19/01/2026
EVROPSKA NEDELJA PREVENCIJE RAKA GRLIĆA MATERICE, 19-25. JANUAR 2026.GODINE
Evropska nedelja prevencije raka grlića materice 2026. godine, kao i svake godine, obeležava se treće nedelje januara. Fokus obeležavanja je podizanje svesti o važnosti HPV vakcinacije, redovnih ginekoloških pregleda (skrininga) i ranog otkrivanja bolesti, kako bi se smanjila stopa oboljevanja i smrtnosti.
Rak grlića materice se razvija u grliću materice žene (ulaz u matericu iz vagine).
Skoro svi slučajevi raka grlića materice (99%) povezani su sa infekcijom visokorizičnim humanim papiloma virusima (HPV), izuzetno čestim virusom koji se prenosi seksualnim kontaktom.
Iako se većina HPV infekcija spontano povlači i ne izaziva simptome, uporna infekcija može izazvati rak grlića materice kod žena.
Rak grlića materice je četvrti najčešći rak kod žena. Procenjuje se da je 2022. godine rak grlića materice dijagnostikovan kod 660.000 žena širom sveta, a oko 350.000 žena je umrlo od ove bolesti.
Cilj obeležavanja Evropske nedelje prevencije raka grlića materice je promocija značaja očuvanja reproduktivnog zdravlja i mogućnosti korišćenja dostupnih mera prevencije, kako mera primarne prevencije (promocija zdravog stila života, odgovornog seksualnog ponašanja i HPV imunizacija), tako i mera sekundarne prevencije (ranog otkrivanja karcinoma grlića materice putem Papanikolau testa i redovnim posetama ginekologu).
Kada se dijagnostikuje, rak grlića materice je jedan od oblika raka koji se najuspešnije leči, sve dok se rano otkriva. Karcinomi dijagnostikovani u kasnim stadijumima takođe se mogu kontrolisati odgovarajućim lečenjem i palijativnim zbrinjavanjem.
„Osnovna poruka svim ženama - rak grlića materice je maligna bolest koja se može sprečiti, žene treba da razmišljaju o svom reproduktivnom zdravlju i da u toku godine odvoje samo jedan dan kada će posetiti svog lekara - ginekologa i obaviti preventivni pregled.
Idealno je da se treća nedelja januara svake godine iskoristi da se zakaže preventivni ginekološki pregled, jer će, bez obzira na dužinu čekanja, svaka žena na taj način na vreme sprovesti ovu važnu meru prevencije.
Želimo da osiguramo da sve žene znaju kako se rak grlića materice može sprečiti i blagovremeno lečiti a da bi se to postiglo neophodno je uraditi sledeće:
Vakcinisati se protiv HPV-a u uzrastu 9-19 godina;
Znati gde pronaći podršku i dodatne informacije- imati izabranog ginekologa;
Uraditi skrining grlića materice(od 25 do 64 godine, 1 godišnje ili ređe ako ginekolog odredi);
Poznavati simptome raka grlića materice(najčešće je to krvarenje između ciklusa ili nakon prestanka ciklusa; osećaj tegoba u donjem trbuhu) i
Pridržavati se zdravog stila života.
Ključne činjenice
Rak grlića materice se u velikoj meri može sprečiti HPV vakcinacijom i redovnim skriningom, kako preporučuju nacionalne smernice, a može se izlečiti ako se otkrije rano i blagovremeno leči.
Rak grlića materice je četvrti najčešći rak kod žena širom sveta sa oko 660.000 novih slučajeva i oko 350.000 smrtnih slučajeva u 2022. godini.
Najviše stope incidencije i mortaliteta od raka grlića materice su u zemljama sa niskim i srednjim prihodima zbog nedostatka pristupa nacionalnoj vakcinaciji protiv HPV-a, uslugama skrininga i lečenja grlića materice, kao i društvenim i ekonomskim determinantama.
