Spiritualno Budjenje/ Hipnoterapija

Spiritualno Budjenje/ Hipnoterapija Ova stranica je posvecena svim ljudima koji su krenuli putem spiritualnog budjenja. Hipnoterapija je

07/04/2023

Energetski vampiri

Da li stvarno postoje "emocionalni" vampiri koji "kradu" energiju od drugih? Većina nas želi da bude pozitivna, čestita, dobra osoba. Razumem. I ja imam isti impuls. Ali moja iskustva su me nedvosmisleno naučila, da je jedini način da dotaknemo "pravu svetlost" u nama kroz tamu. Paradoksalno, znam. Ali možda ovo rezonira sa nekim vašim životnim iskustvima? Ovde ćemo pogledati šta možemo da uradimo povodom toga: kako da ga otkrijemo, zaš
titimo se od njega i uzdržimo od sopstvenog vampirizma.

Pre nego što počnemo moram da napomenem da je izazov sa ovom temom to što nemamo objektivne alate za merenje koji bi potvrdili ovaj fenomen. Samo iskustvo vampirizma je isto tako subjektivno. Moj cilj ovde nije da vas ubedim da “energetski” ili “emocionalni” vampiri postoje, ako već ne verujete da je tako ili to već niste posmatrali kao "psihičku činjenicu" u svom životu. Umesto toga, samo ću podeliti svoje razumevanje ove teme na osnovu raznih izvora, kao i mojih ličnih iskustava i zapažanja. Kao i uvek, zadržite ono što je vama bitno, a ostalo odbacite.

Šta je emocionalni vampir? Emocionalni vampir je neko ko svesno ili nesvesno budi emocije kod drugih, kako bi se hranio tom aktiviranom emocionalnom energijom. Povezani termini uključuju energetske vampire, vidovnjačke vampire, psihopate, sociopate, veštice, vešce i arhone. Psiholog Džudit Orlof koristila je izraz emocionalni vampiri u svojoj knjizi Emocionalna sloboda. Orlof ističe četiri različite vrste emocionalnih vampira i povezuje svakog od njih sa raznim psihološkim poremećajima: Narcis (narcisoidna ličnost), Žrtva (zavisna ličnost), Kontrolor (opsesivno-kompulsivna ličnost) i Razdvajač (negativna ličnost).

Iz mojih zapažanja, svi smo mi emocionalni vampiri. Samo je kombinacija situacije i uslova ta koja određuje nivo i stepen našeg vampirizma. Rekavši da su neki ljudi energetski vampiri, dok drugi nisu, postavlja igru žrtve i počinioca koju ego voli da igra. Pa hajde onda da je ne igramo!

Jeste li vi energetski vampir?

Brza procena: Ne morate da pravite dugu anketu da biste utvrdili da li ste energetski vampir. Samo iskreno sebi odgovorite na ova dva pitanja:
Da li imate sve što želite u životu da biste se osećali kompletno i upotpujeno? Da li u svakom trenutku živite u stanju potpune prisutnosti, osećate svetlost, živi, pripravni i slobodni?
Ako ne možete iskreno odgovoriti sa "da" na oba ova pitanja, onda ste energetski vampir, barem u nekim trenucima vašeg života. Kao što ćete pročitati u nastavku ovog vodiča, vampir se krije u svakome od nas.

Povezanost vampirizma sa ljudskim potrebama

Maslow je podelio sve naše osnovne potrebe u dve grupe: kao nedostatke ličnih potreba i potreba vezani za spolji svet. Ako se ne upotpune potrebe biološke prirode kao što su sigurnost, pripadnost i potrebe za poštovanjem, onda osećamo anksioznost ili neurozu. I one pripadaju grupi potreba koje pokušavamo da ispunimo kroz komuikaciju sa spoljnim svetom. A naglašeni osećaj ličnih nedostataka pokreće nas da pokušamo da zadovoljimo te naše osnovne potrebe, a koje se uglavnom odnose a neke situacije iz našeg detinjstva. Tako da vrlo često nismo ni svesni zašto osećamo nedostatak te lične neostvarenosti. U nedostatku osećaja potpunosti, osećaja celine, mi tražimo izvore onoga što nam nedostaje izvan nas samih. A ovaj nesvesni nagon nas često dovodi do vampirizma – do krađe energije, svetlosti i sreće od drugih.

