Ohrabri se

Ohrabri se Contact information, map and directions, contact form, opening hours, services, ratings, photos, videos and announcements from Ohrabri se, Mental Health Service, Gagarinova 2, Novi Sad.

Vesna Vučković
Psihoterapijska savetnica suportivnog modaliteta , duhovno savetovanje i upravljanje stresom
Teolog

Savetnik za mentalno i duhovno zdravlje i upravljanje stresom
Podrška u prevladavanju kriza i ličnom rastu

Nivo emocionalne inteligencije kod deteta utiče na uspeh u obrazovanju, kvalitet  društvenih odnosa i sposobnost samoreg...
17/09/2025

Nivo emocionalne inteligencije kod deteta utiče na uspeh u obrazovanju, kvalitet  društvenih odnosa i sposobnost samoregulacije.

Ako roditelj ima visoku emocionalnu inteligenciju prirodno pomaze svojoj deci da prepoznaju, prihvate, razumeju, imenuju i na zdrav nacin ispolje svoje i tuđe emocija. 

Neke od gresaka koje roditelj moze napraviti je odvraćanje pažnje od neprijatnih emocija ili zabrana, što pomaže trenutno, a u stvari  propuštamo priliku da naučimo dete da razume i da se nosi sa negativnim emocijama.

Podržavajući dete dok doživljava sve emocije, stvaramo priliku da se sa detetom povežemo i  naučimo ga veštini samoregulacije - da zna kako da  pomogne sebi kada se oseća loše.

Ukoliko želite podršku na vašem putu roditeljstva, zakazite besplatne 20min konaultacine.

Ako želite link testa emocionalne inteligencije , napišite u komentaru -test

# emocionalna inteligencija

Kako tvoje telo reaguje na stres, pretnju ili opasnost?Naše telo i psiha imaju urođene načine kako da se zaštite kada do...
05/09/2025

Kako tvoje telo reaguje na stres, pretnju ili opasnost?

Naše telo i psiha imaju urođene načine kako da se zaštite kada doživimo stres ili traumu. To nisu svesni izbori, već automatske reakcije koje nam pomažu da preživimo.

🔹 Fight (borba) – telo se aktivira, spremni smo da se suprotstavimo.
🔹 Flight (bekstvo) – osećamo da je sigurnije pobeći iz situacije.
🔹 Freeze (zamrzavanje) – telo se ukoči, osećamo nemoć i prazninu.
🔹 Fawn (udovoljavanje) – pokušavamo da smirimo drugog i izbegnemo sukob.
🔹 Flood (preplavljenost) – osećaj kao da nas emocije “zatrpavaju”, gubimo fokus i teško se vraćamo u sadašnji trenutak.
🔹 Fatigue (iscrpljenost) – telo ulazi u hronični umor i bezvoljnost kao zaštitu od stalnog stresa.

Kada doživimo nešto traumatično ili smo bili izloženi dugotrajnom stresu, to uzrokuje da deo našeg mozga, amigdala, pređe u hiperpogon, gde vidimo i osećamo pretnje i u situacijama bez pretnje. To nas dovodi do toga da se ponašamo na načine koje ne razumemo i može nam stvoriti osećaj kao da više nemamo kontrolu nad sobom. Odgovor na traumu se često zasniva na onome što naš mozak misli da će nam pomoći da preživimo trenutnu situaciju.

To se dešava kada u blizini nema opasnosti, a vi se i dalje nalazite u stanju opreza, kao da ne možete da se vratite u stanje relativne sigurnosti. Trauma može biti nevidljivi faktor koji stimuliše ta izuzetno jaka osećanja – i izaziva preterano oslanjanje na instinkte preživljavanja, koje možemo nazvati i odgovorom na traumu.

Ovi odgovori na traumu ne odnose se samo na ljude koji su doživeli velike traumatične događaje poput rata, smrtnih okolnosti ili katastrofe. Trauma postoji kada ste izloženi kontinuiranomu stresu.

Koji je vas najčešći odgovor na traumu?


Podsetnik 🤍
03/09/2025

Podsetnik 🤍

Kad zakoračimo u svet dinamike traume i raznih oblika zlostavljanja u kome se neverica, pristrasnost i glas pravde bore ...
28/08/2025

Kad zakoračimo u svet dinamike traume i raznih oblika zlostavljanja u kome se neverica, pristrasnost i glas pravde bore jedno uz drugog, vazno je priznati da problem postoji, da ga ne poričemo .

