IntroSpectrum

IntroSpectrum Edukativno-razvojni centar IntroSpectrum

Psihoterapija
Psihološke edukacije
In house treninzi

📚 Teme koje se obrađuju na treningu:➡️ Unapređenje komunikacijskih i socijalnih veština;➡️ Jačanje samopouzdanja i samop...
02/09/2025

📚 Teme koje se obrađuju na treningu:

➡️ Unapređenje komunikacijskih i socijalnih veština;
➡️ Jačanje samopouzdanja i samopoštovanja;
➡️ Rad na uverenjima koja sabotiraju asertivno ponašanje;
➡️ Tehnike izbegavanja manipulacije u komunikaciji;
➡️ Tehnike prihvatanja i upućivanja povratnih informacija (kritika i pohvala);
➡️ Kako reći Ne (adekvatno postavljanje granica);
➡️ Asertivno razrešavanje konfliktnih situacija;
➡️ Bolje prepoznavanje i razumevanje sopstvenih i tuđih potreba;
➡️ Poboljšanje odnosa sa drugima;
➡️ Rad na ličnom rastu i razvoju.

👩‍🏫 Trening vodi dr Tanja Petrović, psiholog i psihoterapeut.

🟢 Cena: 15 000 din.

"Early bird" popust: Za prijave do 5. septembra (NS) tj. 16. oktobra (BG) cena edukacije je 12 000 din.

🌐 Sve ostale detalje o treningu, kao i formular za prijavu, možete pronaći na našem sajtu:
https://www.introspectrum.rs/edukacije/asertivni-trening-introspectrum/

💭 U Grupi za lični rad prilagođavamo rad Vašim aktuelnim temama. Ono na čemu najčešće radimo se odnosi na:➡️ međuljudske...
28/08/2025

💭 U Grupi za lični rad prilagođavamo rad Vašim aktuelnim temama. Ono na čemu najčešće radimo se odnosi na:

➡️ međuljudske odnose (relacije sa prijateljima, kolegama, poznanicima…);
➡️ porodične odnose (odnos sa roditeljima, supružnikom, decom, braćom/sestrama, rođacima…);
➡️ partnerski odnos (različite faze odnosa: uspostavljanje partnerskog odnosa, početak, razvoj, krize, kraj partnerskog odnosa…);
➡️ stres (izvori stresa, (ne)adekvatni načini nošenja sa stresom…);
➡️ psihosomatske tegobe;
➡️ anksiozna stanja;
➡️ potištenost i depresivno raspoloženje;
➡️ bes, krivicu, nezdravu ljubomoru…
➡️ …

❗️Primarni cilj grupe je prolazak kroz 𝗽𝗼𝘁𝗽𝘂𝗻 𝘀𝗼𝗰𝗶𝗷𝗮𝗹𝗻𝗶 𝗸𝗼𝗻𝘁𝗮𝗸𝘁 (od upoznavanja, preko zbližavanja, do pozdravljanja). Zato Vam ova grupa može biti od naročitog značaja ako prepoznajete da želite da unapredite svoje ponašanje u socijalnim odnosima: komunikacija, samopouzdanje, poverenje, intimnost, izlazak iz odnosa...

👥 Broj učesnika je ograničen na 8, kako bi svaki pojedinac dobio dovoljno prostora za rad.

📩 Kako se prijaviti?

Formular za prijavu, kao i sve dodatne informacije, možete pronaći na našem sajtu:
https://www.introspectrum.rs/edukacije/grupa-za-licni-razvoj/

📅 U periodu od septembra do decembra 2025. god. organizovaćemo uživo edukacije u Novom Sadu (ul. Augusta Cesarca) i Beog...
09/08/2025

📅 U periodu od septembra do decembra 2025. god. organizovaćemo uživo edukacije u Novom Sadu (ul. Augusta Cesarca) i Beogradu (ul. Vase Čarapića).

📚 Ukoliko ste zainteresovani za pohađanje neke od izlistanih edukacija, sve detalje možete naći na:
👉 www.introspectrum.rs
👉 Edukacije
👉 Edukacija koja Vas zanima.

🌐 Ukoliko Vam bude odgovaralo predočeno, na istoj stranici se nalazi i Formular za prijavu, čijim popunjavanjem rezervišete svoje mesto na edukaciji.

📩 Odmah po prijemu Vaše prijave, u najkraćem roku ćete dobiti potvrdu, kao i sve dalje informacije.