Rak grlića materice je uzrokovan perzistentnom infekcijom humanim papiloma virusom (HPV). Žene koje žive sa HIV-om imaju 6 p**a veću verovatnoću da razviju rak grlića materice u poređenju sa ženama bez HIV-a.
Zemlje širom sveta ubrzavaju napore da eliminišu rak grlića materice, vođene globalnim ciljevima 90–70–90, što znači da je cilj da 90% devojčica bude potpuno vakcinisano HPV vakcinom do 15. godine, 70% žena podvrgnuto skriningu do 35. i do 45. godine i 90% žena sa prekanceroznim ili invazivnim karcinomom prima odgovarajući tretman.
Globalno, rak grlića materice je četvrti najčešći rak kod žena, sa 660.000 novih slučajeva procenjenih u 2022. godini. Iste godine, oko 94% od 350.000 smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom grlića materice dogodilo se u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Najviše stope incidencije i mortaliteta su u podsaharskoj Africi, Centralnoj Americi i Jugoistočnoj Aziji. Ove regionalne razlike odražavaju nejednakosti u pristupu vakcinaciji, skriningu i uslugama lečenja.
Na njih dodatno utiču faktori rizika kao što je prevalencija HIV-a i šire društvene i ekonomske determinante, uključujući rodnu neravnopravnost i siromaštvo.
Žene koje žive sa HIV-om imaju šest p**a veću verovatnoću da razviju rak grlića materice u poređenju sa opštom populacijom, a procenjuje se da je 5% svih slučajeva raka grlića materice posledica HIV-a.
Podaci o obolevanju i umiranju od raka grlića materice u Srbiji i Vojvodini
Prema podacima Registra za rak Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, tokom 2022. godine u Srbiji je registrovano 1.060 novoobolelih žena od raka grlića materice, od toga 302 u Vojvodini, a 67 u Južnobačkom okrugu. Iste godine 404 žena je umrlo u Srbiji od ovog uzroka, od toga 108 u Vojvodini a 32 u Južnobačkom okrugu. Standardizovana stopa incidencije na 100.000 žena od raka grlića materice u Vojvodini (13,8) je veća je nego prosečna u Republici Srbiji (11,4). U AP Vojvodini, standardizovane stope incidencije raka grlića materice na 100.000 žena, po okruzima, u 2022. godini, redom su bile: 21,2 (Severnobački okrug), 19,4 (Severnobanatski okrug), 16,4 (Zapadnobački okrug), 15,5 (Južnobanatski okrug), 11,6 (Sremski okrug), 11,2 (Južnobački okrug) i 11,1 (Srednjebanatski okrug).
Što se tiče vodećih lokalizacija raka kao uzorka smrti kod žena, u Republici Srbiji za 2022. godinu, karcinom grlića materice je na šestom mestu (4,6%), posle karcinoma dojke (18,8%), pluća/bronha (16,7%), kolona/rektuma (10,8%), pankreasa (6,3%) i ovarijuma (4,7%) a slede mozak (3,2%), želudac (3,1%), telo materice (3,0%), jetra i žučni kanali (2,9%) i ostale pojedinačne lokalizacije koje u strukturi vodećih lokalizacija zbirno čine 25,7%.
Uzroci raka grlića materice
Skoro svi slučajevi raka grlića materice uzrokovani su infekcijom onkogenim tipovima humanog papiloma virusa (HPV). Identifikovano je više od 200 tipova HPV, koji se dele na niskorizične (najčešće izazivaju genitalne bradavice) i visokorizične tipove, od kojih su HPV 16 i 18 najznačajniji jer su povezani sa nastankom karcinoma. Humani papiloma virus (HPV) je česta seksualno prenosiva infekcija koja može uticati na kožu, genitalno područje, analno područje i grlo. Skoro sve seksualno aktivne osobe će biti inficirane u nekom trenutku, obično bez simptoma. U većini slučajeva, imuni sistem prirodno „čisti“ virus. Uporna infekcija određenim kancerogenim tipovima HPV-a može izazvati abnormalne ćelije koje se mogu razviti u rak.