Ono što je zajedničko svim žrtvama nasilja - bez obzira na okolnosti pod kojima se trauma odigrala- porodično, političko, versko, istina je da tučene žene i zlostavljana deca pate od iste psihološke ozlede od koje pate politički zatvorenici, ratni zarobljenici.. 

Trauma kod svih izaziva osećanja užasa i bespomoćnosti, obesnažuje ih i izoluje. Nasilnici koriste iste  metode prinudne kontrole i  torture. Bez obzira da li te metode koriste u ime države, religijskih razloga ili u ime autoriteta muža ili oca, duševni procesi koje oni izazivaju su isti. Jer ugnjetavanje je ugnetavanje. Kada vas proganjaju, onda vas proganjaju. Kada vas preziru, onda vas preziru. Kada vas zlostavljaju, onda vas zlostavljaju. A na takva ponašanja, ljudi reaguju na iste načine. Jer u osnovi svega je bol.

Ipak postoji razlika jer ratni i politički zatvorenici obično dobijaju društveno priznanje za pretrpljene muke i jad, dok se žrtve seksualnog i porodičnog nasilja skrivaju i ćute zbog sramote i susreću se  nevericom, odbacivanjem. 

Ono što je značajno u procesu oporavka je da počinilac bude kažnjen, da se naneto zlo nekako nadoknadi, da budemo spremni da sa žrtvama podelimo teret patnje, da nešto preduzmemo, da sudelujemo i da pamtimo. Jer ćutanjem na individualnom i društvenom nivou,još više povređujemo one koji su već dovoljno povređeni.

 Deca su najranjiviji članovi društva i najpodložniji zlostavljanju i manipulaciji. Zlostavljanje u detinjstvu ima najteže posledice jer odrastanje u porodičnoj klimi sveprisutnog užasnog straha, u kojoj su ozbiljno poremećeni odnosi između roditelja i deteta, formira i deformiše ličnost. 

 Na sreću danas ima mnogo načina da ove priče koje počinju u nemoći i beznađu, završe u iskustvu oporavka i zajedništva. Moguće je povratiti veru u ljude i  bazično poverenje u bezbednost sveta i postojanost života. Moguće je da žrtve ponovo izgrade pozitivnu sliku o sebi i započnu novi život. To je nemoguće postići u izolaciji, već uz podršku stručnjaka i društva.

Već neko vreme pitaš da li bi psihoterapija mogla da ti pomogne? Vratiš se u krug sa svojim teretom, pokušavaš da pomogn...
15/08/2025

Već neko vreme pitaš da li bi psihoterapija mogla da ti pomogne? Vratiš se u krug sa svojim teretom, pokušavaš da pomogneš sebi, ali ne uspevaš, osećaš unutrašnji pritisak, prazninu, nemir, teške emocije koje nemozeš da kontrolišeš, imaš problem koji ne možeš da rešiš...  Možda si umoran/na od svega, a možda se pitaš da li je u tebi problem...

-ako ti nedostaje podrška, a ne znaš kome da se obratiš.
-ako znaš da ovako više ne možeš, ali ne znaš šta dalje.
-ako se dvoumiš, preispituješ, kolebaš.

Najčešće prođe minimum 6 meseci dok osoba ne potraži pomoć a nekad i mnogo duže. 
U našoj prirodi je da se teško odlučujemo da potrazimo pomoć iteško se menjamo. Radije biramo da ostanemo u poznatom iako je teško i loše za nas, pre nego da uradimo sve što je potrebno za promenu.

Šta možeš dobiti kroz psihoterapiju?

Psihoterapija ne nudi magične odgovore, ali nudi prostor u kom dobijaš:

✅Uvid - dublje razumevanje sebe
Kroz razgovore sa terapeutom, počinješ da uviđaš obrasce u svom ponašanju, osećanjima i odnosima. To je prvi korak ka promeni.

✅Olakšanje - jer više ne moraš da držiš sve u sebi. Kada prvi put izgovoriš nešto što si godinama ćutao/la, možeš doživeti olakšanje koje dolazi iz toga što si viđena i saslušana bez prekidanja i prosuđivanja.