Arhetipovi vampira, veštica i veštaca

Veštice, vešci i vampiri su primeri arhetipa koji se nalaze u onome što je Karl Jung nazvao kolektivnim nesvesnim. Zavist pokreće veštice i vešce. Glad ili nedostatak evocira vampire. A ove drevne, iskonske slike imaju obrasce ponašanja i znanja vezane za krađu energije, svetlosti i drugih kvaliteta od drugih bića. Ali, kao moderni ljudi, mi smo se udaljili od tog saznanja. Ovo razdvajanje ne znači da energetski vampiri nisu stvarni, samo da nam je teško da ih uočimo. Većina ljudi doživljava fenomen vampirizma kao primitivno ili sujeverno postojanje bića iz bajki. Ali, u stvari, mi smo samo neupućeni u ovo okultno znanje.

Originalni vampir

Originalni vampirski arhetip, je lik iz Zohara po imenu Lilit. Prema ovom mitu, Lilit je bila Adamova prva žena (da, iz priče o poreklu Adama i Eve u Bibliji). Lilit napušta Adama i kasnije postaje kraljica demona. (Tek tada Bog stvara Evu od jednog Adamovog rebra.)
Uobičajeniji izraz za ovu vrstu demona je sukubus, natprirodni entitet koji se nalazi u folklornim i srednjovekovnim legendama (u grčkoj mitologiji ih nazivaju sirenama.) Sukubus se u snovima muškaraca pojavljuje kao lepa žena koja ih zavodi i izvlači njihovu seksualnu energiju, iscrpljujući muškarcima njihove životnu snagu. Sukubus, međutim, ne dolazi samo u snovima. Može se tvrditi da svaki put kada se žena ponaša kao zavodnica ili čarobnica, ona je na neki način opsednuta sukubusom. Postoji i muška verzija sukubusa koja se zove inkubus koji funkcioniše po sličnim obrascima kao kod žena.

Vampirizam je relevantan za svakoga

Zrelo odrastanje i razvoj zahtevaju dva suštinska sastojka: svest i odgovornost. Svest je uvek na prvom mestu jer ne možete da preuzmete odgovornost ukoliko niste svesni šta se dešava. Prema razvojnoj psihologiji, manje od 2% pojedinaca ikada dostigne zrelo odrastanje. To jest, kao narod, uglavnom smo nezreli. Međutim, mi ne doživljavamo sebe na ovaj način. Naši svesni umovi nas uglavom vide u drugačijem svetlu. A mnogo studija pokazuje da je preko 90% našeg ponašanja nesvesno. A emocionalni vampirizam i kradja energije je jedna od mnogih stvari koje se dešava nesvesno. Učenje o vampirizmu, po mom mišljenju, je deo rada sa senkom i povećanje lične svesti. Iznošenjem ove dinamike na videlo, počinjemo da svedočimo njenoj pojavi u nama i drugima. Tek tada smo u poziciji da preuzmemo odgovornost i promenimo je.

Zašto ljudi izbegavaju ovu temu?

Skloni smo da izbegavamo teme kao što je vampirizam jer nam je neprijatno da razmišljamo o njima. Odbacivanje svake mogućnosti da su takva iskustva moguća i stvarna, pruža nam osećaj lažne sigurnosti i lične bezbednosti. Takođe, uočavanje i prepoznavajne situacija u kojima smo se možda i mi sami "hranili" energijom drugih ljudi, može dovesti do osećanja stida i krivice, dve snažne emocije koje nastojimo da izbegnemo. Mi podsvesno znamo da vampirizam postoji; oseća se kada se pojavi, deo nas je svestan šta smo uradili čak i onima koji su nam najbliži. I tako ostajemo u negaciji da bismo zaštitili osetljivu sliku o sebi koju pokušavamo da projektujemo na druge. Nasuprot tome, kada shvatimo šta su nam drugi uradili, to potencijalno može da pokrene osećanja ogorčenosti i žrtve. ("Kako je mogao to da mi uradi?!”). Ali zapamtite: ova razmena energije se dešava svakog dana, svuda – u svakom domu, školi i na radnom mestu – od strane roditelja, dece, nastavnika, rukovodilaca, prijatelja i duhovnih vođa.

Zašto emocionalni vampiri postoje?