❗️Za prijave do mesec dana pre početka edukacije, obezbeđen je popust.

🎓 Radujemo se druženju i zajedničkom učenju! 💗

👑 Ponos i dika porodice. Dete za primer. Odličan đak. Ne pravi nikakve ispade. Poslušno, odmereno, uvek na visini zadatk...
02/08/2025

👑 Ponos i dika porodice. Dete za primer. Odličan đak. Ne pravi nikakve ispade. Poslušno, odmereno, uvek na visini zadatka. Jednom rečju, savršeno.

💔 No, s druge strane medalje, i... Dete koje je uvek na ivici izgaranja. Bez pauze. Bez odmora. Uvek suočeno s novim očekivanjima koje mora zadovoljiti.

❗️Dete koje živi s idejom da će samo ako zadovolji sva očekivanja biti voljeno.

❓️Kako nastaje "zlatno dete"?
Okruženje pred njim stavlja ekstremno visoka očekivanja. Nikakva osrednjost se ne dozvoljava detetu. Greške se ne praštaju. Upoređuje se s drugima ("Koju ocenu je Ana dobila, gde se zaposlila, da li se udala, ima li decu?"). Granice se stalno pomeraju ("Odličan si bio u osnovnoj školi, ali videćemo te u srednjoj, na fakultetu, na postdiplomskim, na poslu, u braku, s detetom, s dvoje dece, s troje dece...")

❓️Kad odraste, koje teme "zlatno dete" pokrenu da dođe na psihoterapiju?
🟡 Perfekcionizam;
🟠 Anksioznost povodom mogućeg neuspeha/odbacivanja;
🔴 Osećaj krivice da ne ispunjava u dovoljnoj meri tuđa očekivanja;
🔵 Depresija jer je postiglo sve i ništa spektakularno se nije dogodilo;
🟢 Izgubljeni identitet;
🟣 "Burn out"...

❓️Koja su to glavna iracionalna uverenja kod "zlatne dece"?

🟡 Moram biti uspešan u svemu!
🟠 Moram biti ono što se od mene očekuje!

❗️Jer...samo tako će me voleti i prihvatiti.

➡️ A šta je istina?

🟢 Ne moraš da budeš savršen/a da bi bio/la voljen/a. Greške su sastavni deo rasta i razvoja.
🟣 Imaš pravo da budeš TI.

✍️: Dr Tanja Petrović, psiholog i psihoterapeut

📩: tanja.petrovic@introspectrum.rs

🌐: www.introspectrum.rs

⤴️⤵️ Naše emocije imaju obično dva pravca u kom se kreću, "ka spolja" ili "ka unutra". Makar koliko bile destruktivne po...
30/07/2025

⤴️⤵️ Naše emocije imaju obično dva pravca u kom se kreću, "ka spolja" ili "ka unutra". Makar koliko bile destruktivne po nas ili po okolinu, ukoliko se usmeravaju ka spolja, svi smo ih svesni i vidimo ih. Nekada se iste te emocije (po pravilu negativne) usmeravaju samo ka unutra i tada ih posmatrači ne vide...

🔴 Psihološka implozija se najčešće odnosi na emocije pa se mnogo češće naziva
Emocionalnom implozijom. Ona je "tihi ubica" i možemo je nazvati "malignim emocionalnim oboljenjem". Glavni saveznici implozije su tišina i spoljni utisak da je sve u redu. Implozija se uglavnom ne čuje, a kada bi mogla da se čuje bila bi glasnija od eksplozije.

🟠 Neke od osnovnih osobina Emocionalne implozije su: emocionalna otupljenost, odsustvo svežine i volje za novim stvarima, kao i osećaj usamljenosti i bespomoćnosti. Ono što je ipak centralna tačka implozije jeste da osoba uopše ne izgleda kao da je "emocionalno mrtva" već izgleda veoma aktivno, zauzeto i zdravog je izgleda.

🟡 Kao glavni uzroci psihološke implozije uzimaju se nemogućnost da se osoba koja tuguje poveže sa okolinom, nemogućnost iskazivanja emocija nezavisno od okoline ili rana trauma vezana za osećaj poverenja ili emocionalne vezanosti za osobe sa kojima je dete odraslo. Imploziju nikako ne smemo mešati sa rezilijentnošću mada nekada mogu deliti slične
osobine.