Uporna HPV infekcija grlića materice (donji deo materice ili materice, koji se otvara u vaginu – takođe se naziva porođajni kanal) može dovesti do prekanceroznih lezija koje, ako se ne leče, uzrokuju oko 95% slučajeva raka grlića materice. Obično je potrebno 15–20 godina da abnormalne ćelije postanu rak. Kod žena sa oslabljenim imunološkim sistemom, kao što je nelečeni HIV, ovaj proces može biti brži i trajati 5–10 godina.
Faktori koji povećavaju rizik od progresije raka uključuju: stepen onkogenosti tipa HPV, imunološki status, prisustvo drugih seksualno prenosivih infekcija, broj porođaja, starost pri prvoj trudnoći, upotrebu hormonske kontracepcije i pušenje.
Prevencija raka grlića materice
Podizanje javne svesti, jačanje zdravstvene pismenosti i poboljšanje pristupa informacijama i uslugama ključni su za prevenciju i kontrolu tokom celog životnog ciklusa:
HPV vakcinacija za devojčice uzrasta od 9 do 14 godina je veoma efikasna u sprečavanju infekcije, raka grlića materice i drugih karcinoma povezanih sa HPV-om.
Skrining grlića materice od 30. godine (25 godina kod žena koje žive sa HIV-om) može otkriti prekancerozne lezije grlića materice, a u kombinaciji sa blagovremenim lečenjem može sprečiti progresiju do raka grlića materice.
U bilo kojoj dobi, rano otkrivanje simptoma kod žena, praćeno brzim kvalitetnim i lečenjem, može izlečiti rak grlića materice.
HPV IMUNIZACIJA
Na teritoriji Republike Srbije, Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) je omogućio besplatnu vakcinaciju devojčica/devojaka i dečaka/mladića starosti od 9 do 19 godina devetovalentnom HPV vakcinom:
Preporučena vakcina je protiv oboljenja koja izaziva humani papiloma virus (HPV).
HPV vakcina prevenira (sprečava) infekciju određenim visokorizičnim tipovima humanog papiloma virusa (HPV).
HPV vakcina je bezbedna, efikasna i štiti od većine karcinoma uzrokovanih HPV-om i genitalnih kondiloma (bradavica).
HPV infekcija može perzistirati (dugo trajati) i dovesti do ozbiljnih zdravstvenih teškoća. Zdravstveni problemi uzrokovani HPV infekcijom uključuju:
Genitalne kondilome(bradavice u predelu genitalija)
Karcinom cerviksa(grlić materice kod žena)
Orofaringealni karcinom(karcinom usne duplje i ždrela uključujući bazu jezika i tonzile/krajnike) kod oba pola
Karcinom anusa kod oba pola
Karcinom vulve i vagine kod žena
Karcinom pen*sa kod muškaraca.
Deca uzrasta od navršenih 9 do 19 godina života bi trebalo da prime vakcinu, prema uputstvu proizvođača. Tinejdžeri oba pola koji nisu kao deca primili ovu vakcinu mogu da je prime kasnije.
Kako bi HPV vakcina bila efikasna, mora se primiti pre izlaganja HPV-u, odnosno pre stupanja u seksualne odnose. Nema razloga da se čeka da tinejdžeri stupe u seksualne odnose, pa da im se tada ponudi imunizacija HPV vakcinom. Deca u predtinejdžerskom periodu mogu primiti sve tri doze HPV vakcine mnogo pre nego što stupe u bilo koju vrstu seksualnog odnosa i time se izlože virusu. Takođe, HPV vakcina izaziva bolji imuni odgovor kod dece u predtinejdžerskom periodu nego kod starijih tinejdžera i mladih žena.