Odgovor je trauma. Nivo traume nanete pojedincu tokom detinjstva u velikoj meri određuje stepen vampirizma koji izražavaju prema drugima u kasnijem životu. Osoba postaje emocionalni vampir jer su jedan ili oba roditelja ili osobe iz najbližeg okruzenja ispoljavali slična ponašanja. Postoji izreka u psihologiji: ono što je ostalo nerešeno, osuđeno je na ponavljanje. Pošto nam se trauma dešava uglavnom pre nego što se naš svesni um potpuno razvije, mi je praktično nismo ni svesni. Medjutim naše telo (nesvesno), itekako zna i pamti. Drugi i mogo češći razlog za postojanje energetskih vampira je taj što je velika većina nas energetski osiromašena i van unutrasnjeg balansa. A kada se naše suptilno energetsko polje iskrivi, "hranjenje" na tudjoj energiji može biti automatska i nesvesna pojava.

Šta trauma čini našim energičnim poljima

Rođeni smo kompletni i celi, sa netaknutim energičnim poljima. Ali ubrzo po rođenju (u bolnici, zapravo), naša polja su izložena raznim napadima. Svaka trauma koju trpimo – uključujući i to što nas je doktor ošamario nakon rođenja i primanje negativnih emocija iz najbližeg okruženja remeti naša energična polja. Kada se ova polja poremete, mi smo "nepotpuni" ili "zaraženi". Od tada pa na dalje, podložni smo vampirizmu drugih, pa i sami postajemo emocionalni vampiri.

Zašto krademo svetlost jedni od drugih

Pod "svetlošću" mislim na najbolje osobine u svakom od nas. Uglavnom krademo svetlost jedni od drugih zato što intuitivno osećamo nedostatak tih osobina. Na primer, recimo da 30-godišnji muškarac mora da obezbedi svoju porodicu. Da bi to uradio, mora da se takmiči i ostvaruje u često agresivnoj poslovnoj džungli. Ako ima traume iz detinjstva i oseća se nesposobnim i nevoljnim da se takmiči (jer njegovo ranjeno unutrašnje Dete nije ustupilo mesto zdravoj Odrasloj osobi u njemu), on neće biti sposoban da pruži. Šta on onda radi sa svojim strahom i osećanjima sumnje u sebe i neadekvatnosti? Ako nije potpuno svestan tih slabosti, nesvesno će ih preneti na svoju ženu i/ili decu. I na taj način on u njima budi te iste osobine, kreira jedan začarani krug traume i “ukrade’’ njihovu svetlost koja mu energetski pomogne da upotpuni lične zadatke.

Krađa svetlosti ima mnogo ubedljivih prednosti. Jednostavno rečeno, to je najbrži način da se osećamo bolje sve dok ne postanemo svesni toga šta nam se tačno dešava.

Znaci psihičke kradje

Kako da znate da li vam je neko ukrao svetlost i energiju? Evo nekoliko uobičajenih znakova:
Hroničan osećaj umora, naročito nakon što ste videli određene pojedince; Borba sa osećanjima sumnje u sebe i nedostatak samopouzdanja;
Loša slika o sebi (ili odbacivaje svoje slike o sebi);
Stalna borba sa novcem (pa čak i osećaj da vas odbija);
Uporna osećanja stida i krivice;
Tema nedostatka se provlači kroz veći deo vašeg životnog iskustva;
Česta osećanja neadekvatnosti i manje kompetentnosti od onih oko vas.

Ima još mnogo drugih znakova. Ali većina nas može da se poistoveti sa gore navedenim iskustvima u različitom stepenu. Ako se borite sa visokim nivoom sumnje u sebe dok vaši najliži bukte od samopouzdanja, više nego verovatno, ukrali su vam svetlo (a vi ste nesvesno dozvolili da se to desi).

Načini uzimanja energije od drugih

Dobro, hajde da ispitamo neke načine na koje krademo svetlost i energiju jedni od drugih. Ukratko, ove metode uključuju:
Podsvesna manipulacija korišćenjem pohvala,
Zastrašivanje,
Dodir,
Evociranje emocija,
Psihički napadi (usmerena misao),
Zavodjenje.
Cilj je da povećamo svest o onome što se dešava ispod naše površine. Već smo pričali o zavođenju, pa ćemo sada da vidimo kako funkcionišu ostale metode.