🟢 Nekada možemo imati u iskustvu da se nama veoma poznata osoba odjednom promeni. Prvi simptom bude njeno odsustvo kojeg ne budemo odmah svesni. Kasnije kada vidimo tu osobu primećujemo da funkcioniše dosta prigušeno, ne iskazuje svoje stavove kao pre, prihvata osnovane i neosnovane kritike bez posebnih reakcija. Sve su to znaci da osoba
prolazi kroz prigušeno tugovanje.

🔵 Emocionalnu imploziju možemo zamisliti kao podrhtavanje tla, sve se trese i imamo osećaj da će iz zemlje na horizont izaći ogroman vulkan. Vulkan nikada ne izlazi već se desi urušavanje tla i ostaje ogromna rupa u zemlji, koju mi kao posmatrači iz daljine ne vidimo. Horizont ostaje isti, tenzija nije pokazala svoj izgled već je povukla tlo sa sobom.

🟣 Psihološka implozija obuhvata već spomenute emocionalne, ali i kognitivne i bihejvioralne aspekte funkcionisanja. Emocionalna "provalija" veoma lako menja naš način razmišaljanja, što kasnije vidno ostavlja efekat na naše ponašanje. Savremen način života u kojem imamo osećaj da smo okruženi drugima a da zaista to nismo, jako je pogodan seting za imploziju.

🫂 Krajnje direktno ili indirektno interesovanje za nečiji proces tugovanja ili borbe sa stresom
jeste najbolji način da se implozija spreči. Kada počnemo da uviđamo znake da mi
implodiramo ili da drugi menjaju životne navike i povlače se usled osećaja nemoći, socijalni
kontakt bilo koje vrste predstavlja flašu vode po sred pustinje.

✍️: MA Miloš Petrović, psiholog i psihološki savetnik

📩: milos.petrovic@introspectrum.rs

🌐: www.introspectrum.rs

💭 "Overthinking" (preterano razmišljanje) je fenomen gde osoba iznova i iznova brine oko proživljenih događaja, mogućih ...
25/07/2025

💭 "Overthinking" (preterano razmišljanje) je fenomen gde osoba iznova i iznova brine oko proživljenih događaja, mogućih ishoda, sopstvenih misli, emocija, ponašanja...
Ovo stanje samo pobuđuje negativne emocije i ne vodi ni do kakve akcije.
Samim tim, ovaj proces je najčešće beskoristan i narušava kvalitet života pojedinca.

➡️ "Overthinking" nikako ne treba mešati s dubokim promišljanjem jer tu osoba vrši korisnu (samo)analizu koje ima određeno trajanje i koje, u jednom trenutku, rezultira integracijom iskustva, novim zaključcima i/ili preduzetim akcijama.

❓️Kako se "overthinking" najčešće manifestuje?
🟡 Preispitivanje već donešenih odluka -
"Šta bi bilo kad bi bilo?"
🟠 Strah od neizvesne budućnosti -
"Šta ako...?"
🔴 Nemogućnost donošenja odluka zbog
opsesivnog vaganja svake alternative...
🟢 Preterana analiza tuđih ponašanja...
🔵 Preterani fokus na traženje i analizu vlastitih grešaka, ali bez fokusiranja na njihovo rešavanje;
🟣 Preterana briga oko stvari nad kojim se može minimalno ili čak ni malo uticati;
🟤 Preterana samokritika: povodom svog izgleda, osobina, veština, postignuća...
⚫️ Problemi sa uspavljivanjem usled brige o raznim stvarima...

➡️ "Overthinking" je gotovo uvek sastavni deo anksioznih i depresivnih stanja. Ono što nije sa sigurnošću utvrđeno jeste da li ovakav način razmišljanja vodi do spomenutih stanja ili je, pak, njihov simptom. Međutim, nešto što je svakako sigurno jeste da doprinosi održavanju ovih stanja.

❓️Kako smanjiti "overthinking"?
Kao i u svemu, prvi koraci su svakako osvešćivanje i doslednost u rešavanju ovog problema. Sasvim prirodan deo procesa oporavka je da postoje usponi i padovi i to treba imati na umu, kako se ne bi gubila motivacija.

⏰️ Tehnika "vreme za brigu". Umesto da ceo dan posvetite vrtenju istih misli, odredite period u danu kada ćete "pretresti" sve svoje brige. Npr. Od 20.30h do 21h. Čest strah ljudi koji opsesivno brigu je da "puste" svoje brige (jer ih doživljavaju kao vid pripreme za potencijalno negativne scenarije ili veruju da će one smanjiti verovatnoću da se ti scenariji zaista dese). Ova tehnika im omogućava da pogledaju u svoje brige, ali je korisna zbog vremenskog ograničavanja tog procesa.