Čak i kada je neko već imao seksualne odnose može da primi HPV vakcinu, jer HPV može da se prenese i samo trljanjem kože o kožu ili sluzokožu. Kako HPV infekcija obično nastaje brzo nakon što osoba prvi put stupi u seksualne odnose, ona ne mora biti izložena svim tipovima HPV-a koji su sadržani u vakcini i vakcinacijom će dobiti zaštitu od infekcije onim HPV kojima nije bila izložena (delimična zaštita).
Kada su dečaci vakcinisani, oni imaju manje mogućnosti da prenesu HPV infekciju svojim partnerkama(ima). Ova vakcina pomaže u prevenciji infekcije vrstama HPV-a koji mogu uzrokovati karcinom usne duplje, ždrela, pen*sa i anusa. Vakcina, takođe, prevenira pojavu genitalnih kondiloma.
Od 2025. godine u svetu postoji 8 licenciranih HPV vakcina, od kojih je pet dobilo prethodnu kvalifikaciju SZO i dostupne su globalno. Sve one štite od visokorizičnih tipova HPV-a 16 i 18, koji uzrokuju ~76% slučajeva raka grlića materice. U našoj zemlji besplatno je dostupna devetovalentna vakcina.
Kako deluje HPV vakcina?
HPV vakcina funkcioniše izuzetno dobro. Klinička ispitivanja su pokazala da vakcina pruža skoro 100% zaštite od prekanceroznih lezija, a kvadrivalentna HPV vakcina i od genitalnih kondiloma izazvanih tipovima koji se nalaze u vakcini. U periodu od 2006. godine, kada je vakcina prvi put preporučena, beleži se redukcija HPV infekcija od 56% kod tinejdžerki u SAD. Istraživanja takođe pokazuju smanjenje pojave genitalnih kondiloma kod tinejdžera. U drugim zemljama kao što je npr. Australija, gde je pokrivenost HPV vakcinacijom veća, došlo je do redukcije broja slučajeva prekanceroznih lezija grlića materice kod mladih žena. Takođe, pojava genitalnih kondiloma je značajno smanjena kod mladih žena i muškaraca u Australiji od kako je počela da se primenjuje HPV vakcina.
Koliko traje zaštita HPV vakcinom?
Zaštita HPV vakcinom je dugotrajna. Podaci dobijeni na osnovu kliničkih studija i ispitivanja koja su u toku ukazuju da zaštita traje najmanje 15 godina i pritom ne gubi na efikasnosti. Nisu zabeleženi podaci o tome da se zaštita nastala nakon vakcinacije vremenom gubi.
Da li je nakon vakcinacije potrebna revakcinacija?
Trenutno su na snazi dve šeme po kojoj se primenjuju dve doze u uzrastu od 9 do 13 godina, odnosno tri doze vakcine (od navršenih 14 godina) u periodu od šest meseci. Kasnija revakcinacija se ne preporučuje. Kao i sve vakcine, primena HPV vakcine se kontinuirano prati kako bi se potvrdila njena bezbednost i efikasnost. Ukoliko zaštita HPV vakcinom ne potraje onoliko dugo koliko bi trebalo, onda će se izvršiti evaluacija podataka i doneti odluka o primeni buster doze (revakcinacija).
Da li je potrebno da se sa vakcinacijom krene ispočetka ukoliko je proteklo više vremena između primene doza (između dve doze) nego što je predviđeno?
Ako se vakcina daje u dvodoznom režimu, druga doza se daje najranije nakon 6 meseci, a najkasnije nakon 24 meseca. Preporuka je da se sve tri doze HPV vakcine prime u periodu od šest meseci; druga doza se daje jedan ili dva meseca nakon prve, a treću dozu treba dati šest meseci nakon prve doze. U svakom slučaju, ukoliko se desi da između dve doze protekne duži period od predviđenog, nije potrebno da se krene sa vakcinacijom ispočetka. Čak i ako su prošli meseci ili godine od poslednje doze, vakcinaciju treba kompletirati nedostajućim dozama.
