišen kortizol.
📌 A to vodi ka mentalnom iscrpljivanju, ali i tjelesnom oboljevanju jer je on regulator imunološkog odgovora.

Zato nije slučajno što se mnoga autoimuna stanja (poput Hashimota, lupusa, reume…) povezuju s periodima dužeg psihološkog pritiska, traume, gubitka ili potiskivanja emocija. Većina nas prihvata svakodnevni umor, nemir, prazninu, teškoće sa snom ili varenjem kao “normalno stanje”.

Međutim, zdravlje nije odsustvo bolesti.

Na terapeuta se, nažalost, često pogrešno gleda kroz dve krajnosti:1. Kao na “više” biće; kao da je “prosvetljen”, “bez ...
17/07/2025

Na terapeuta se, nažalost, često pogrešno gleda kroz dve krajnosti:

1. Kao na “više” biće; kao da je “prosvetljen”, “bez problema”, “uvijek smiren”, kao neko ko zna sve odgovore, vidi kroz ljude i ne griješi. Ova idealizacija može stvarati otpor kod klijenata (“šta ja njemu/njoj da pričam, kad on/a živi savršeno”) ili lažni osjećaj srama (“on/a ne bi mogao da razumije moju slabost”).

2. Kao na “manje” biće; kao na osobu koja “ne zna kako je to u stvarnom životu”, koja “samo priča teoriju”, “nikad nije prošla ono što ja prolazim”. Tu se često projektuje lični otpor prema pomoći, autoritetu, ili samom procesu otvaranja.

U oba slučaja, zaboravlja se da je terapeut – čovijek.

Ali je čovek koji je naučio da na životne situacije gleda sa manje čuđenja i osude, jer ima pristup prozorima koji vode ka onim dijelovima nas samih koje ljudi često drže zaključane čak i od sebe.

Upoznao je ljude dovoljno da ne sudi na osnovu grešaka, ne veliča na osnovu riječi i ne odbacuje zbog razlika.

Terapeut nije vidovnjak. Nije neko pred kim treba da sklanjate pogled iz straha da će „pročitati“ šta vam je u glavi. On je samo osoba koja je upoznala mnoge druge, a prije svega sebe.. dovoljno duboko da zna da prije svake naše reakcije, mnogo toga se već odigralo u nama.

I zato terapeut ne mora da ima “idealan” život da bi mogao da vama pomognete da bolje živite svoj.

Address

Niš

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Anja Stamenković - Geštalt psihoterapeut posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Share

Share on Facebook Share on Twitter Share on LinkedIn
Share on Pinterest Share on Reddit Share via Email
Share on WhatsApp Share on Instagram Share on Telegram