🧘🏼‍♀️ "Mindfulness", kao i generalno tehnike kojima je za cilj da osoba ostvari kontakt sa sadašnji trenutkom (poput raznih tehnika disanja, autogenog treninga, meditacije...) su se pokazale korisnim za ovo stanje jer uče osobu kako da ne "odluta"...

✍️: Dr Tanja Petrović, psiholog i psihoterapeut

📩: tanja.petrovic@introspectrum.rs

🌐: www.introspectrum.rs

Hvala na poverenju svim našim klijentima, učesnicima na edukacijama, kao i svim našim pratiocima! 🎂 🎉 🎈
07/06/2025

Hvala na poverenju svim našim klijentima, učesnicima na edukacijama, kao i svim našim pratiocima! 🎂 🎉 🎈

👨‍👩‍👦 Vaspitanje dece, kako iz pedagoškog, tako i iz roditeljskog ugla, uvek je fenomen koji evoluira i predstavlja reak...
27/05/2025

👨‍👩‍👦 Vaspitanje dece, kako iz pedagoškog, tako i iz roditeljskog ugla, uvek je fenomen koji evoluira i predstavlja reakciju na duh vremena. Vrednosti koje dominiraju u društvu, prelivaju se gotovo redovno na ovaj ili onaj način direktno u odnos roditelj-dete.

👨‍👩‍👧 U skorije vreme spominju se “generacijske sklonosti” ka određenom načinu građenja relacije sa decom, dok sa druge strane, akadamska psihologija prepoznaje četiri stila roditeljstva – autoritaran, permisivan, zanemarujući i autoritativan stil.

➡️ Ukoliko autoritaran stil previše koristi silu i odbijanje, zanemarujući zapostavlja, autoritativan je topao, ali i odlučan (ispravan stil), permisivan stil bi najviše odgovorao Milenijalskom obrascu roditeljstva, tj. generaciji roditelja koji su rođeni između 1981. i 1996. godine.

👶🏻 Ono što je glavna karakteristika Milenijalskog stila roditeljstva jeste glorifikovanje posebnosti deteta i puštanje da upravo ta posebnost diktira odnos i prioritete u vaspitanju. Interesantno je da je velika većina Milenijalaca odrastala u sasvim drugačijem duhu vremena, u kojem su roditelji bili mnogo otvoreniji prema autoritarnom ili autoritativnom stilu.

➡️ Pomenuto isticanje posebnosti deteta, kao i prilagođavanje roditelja detetu da bi se posebnost održala često vodi ka razvijanju “drugarskog” odnosa sa decom, što naravno ne mora biti nešto loše. Ipak, ono što je jako česta zamka ovakvog odnosa jeste izostanak jasnih i zdravih granica, koje samo po sebi predstavljaju osnovni preduslov za vaspitanje.

➡️ Ukoliko vaspitanje shvatimo kao proces koji treba da vodi funkcionalnom osamostaljivanju deteta, drugarski odnos zasnovan na popuštanju i maksimalnom izbegavanju konflikta nikako ne vodi ka pomenutom cilju. Ono vodi do takozvanog Maršmelou roditeljstva, koje je poslednja evolucija Milenijalskog roditeljstva.

🧁 Maršmelou roditeljstvo je između ostalog dobilo naziv po poznatom eksperimentu, koji testira sposobnost dece da odlože zadovljstvo (detaljan prikaz u jednoj od prošlih objava). Pred detetom se stavlja izbor da odmah dobiju jedan maršmelou ili da sačekaju neko vreme i onda će dobiti dva. Maršmelou roditelj potpuno se predaje mantalitetu deteta koje odmah uzima jedan slatkiš.

➡️ Maršmelou roditelj osim toga što je i sam mekan, popustljiv i lako prilagodljiv, potkrepljivaće kod svog deteta da se zadovoljstvo ne odlaže pošto je instant udovoljavanje glavni cilj i suština odnosa. Iza ogromne potrebe da se udovolji detetu kriju se mnogi iracionalni strahovi ili nejasan stav prema tome da li je roditeljstvo nešto što se želi.