Energetska vampirska taktika #1: Pohvala- Pohvala je nezgodna jer naš um povezan sa njom kroz pozitivne atribute. Roditelji se često osećaju dobro kada hvale svoju decu, pa se i dete opijeno pohvalom oseća jako dobro. Međutim, posledice iz senke koje stoje iza pohvala su monumentalne. Nesvesna namera koja stoji iza većine vidova pohvala je manipulacija. To jest, arhetip "Manipulator" koristi pohvale kao sredstvo da navede druge da rade šta hoće, kao i da im ukradu svetlost. Šta pod tim podrazumevam? Roditelji hvale svoju decu da bi se ponašali onako kako žele. Podižemo male tirane u nebesa, a onda ne znamo kako da se nosimo sa njihovim zahtevima. Ali hvaleći tiranina i govoreći im da su "dobri", suptilno ih prisiljavamo da potisnu svog unutrašnjeg tiranina. Zatim, oni postaju usaglašeniji i potiskuju aspekte tiranina. Ova represija pomaže da se objasni zašto “senka” kod većine pojedinaca naraste tako velika do 18-te godine.

Takođe, kao odrasli, ne tražimo niti želimo pohvale. Radimo ono što radimo kao posledica onoga što jesmo. Dete u nama je, međutim, možda bilo uslovljeno za pohvalu. Dakle, ako nas neko hvali za nešto što radimo – na primer, što smo velikodušni, marljivi ili disciplinovani – to može aktivirati Dete u nama. I tada počinjemo da se borimo sa ličom disciplinom i primećujemo nedostatak velikodušnosti, a da ne znamo zašto. Pošto je Dete zaduženo, većina nas deluje da zasluži odobravanje drugih, a ne po ličnoj "unutrašnjoj direktivi". Traženje odobrenja stvara nezdravu zavisnost od drugih, oduzimajući nam kvalitete odrastanja: autonomiju, odgovornost i unutrašnju snagu. Pohvale imaju način da pokrenu Nevinog u nama koji onda postaje plen manipulatora.

Energetska vampirska taktika #2: Zastrašivanje - Arhetipovi poput “Sadiste”, ili njegovog mlađeg kolege, “Nasilnika”, vole da koriste zastrašivanje kako bi crpeli energiju i svetlost od drugih. U današnjoj "civilizovanoj" kulturi, zastrašivanje nije uvek uočljivo u prvom trenutku, tako da se ovaj oblik agresije izražava kroz nesvesne telesne signale: brz padajući pogled, ukrštanje ruku, preteći ton glasa ili zagonetan osmeh. Kada neko uvredi drugu osobu ili je osudjuje, on na taj način pokušava da ukrade njegovo svetlo. Ovaj vid oduzimanja energije se najčešće javlja kada pojedinac poseduje dosta potisnute zavisti. Kada osoba vidi nešto što želi u drugoj, a ne može da prizna svoju želju, zavist i ljubomoru, nesvesno će pokušati da joj to ukrade kroz odredjene taktike.

Energetska vampirska taktika #3: Dodir - Čak i najnežnijim dodirom možemo da krademo energiju jedni od drugih i uzajamno blokiramo protok energije. Da li se sećate da ste kao dete izegavali da vas roditelji ili drugi rođaci zagrle kada dodju u goste? Roditelji često sramote svoju decu zbog ovakvog ponašanja ("Idi zagrli svoju baku"), i realnost je da većina dece ne želi da se grli. Ne znaju zašto, ali to je zato što su u boljoj povezanosti sa svojim telima. Njihovo nesvesno (telo) im govori da se drže podalje od ljudi.

Energetska vampirska taktika #4: Emocionalna evokacija -Primarni cilj energetskih vampira je da izazovu emocionalnu reakciju – što je emocija intenzivnija, to je energičniji naboj veći kojim će oni moći da se hrane. Stid i krivica su dva najmoćnija oružja koje emocionalni vampir može da upotrebi da izvuče vašu životnu snagu. Kako si mogao... Trebalo bi da znaš bolje... Šta misliš ko si ti... Ovakve fraze mogu da uruše vaš energetski sistem, ostavljajući vas podložnim daljim psihičkim napadima. Druge uobičajene taktike uključuju iritiranje i uznemiravanje (deca ih često koriste na roditeljima), kao i razna iznenađenja, šokovi ili zastrašivanje kao efikasni oblici emocionalnog vampirizma. Kako? Golicanje je obrazac ponašanja sadističkog arhetipa. To je oblik mučenja, naročito bespomoćnoj bebi koja ne može da pobegne ili da se odbrani. Ako pažljivo pogledate u oči deteta dok ih golicate, videćete strah. Nasuprot tome, ako namerno posmatrate u očima golicača, videćete zlobnog sadistu. Ako sumnjate da golicanje izaziva strah, idite da golicate dete i pazite na njihova ramena. Detetova ramena se odmah uzdižu. Ili još bolje, zamislite da vas neko golica. Primetite napetost na bubrezima i mišićima oko kičme. Svi ovi pokazatelji se odnose na fiziologiju straha.