✅Veću emotivna otpornost (rezilijentnost) Terapija ne uklanja stres, ali ti pomaže da se sa njim nosiš uz manje osećaja preplavljenosti, krivice ili bespomoćnosti.

✅Jasnije granice - u odnosima i prema sebi
Učiš da postaviš granice bez griže savesti, da ne moraš uvek da udovoljavaš i da kažeš „ne" kada je potrebno.

✅Manje samooptuživanja, više saosećanja prema sebi
Menja se način na koji razgovaraš sa sobom - manje „šta mi je ovo trebalo", a više učim i pokušavam". I to menja sve.

✅Prostor da istražiš i izraziš ono što ne smeš
Tuga, bes, razočarenje - osećanja koja cesto potiskujemo imaju prostor u terapiji. Ne moraš da ih se stidiš.

✅Osećaj da nisi sama
Nekad je najveća snaga terapije u tome što više nisi sama sa svojim teškoćama. Imaš svedoka, savezníka, nekoga ko je uz tebe dok ne ojačaš.

📩Ako želiš mini test,koji ti daje odgovor da li si spreman/a napiši TEST

Šta je psihološki pojam"kick the cat “efekt? To je lančana reakcija frustracije koja se prenosi s jedne osobe na drugu, ...
12/08/2025

Šta je psihološki pojam"kick the cat “efekt? 
To je lančana reakcija frustracije koja se prenosi s jedne osobe na drugu, najčešće prema onima koji su slabiji ili manje verovatno da će se suprotstaviti i uzvratiti.

Primer: direktor je frustriran poslom istrese se na vođu tima. 

Vođa, nemoćan da odgovori, prebaci napetost na zaposlene. 

Radnik, još uvek uzrujan, dođe kući i izdere se na partnerku ili se zbog sitnice breca.

Partnerka svoju povređenost pokazuje ili iskaljuje na dete. 

Dete, zbunjeno i povređeno, udari mačku u prolazu i iskali taj negativan naboj.

Tako izgleda "kick the cat"...obrazac negativnih emocija, koji ostavlja posledice na one najosjetljivije, na osobe koje volimo.

Iz ovog efekta možemo izvući četiri važna zaključka:

1. Negativne emocije su zarazne. Ako ih ne kontrolišemo, brzo se šire. Emocionalna regulacija nije luksuz, već nužnost.

2. Najslabiji najčešće najviše stradaju. Kad frustraciju iskaljujemo bez svesnosti koji je uzrok, štetimo onima koji se ne mogu odbraniti. Samokontrola je znak zrelosti.

3. Raspoloženje vođe ima domino-efekt. Jedan nervozan lider može upropastiti atmosferu cijelog tima. Zato emocionalna stabilnost treba da bude kriterijum kod izbora saradnika.

4. Najbliži najčešće plate najveću cenu. Mudri ljudi se ne istresaju na one koje najviše vole, biraju zdravije načine obrade svojih emocija.

Poruka je jasna: ne kažnjavajze sebe upijanjem tuđe frustracije, niti druge vlastitim emocionalnim teretom. 

Uči kako da upravljaš sobom, svojim emocijama i rečima reaguj sa jasnoćom rezultata koji želiš da ostvariš.

Napravimo odluku da svesno ne reaguje i iz neprijatnih i nezdravih emocija .

🪞 Kome si poslednji put prosuo bes koji nije bio namenjen njemu?
✍️ Ako ti se desilo nešto slično, napiši u komentaru kako si prekinuo lanac frustracije – možda tvoj primer pomogne nekome danas.

cat

Svi smo doživeli da preterano brinemo. Ali brigom nismo promenili ništa, samo smo se opteretili.Shvatili smo da briga ni...
09/08/2025

Svi smo doživeli da preterano brinemo. Ali brigom nismo promenili ništa, samo smo se opteretili.

Shvatili smo da briga nije  korisna, ne moze da spreči/utiče na ishod od koga strahujemo, čak nam i šteti.

Kada brinemo mi u stvari ne tražimo rešenje problema već zamišljamo najgore moguće scenarije u budućnosti. 

Naš um ne pravi razliku između stvarnog i zamišljenog, pa reagujemo  kao da se taj scenario dešava sada.