✍️: MA Miloš Petrović, psiholog i psihološki savetnik

📩: milos.petrovic@introspectrum.rs

🌐: www.introspectrum.rs

✍️ Teme koje se obrađuju na edukaciji:➡️ Stres – definicija, simptomi i vrste stresa;➡️ Tipovi ličnosti i reakcije na st...
06/05/2025

✍️ Teme koje se obrađuju na edukaciji:

➡️ Stres – definicija, simptomi i vrste stresa;
➡️ Tipovi ličnosti i reakcije na stres;
➡️ Izvori stresa u svakodnevom životu (posao, porodica, partnerski i prijateljski odnosi, zdravlje…);
➡️ Veza stresa i fizičkih i psihičkih oboljenja;
➡️ Jačanje unutrašnjih kapaciteta za nošenje sa stresom;
➡️ Kognitivne tehnike prevladavanja stresa;
➡️ Tehnike imaginacije;
➡️ Tehnike opuštanja.

🟡 Cena: 7000 din. (60 eura)

✅️ "Early bird" popust: Za prijave do 18. maja (NS), 25. maja (BG) tj. 8. juna (online) važi popust pa je cena edukacije 6000 din. (50 eura).

👉 Sve dodatne informacije o edukaciji, kao i formular za prijavu, možete naći na našem sajtu:

https://www.introspectrum.rs/edukacije/upravljanje-stresom/

❓️Pod identitetom se, u najširem smislu, smatra odgovor na pitanje: "Ko sam ja?" To podrazumeva lične osobine, uverenja,...
23/04/2025

❓️Pod identitetom se, u najširem smislu, smatra odgovor na pitanje: "Ko sam ja?" To podrazumeva lične osobine, uverenja, vrednosti, uloge koje karakterišu pojedinca. Obuhvata lični identitet (kako sebe vidim kao pojedinca) i socijalni identitet (kako sebe vidim kao člana uže i šire zajednice).

🔅 Kriza identiteta je stanje unutrašnje nesigurnosti i sumnje povodom sopstvene slike o sebi. Osoba nije sigurna šta želi, ko je, koja je njena uloga u životu/svetu... Najčešće se dešava u prelaznim životnim fazama ili nakon krupnih životnih događaja.

➡️ U nastavku će biti reči o nekim od najčešćih kriza identiteta sa kojim se ljudi suočavaju.

🟡 Adolescentna kriza - obično se dešava između 12. i 20. god.

Pitanja: Ko sam?, Šta želim biti?, Gde pripadam?...

Značaj: Predstavlja bazu iz koje osoba donosi dalje životne odluke.

🟠 Kriza srednjih godina - između 40. i 55. god.

Pitanja: Da li sam postigao/la šta sam hteo/la? Gde me vodi ovakav život? Da li sam srećan/a? Šta sam propustio/la? Da li je kasno da nešto menjam? Ko sam ja sada?

Značaj: Tera osobu na samopreispitivanje da li vodi život u skladu sa svojim vrednostima.

🔴 Kriza nakon odlaska u penziju - najčešće nakon 65. god.

Pitanja: Ko sam ja ako ne radim? Šta da radim sa slobodnim vremenom? Da li je moj život imao smisla? Da li sam potreban/a? Kako da provedem ostatak života?

Značaj: Tera na redefinisanje svog identiteta, pronalaženje nove svrhe, okretanje duhovnom razvoju.

🟢 Egzistencijalna kriza - može se javiti bilo kada tokom života.

Pitanja: Zašto postojim? Koji je smisao života? Ima li života posle smrti?

Značaj: Tera osobu na preispitivanje svojih vrednosti, određivanje prioriteta, duhovni razvoj, dublje razumevanje života...

🔵 Krize posle određenih životnih gubitaka, poput: bliske osobe, posla, domovine...

Pitanja: Ko sam sada ja? Šta sada da radim? Kako da živim s bolom? U čemu da nađem smisao?

Značaj: Tera na produbljivanje razumevanja smisla života, izgradnju unutrašnjih snaga, otkrivanje izvora podrške...

➡️ Iako su krize vrlo neprijatne, one su gotovo neizbežan segment života i uspešan prolazak kroz njih gotovo uvek vodi ka boljoj spoznaji sebe, svojih vrednosti i pruža mogućnost ka vođenju autentičnijeg, zadovoljnijeg i ispunjenijeg života.