Energetska vampirska taktika #5: Psihički napadi -Jedan od najčešćih alata psihičkih vampira je direktna upotreba misaone forme. Vampir će poslati “psihološke signale" usmerene na specifičnu osobu. Iako možda više volimo da verujemo da su naše misli rezervisane samo za nas, to često nije slučaj. Kao što je nobelovac Ser Džon Karu Ekls otkrio, um je kao centar za slanje i prijem. U slučaju psihičkih vampira, oni će više p**a usmeravati negativne misli i loše želje ka vama. Ovde je izazov u tome što pojedinac koji šalje ove negativne misli često toga nije svestan. Na primer, neko ko često brine o drugoj osobi (uključujući majku) verovatno nije ni svestan da jedan deo njih priželjkuje ili očekuje nešto loše. Deo ove osobe želi da osoba o kojoj brine bude bezbedna i zrinuta, dok drugi deo možda želi da je udari auto. Pojedinac je, međutim, svestan samo jedog dela misli jer još uvek nisu integrisali svoju senku.

Čuvajte se ova dva arhetipa...

Postoje dva arhetipa, na koje biste treali da obratite posenu pažnju, a to su Nevinašce i Bespomoćna žrtva. Nevini će poricati da su umešani u vampirizam. Ovaj arhetip Madjioničara će učiniti sve da se osećate kao da ste potpuno nevini i "nesvesni" onoga što se dešava oko vas. Ovaj "nevini" deo osobe će svesrdno odbaciti ideju da bi mogao poželeti zlo nekome koga "voli".
Bespomoćna žrtva je varijacija slabašnog princa, pasivne senke arhetipa Kralja. Žrtva voli da igra igru "jadna ja" i hrani se sažaljejem drugih. Takođe, ova osoba je sklona osećanjima beznađa i bespomoćnosti. Pazite se ovog popularnog, "jadan ja" ponašanja – unutar drugih, a i vas samih. Žrtva je varljivi energetski lopov. Kažem da se čuvate ova dva arhetipa jer ih je teško otkriti i lako mogu prevariti vaš svesni um. Iza nevinog je bezosećajni manipulator, Tiranin sakriven ispod bespomoćne žrtve.

Kako prestati da budete energetskii vampir

Prvi korak je spoznnaja da ste jedan od njih. Kao što sam ranije pomenula, svi su manje-više emocionalni vampiri. Emocionalni i energetski vampiri, veštice i vešci su arhetipske sile koje se nalaze u nama, ali to nije ono što zaista jesmo. Međutim, ako ih ne prepoznamo i osvestimo, one će da deluju kroz nas hteli mi to ili ne. Ključ je, onda, da postanemo svesni tih arhetipskih sila u nama. Jedan od glavnih razloga neprepoznavanja ličnog energetskog vampirizma je kao prvo, kada nam je pinealna žlezda kalcifikovana i neće biti moguće u potpunosti primetiti i analizirati psihičke događaje kao što je energetski vampirizam. Drugo, mi čuvamo neverovatnu količinu potisnutih emocija u nama koje blokiraju protok energije kroz primarne kanale našeg tela. Treće, nismo razvili osetljivost /senzitivnost da iskusimo prirodni tok energije u nama. Četvrto, prebrzo se krećemo. Što se brže krećemo, manje informacija obrađujemo. Usporite i ostanite radoznali. Bićete zapanjeni kako se vaša percepcija menja i vaša svest širi. Peto, obuzeti smo stidom i krivicom. Sramota može biti korisna emocija ako vas motiviše da preduzmete akciju. Ali ako ste navikli na potiskivanje sramote, to će pojačati vaše podsvesno ponašanje.