Strah se povećava i telo je u stanju uznemirenosti i pripravnosti.
Briga čini da se osećamo nemoćno da nešto učinimo, iscrpljuje nas.

Tako opterećeni ne možemo da razmišljamo jasno i razborito, kako bi smislili neka moguća rešenja.
Kad prođe vreme i pogledamo u nazad uopšte nije bilo tako strašno kako smo zamišljali.

Istina je da nijedna količina brige nema moć da spreči nepovoljni ishod.

Kako da promenimo ovu lošu naviku?

Prvo postavimo sebi pitanje da li je to nešto na sta mogu da utičemo ili ne ?

Ako ne mogu onda nalazim način da promenim stav i  prihvatam ono sto je van moje kontrole 

 ALI ako je nešto na sta mogu da utičem?

Umesto “Brinem se” pokušajmo sa “Pitam se kako mogu da utičem”...

To je onda 
OBAZRIVOST ili PREDOSTROŽNOST.

Za razliku od brige koja nas blokira da se efikasno nosimo a često i da izbegavamo svoje probleme, predostrožnost nam postavlja pitanje “Šta ja mogu preduzeti da do neželjenog scenarija ne dođe?”.

To nas motiviše da na akciju i suočavanje, razmišljanjem o konstruktivnim rešenjima.

Razlika je velika.

Briga je jedna od mnogih nezdravih negativnih emocija koje nas parališe. Tu su i bes, krivica, ljubomora...

 Svaka nezdrava emocija ima ima svoju zdravu alternativu. 

Ključna razlika je u tome da li nam te emocije pomažu/koriste ili nas osujećuju/odmažu da činimo dobro.

Molitva i pokajanje nam pomaže da nezdrave emocije zamenimo sa zdravim.

Ne budite zabrinuti ni za šta, nego u svemu, molitvom i molbom sa zahvaljivanjem, jasno pokazujte Bogu za šta ga molite. I Božiji mir, koji prevazilazi svako razumevanje, čuvaće vaše srce i vaše misli u Hristu Isusu.( Filipljanima 4:6-7)



Dobrodošao/la na profil Ohrabri seMesto gde se edukuješ, rasteš i jačaš 💬 Ja sam psihoterapijski savetnik, teolog i duho...
07/08/2025

Dobrodošao/la na profil Ohrabri se

Mesto gde se edukuješ, rasteš i jačaš 💬

Ja sam psihoterapijski savetnik, teolog i duhovni savetnik.

Ovde si dobrodošao/la sa svim svojim osećanjima i pitanjima.

Ako si na putu ličnog rasta, tražiš podršku u prevazilaženju stresa, trauma, emocionalnih rana ili želiš da neguješ dublju emotivnu i duhovnu zrelost –
dobrodošao/ dobrodošla. ❤️

Ovaj profil nije zamena za terapiju, ali jeste prostor učenja, osvešćivanja i ohrabrivanja.

Moj rad sa klijentima je siguran, podržavajuć i uvek usmeren na tebe.

Verujem da isceljenje dolazi kroz odnos – prihvatanje, razumevanje i prisustvo.

Ako se pronalaziš u nekoj od ovih tema:

✔️cesto preplavljen/a si emocijama...
✔️Anksioznost koju kriješ iza nasmejanog lica.
✔️Perfekcionizam koji te drži budnom noću.
✔️Nisko samopouzdanje, iako svi misle da si samouverena.
✔️Granice koje ne znaš kako da postaviš.
✔️Stres koji je postao normalno stanje.
✔️Veze u kojima gubiš sebe.
✔️zaglavljenost
✔️Želiš promenu a ne znaš odakle da pocneš
✔️depresija......
💬postoji nacin da zajedno istražimo kako ti može biti lakše.

🤍Rad sa mnom je putovanje ka dubljem razumevanju sebe, stvaranju trajnih promena i jačanju tvoje unutrašnje snage. 

Zaprati me za redovne objave o emocionalnom i duhovnom zdravlju.

📩 Piši mi ako ti je potrebna stručna i sigurna podrška.

Ohrabri se – prvi korak je najvažniji.

O kojim temama želiš da pišem ?

Da li brineš o sebi – ili bežiš od sebe?Skrolovanje,površna zabava, serije i filmovi u nedogled, igranje igrica, nepotre...
04/08/2025

Da li brineš o sebi – ili bežiš od sebe?

