22/05/2025
U SUSRET SVETSKOM DANU ŠTITASTE ŽLEZDE, 25. MAJU
Oboljenja štitaste žlezde po učestalosti su, u endokrinologiji, odmah iza dijabetesa.
Često od pacijenata čujemo da piju lekove jer “imaju smanjenju funkciju” štitaste žlezde. Hipo- odnosno snižena funkcija ove žlezde češća je od hiperfunkcije i obično je posledica zapaljenja žlezde usled autoimunog procesa po imenu Hašimoto tireoiditis. Procenjuje se da svaki 6. ili 7. stanovnik Srbije ima ovu bolest.
Osim da organizam stvara antitela protiv ćelija štitaste žlezde (koja se detektuju biohemijskim pretragama), o popularnom “Hašimotou” se ne zna mnogo. Smatra se da su okidač za autoimuni proces stres, infekcija, zračenje,…
Opadanje kose, porast telesne mase, zamaranje, pospanost, suva koža, lomljivi nokti, depresija, zaboravnost, zatvor, promuklost, izmene na EKG-u - samo su neki od simptoma i znakova koji se javljaju kada bolest uznapreduje. Akutni, subakutni ili hronični zapaljenjski proces se vidi ultrazvučno.
Iako leka zvanično nema, zamenska hormonska terapija može vrlo dobro regulisati nivoe hormona u krvi. Sintetski hormon (tiroksin, T4) se doživotno daje osobama čija žlezda ga proizvodi “u manjku”.
Hašimoto tireoiditis nije klasifikovan kao direktni uzročnik karcinoma štitaste žlezde, ali se veruje da hronična upala može dovesti do izmena u ćelijama koje mogu izazvati malignitet. Zato su redovne ultrazvučne i kontrole hormona izuzetno važne (bar jednom godišnje ili na 6-10 nedelja posle svake izmene doze), ali su podjednako važni i izbalansirana ishrana, umerena fizička aktivnost, kvalitetan san i tehnike opuštanja.
Možda ćete se nekada iznenaditi lošom regulacijom do tada dobro regulisane funkcije štitaste žlezde. To se često dešava tokom stresa, infekcija, u trudnoći.
Iskusni endokrinolozi kažu da je ova žlezda upravo ona koja prva “detektuje” i najosetljivija je na stres!
Mir i dobro zdravlje,
Ordinacija “dr Aleksandra Tabakov”