Kako da povratite svoju svetlost, energiju i sreću

To se može gledati kao univerzalni zakon da neko ne može da vam uzme energiju bez vašeg pristanka. Pristanak, u ovom slučaju, može doći u obliku ignorancije, neznanja, nevinosti ili prećutkivanja. Primarni način da povratite ono što je vaše je da budete svesni toga - osetite se šta pripada vama, a šta ne. Korektno prisećanje, naravno, nije uvek jednostavan zadatak. Psihički lopovluk počinje u detinjstvu pre nego što postanemo svesni sami sebe. Iz tog razloga, Jung je govorio o procesu individuacije – putu da postanemo kompletni pojedinac i vratimo se našem Ja. Dva osnovna elementa procesa individuacije su: Da se bolje upoznate sa svojom senkom i povučete svoje projekcije koje ste usmerili ka drugima. Svaki put kada odbacite svoje samopouzdanje, snagu i inteligenciju, poklanjate ih nekom drugom. Kada svoje svetlo projektujete na druge, posebno na učitelje i druge ličnosti od autoriteta, oni ga rado primaju. Ali malo ljudi je spremno da ga vrati kada se probudite i postanete svesni dešavanja oko vas i krenete da preuzimate to svoje svetlo nazad. Taj čin u principu ne možemo nazvati kradjom jer to je od samog početka pripadalo vama. To se može postići kroz proces uspostavljaja svesne namere. Iz vašeg Centra svesnosti kažete: "Ono što je vaše- pripada vama. Ono što je moje - pripada meni.”

13/02/2023

U idealnom društvu, čovek bi po prirodi stvari napredovao kroz 8 stadijuma već u prvih dvadeset godina života. Ipak ljudi imaju tendenciju da se “zaglave” na određenom stepenu.

Šta je paraliza sna i zašto se javlja paraliza u snu?( Kristeći HIPNOTERAPIJU možemo doći do uzroka ovog fenomena, kao i...
21/07/2022

Šta je paraliza sna i zašto se javlja paraliza u snu?
( Kristeći HIPNOTERAPIJU možemo doći do uzroka ovog fenomena, kao i najboljeg načina lečenja)👍

Jedan od najčešćih poremećaja u snu je paraliza sna. Osoba koja doživi paralizu sna se probudi u toku noći, ali se oseća paralizovano i ne može da se pokrene. Možda se i vama dogodilo da u toku noći osetite da ste budni, ali niste u stanju da napravite bilo kakav pokret.

Često se dešava da ljudi osete kao da neko ima u njihovoj sobi, što izaziva osećaj straha i panike. Paraliza sna je dosta neprijatna pojava i može preplašiti onoga koji spava jer mnogi koji su doživeli ovo stanje smatraju da je reč o natprirodnim silama. Paraliza u snu obično nastaje u momentu kada osoba lagano tone u san ili kada se budi.

Možda ste čuli da se paraliza sna javlja kao simptom narkolepsije, ali se može često javiti i kod osoba koje su sasvim zdrave.
U nastavku ovog teksta saznaćete nešto više o paralizi sna, o njenim uzrocima i o načinima kako da se prevaziđe ovaj poremećaj.

Šta je paraliza sna?

Paraliza sna se često definiše kao osećaj anksioznosti kada osoba nije u stanju da se pomeri. Paraliza sna se najčešće dešava osobama koje često muči nesanica i koje ne spavaju dovoljno.

Dokazano je da se paraliza sna najčešće javlja u momentu kada osoba tek tone u san, a ponekad se može javiti i kada se osoba budi. Paraliza sna se preklapa sa REM fazom sna, pa se onda sigurno pitate kako se onda može paraliza javiti na samom početku sna ako nam je poznato da pre REM faze postoje još četiri faze sna.

Zapravo, ukoliko do paralize sna dođe, onda osoba čim legne ulazi u REM fazu i preskače sve ostale faze spavanja koje bi trebalo da se odvijaju pre ove REM faze. Paraliza u snu može da traje svega nekoliko minuta, ali i nekoliko sati. Ovaj poremećaj se najčešće javlja kod mlađih osoba. Tada su telo i lice ukočeni i osoba nije u stanju da napravi ni najmanji pokret.

Postoje dva tipa paralize sna, koje se razlikuju u zavisnosti od toga da li ste paralizu doživeli dok spavate ili nakon što ste se probudili. Ukoliko ste doživeli paralizu sna dok ste u fazi spavanja, onda se to naziva hipnagogik. Sa druge strane, ako ste paralizu doživeli nakon što ste se probudili, onda je to stanje stručno nazvano hipnopompik. U prvom slučaju paraliza se dogodi dok spavate i vi toga sutradan niste ni svesni. Što se tiče hipnopompik paralize sna, to se dešava mnogo češće i to znači da vam je mozak budan ali vi ne možete da reagujete ni na koji način.