Rano otkrivanje, dijagnoza i lečenje raka grlića materice
Rak grlića materice može se izlečiti ako se dijagnostikuje i leči u ranoj fazi bolesti. Prepoznavanje simptoma i traženje medicinskog saveta radi rešavanja bilo kakvih nedoumica je ključni korak. Žene treba da se konsultuju sa zdravstvenim radnikom ako primete:
neobično krvarenje između menstruacija, nakon menopauze ili nakon seksualnog odnosa
povećan ili neprijatan miris vaginalnog iscetka
simptome poput upornog bola u leđima, nogama ili karlici
gubitak težine, umor i gubitak apetita
vaginalna nelagodnost
otok u nogama.
Kliničke procene i dijagnostički testovi su neophodni za potvrđivanje raka grlića materice. Nakon toga obično sledi upućivanje na lečenje, koje može uključivati hirurgiju, radioterapiju i hemoterapiju, kao i palijativnu negu radi pružanja suportivne nege i upravljanja bolom.
Mnogi ljudi još uvek ne znaju za mere prevencije raka grlića materice. Iskoristite ovu nedelju da što većem broju ljudi širite tačne informacije o ovom oboljenju i merama prevencije a prve svega o značaju HPV imunizacije i Papanikolau testa sa detaljnim ginekološkim pregledom.
Institut za javno zdravlje Vojvodine već godinama inicira i podstiče domove zdravlja u Južnobačkom okrugu i šire da organizuju “Otvorena vrata HPV imunizacije” i aktivno sprovode socijalno-marketinške kampanje, edukacije roditelja, zaposlenih u obrazovanju i mladih. To se pokazalo kao jedna od najbolje dokumentovanih srategija u promociji zdravlja poslednjih godina, te Južnobački okrug ima najveću stopu imunizovanih protiv humanog papilloma virusa u Srbiji.
EDUKATIVNA SREDSTVA O HPV IMUNIZACIJI I DRUGIM MERAMA PREVENCIJE:
Agitka: „Zašto je najbolje primiti vakcinu protiv raka“
Prezentacija IZJZS „Dr M. J. Batut“: „HPV – pitanja i odgovori za roditelje“
Deo sajta o preporučenoj imunizaciji - Odgovori na najčešća pitanja o HPV imunizaciji
Podkast-epizoda “Preporučena imunizacija protv HPV”, dr Mirjana Štrbac, epidemiolog:
TikTok video za adolescente „Ako ste devojka ili mladić i imate 15-19 godina, možete tražiti kod pedijatra besplatnu vakcinu protiv HPV“
Letak „Značaj vakcinacije protiv HPV“
Letak „Zašto je važno?“
Agitka „Infekcije humanih papiloma virusima kod devojaka i žena“
Agitka „Infekcije humanih papiloma virusima kod mladića i muškaraca“
Brošura IZJZV i CKV: „Sve što treba da znam o seksualno prenosivim infekcijama i merama zaštite“
Web-sajt udruženja „Roditelj“ ZAJEDNO PROTIV RAKA GRLIĆA MATERICE - HPV (hpvinfo.rs).
Izvori:
https://nationaltoday.com/european-cervical-cancer-prevention-week/
Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“. Zdravstveno-statistički godišnjak Republike Srbije 2024. Beograd: Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“; 2024. Dostupno na: chrome-extensio://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/https://www.batut.org.rs/download/publikacije/pub2024v2.pdf
Štrbac M, Ukropina S, Nikolić N, Mašić K, Rajčević S, Čanković D, Vuleković V, Popov L, Ristić M. Impact of health promotion strategies on HPV vaccination uptake: A descriptive epidemiological study (2019–2024). PLoS One. 2025;20(9):e0331592. doi:10.1371/journal.pone.0331592 https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0331592