Skrolovanje,površna zabava, serije i filmovi u nedogled, igranje igrica, nepotrebna zauzetost... često ih zovemo "odmorom", a zapravo su beg od osećanja koje ne želimo da osetimo. Neko vreme to može da nam donese olakšanje ali na duge staze- štetu po naše mentalno zdravlje, i razvijanje zavisničkih navika koje nas anesteziju i odvajaju od realnosti.

Prava briga o sebi ne izgleda uvek "lepo" – ona uključuje i neprijatne razgovore, postavljanje granica, suze, tišinu. Izlaz iz zone komfora, učenje i još puno toga. To je izbor da se suočimo sa sobom, svojim emocijama, mislima, primetimo svoje potrebe...
Ne samo to, imaš izbor da neguješ svoju dušu i telo, da sebe pitaš kako sam sada, šta osećam, šta mi je potrebno ili da skroluješ i gubiš svoje vreme umesto da ulažeš u sebe i biraš ono što je korisno i zdravo

Ako želiš da neguješ sebe– pripremila sam za tebe besplatan vodič sa 70 ideja za autentičnu brigu o sebi.
📎 Link za preuzimanje je u opisu profila!

Pored kliničke depresije koja zahteva i medikamentozno lečenje, tu su i mnogi blaži, ponekad i zamaskirani oblici depres...
19/03/2025

Pored kliničke depresije koja zahteva i medikamentozno lečenje, tu su i mnogi blaži, ponekad i zamaskirani oblici depresivnog raspolozenja koji ne ometaju u tolikoj meri svakodnevno funcionisanje ali umanjuju kvalitet života i oduzimaju osećanja radosti, mira i zadovoljstva.

12 faktora životnog stila zbog kojih se možda osećate depresivno:

Izolacija

Tugovanje

Nedostatak sna

Nedostatak smisla

Kritikujući unutrašnji glas

Nedostatak fizičke aktivnosti

Nedovoljno kontakta sa prirodom

Nepravilna ishrana

Stres

Previše rada i premalo igre

Hormonski disbalans i teške bolesti

Potiskivanje i ignorisanje osećanja

Ako zelite pomoc u prevazilazenju loših navika i obrazaca ponašanja mozete naručiti online priručnik i radnu svesku "Zaslužuješ bolje- izlaz iz depresije"u DM, ili preuzmite besplatno deo prirucnika putem linka u opisu profila kako bi ste proverili da li vam je koristan.
Priručnik vas vodi kroz 21 dan primenjivanja strategija za suočavanje i prevazilaženje depresivnih epizoda.


Iako se termini psihopata i sociopata često koriste kao sinonimi, postoje ključne razlike.Osim gore navedenih razlika uk...
17/03/2025

Iako se termini psihopata i sociopata često koriste kao sinonimi, postoje ključne razlike.

Osim gore navedenih razlika ukratko ;
Psihopate su hladne, proračunate i često uspešne u društvu.

Sociopate su impulsivne, lako se razbesne i teže funkcionišu u društvu.

Postoje četiri osnovna tipa vezivanja u partnerskim odnosima, koja se temelje na teoriji privrženosti. Svaki stil odraža...
15/02/2025

Postoje četiri osnovna tipa vezivanja u partnerskim odnosima, koja se temelje na teoriji privrženosti. Svaki stil odražava način na koji smo naučili reagovati na bliskost, poverenje i emocionalnu intimnost, a ti obrasci često se razvijaju u detinjstvu i nastavljaju se u odraslom dobu. Evo kratkog pregleda karakteristika svakog tipa i kako ih prepoznati:

Address

Gagarinova 2
Novi Sad
21101

Opening Hours

Monday 08:00 - 18:00
Tuesday 12:00 - 20:00
Wednesday 09:00 - 17:00
Thursday 08:00 - 20:00
Friday 12:00 - 20:00

Telephone

+38162205225

Website

https://linktr.ee/ohrabri_se

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Ohrabri se posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Practice

Send a message to Ohrabri se:

Share

Share on Facebook Share on Twitter Share on LinkedIn
Share on Pinterest Share on Reddit Share via Email
Share on WhatsApp Share on Instagram Share on Telegram