✍️: Dr Tanja Petrović, psiholog i psihoterapeut

📩: tanja.petrovic@introspectrum.rs

🌐: www.introspectrum.rs

✍️ Teme koje se obrađuju na edukaciji:➡️ Kakvog partnera/ku želim (i da li takvog/u biram?);➡️ Kakav partnerski odnos že...
08/04/2025

✍️ Teme koje se obrađuju na edukaciji:

➡️ Kakvog partnera/ku želim (i da li takvog/u biram?);
➡️ Kakav partnerski odnos želim (i da li takav kreiram?);
➡️ Faze u partnerskom odnosu – od upoznavanja, preko zbližavanja, do zajedničkog života;
➡️ Pitanje sličnosti i razlika između partnera („sličan se sličnom raduje“ ili „suprotnosti se privlače“?);
➡️ (I)racionalna uverenja o ljubavi;
➡️ Stilovi vezivanja – sigurni, zavisni i izbegavajući;
➡️ Različiti „jezici“ ljubavi.

🟡 Trening vodi dr Tanja Petrović, psiholog i psihoterapeut.

🟠 Cena: 7000 din. (60 eura)

❗️"Early bird" popust: Za prijave do 13. 4. (NS), 27. 4. (BG) tj. 11. 5. (online), cena edukacije je 6000 din. (50 eura).

🌐 Sve dodatne informacije o edukaciji, kao i formular za prijavu, možete naći na našem sajtu:

https://www.introspectrum.rs/edukacije/partnerski-odnosi

➡️ Bliskost je pojava koja suštinski definiše čoveka. Sposobnost da se zbližimo, produbimo odnos, steknemo poverenje i o...
08/04/2025

➡️ Bliskost je pojava koja suštinski definiše čoveka. Sposobnost da se zbližimo, produbimo odnos, steknemo poverenje i oslonimo se na drugu osobu upućuju na visoku emocionalnu inteligenciju, kao i hrabrost da se na zdrav način predamo drugoj osobi.

🫂 Simbioza u sebi obuhvata sve pomenute sposobnosti, ali uz jedan prikriven mehanizam i potrebu koja nikako ne upućuje na zdrav odnos. Za razliku od biologije ili nekih drugih nauka, u psihologiji, a naravno dalje i u psihoterapiji, fenomen Simbioze predstavlja nešto veoma nepoželjno.

➡️ U okviru psihoterapije, Simbiozu je najbolje definisala Transakciona analiza. Ukoliko jedan segment sebe potpuno prepuštamo drugoj osobi a, s druge strane, od te osobe u potpunosti preuzmemo neki drugi segment, možemo reći da se radi o Simbiotskom odnosu. U oba slučaja se ne osećamo kompletnim i osećamo da postoji neki vid nezdrave zavisnosti.

🤱🏻 Simbioza je zdrava samo u situacijama kada je ona opravdana objektivnim razlozima, kao što je određen vid nesposobnosti da se osoba brine o sebi (mala deca, osobe sa posebnim potrebama…) Svaki drugačiji vid Simbioze predstavlja nezdravo manifestovanje zavisnog odnosa.

➡️ Primer: Ukoliko ispred sebe imamo dve osobe od kojih jedna uvek donosi odluke i usmerava odnos po svojoj volji, a druga se uvek na sve to adaptira i trudi se da udovoljavanjem sačuva odnos, prilično je verovatno da prisustvujemo Simbiozi.

❗️Obe strane pristaju da se granice naruše i da se određen deo ličnosti isključi upravo zbog dobiti koju obe strane imaju. Dobit je ta koja pruža iluziju da Simbioza ima smisla i da zavisnički način funkcionisanja sa pravom narušava optimalne granice između dve osobe.

➡️ Simbioza se javlja najčešće u partnerskim odnosima, kao i u odnosima između roditelja i dece. Simbiozu prepoznajemo tako što vremenom primetimo da jedan deo nas nestaje usled parazitskog odnosa koji nam, sa jedne strane, crpi energiju a sa druge, govori da je sve u savršenom redu. Osvešćivanje dobiti je najbitniji korak u razbijanju Simbioze.

▶️ Dobit je često neki osećaj (komfor, sigurnost, dominacija, itd…) koji postoji kod obe strane koje ulaze u Simbiozu. Osvešćivanje toga da smo u Simbiozi i da nju u životu održava neka obostrana dobit, ozbiljan je korak ka izlasku iz disfunkcionalnog odnosa.

✍️: MA Miloš Petrović, psiholog i psihološki savetnik

📩: milos.petrovic@introspectrum.rs

🌐: www.introspectrum.rs

Address

Novi Sad

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when IntroSpectrum posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Practice

Send a message to IntroSpectrum:

Share

Category