Stručnjaci kažu da je paraliza u snu zapravo odbrambeni mehanizam koji nas sprečava da naglo ustanemo iz kreveta u toku noći i da povredimo sebe ili neku drugu osobu. Po toj teoriji, svaka osoba doživljava paralizu sna ali toga nije ni svesna, jer se budi kada paraliza, odnosno REM faza sna, prođe. Međutim, često se dešava da se osoba probudi u toku ove faze, odnosno dok traje paraliza u snu, tako da postoje različita mišljenja vezana za ovaj fenomen.

Često je paraliza u snu praćena osećajem da je neko prisutan u prostoriji u kojoj se spava, što izaziva osećaj straha. Oni koji su doživeli paralizu u snu svedoče da ih je zaposela neka demonska sila i da je neko pokušao da ih uguši u toku sna. Postoje i oni koji govore o tome da ih neko izvlači iz kreveta, da ih guši i da ih pritiska. Nekada se osobi može čak činiti da nema kontrolu nad svojim telom i da neko drugi upravlja njom.

Paraliza u snu se često može definisati i kao halucinacija koja je slična sanjanju. U toku paralize sna se aktivira deo mozga koji ukazuje na opasnost i na potencijalnu pretnju, te se zato u toku paralize sna javlja osećaj da postoji neko zastrašujuće prisustvo u okolini.

Zapravo, halucinacije koje se mogu javiti zavise od toga kako vi doživljavate paralizu sna. Naime, ako vi smatrate da je paraliza sna prirodna pojava i da se dešava svakome, onda će vaše halucinacije biti blage i neće biti ničega što bi vas zastrašilo. Međutim, ako smatrate da vas u toku paralize sna opsedaju demonske sile i duhovi, onda će vam i halucinacije biti takve.

Osećaj gušenja je čest pratilac ovog poremećaja. Zato često u toku sna može doći i do otežanog disanja. Ljudi koji su doživeli paralizu u snu često govore o tome da u toku paralize osećaju veliki pritisak u grudima i da ne mogu da dođu do daha.

Poznato je takođe da u toku paralize sna onaj koji sanja uglavnom oseća neprijatan miris koji se širi svuda po sobi. To je zapravo miris koji potiče od duhova i od njihove negativne energije. Istraživanja su pokazala da se paraliza sna najčešće događa kod osoba koje spavaju na leđima.

Što se mentalnih sposobnosti tiče, osoba koja doživi paralizu sna ima dobre mentalne sposobnosti, ali nije u stanju da napravi nijedan pokret. Ljudi koji se nalaze u blizini osobe koja spava su uvereni da ta osoba ima miran san jer se ništa čudno ne može primetiti na toj osobi.
Dakle, osoba koja doživljava napade paralize u snu je sasvim svesna jer njene moždane funkcije odlično rade. Ta osoba može sasvim dobro da čuje i da razume šta pričaju osobe u prostoriji, ali nije u stanju da im da bilo kakav znak ili da zatraži pomoć.

Kao što smo već rekli, paraliza sna se dešava kod potpuno normalnih i zdravih ljudi, pa iako može biti dosta zastrašujuća, ipak ne bi trebalo preterano da vas plaši. Studije su pokazale da je oko polovina normalne odrasle populacije nekada doživela paralizu sna. To ne znači da je ta paraliza bila propraćena simptomima poput demonskih sila, vizuelnih halucinacija itd. Postoje blaži i teži oblici paralize u snu, odnosno samo jedan deo ljudi doživljava halucinacije u toku paralize.

Uzroci paralize u snu

Mnoga istraživanja su sprovedena da se utvrde tačni uzroci paralize u snu, ali ovaj fenomen ni do dan danas nije u potpunosti objašnjen.

Stres. Smatra se da su najčešći uzroci paralize sna stres i zabrinutost. Osoba koja doživljava veoma stresne situacije u životu nalazi se u većem riziku od toga da doživi paralizu u toku sna.
Nedostatak sna. Takođe, utvrđeno je da se paraliza sna najčešće javlja kod tinejdžera, ali i kod osoba koje ne spavaju dovoljno u toku noći. Smatra se da je nedostatak sna jedan od vodećih uzroka paralize u snu. Takođe, ukoliko odlazite na spavanje kasno ili ako dosta dremate u toku dana, u većem ste riziku od toga da doživite paralizu sna. Paraliza u snu se najčešće dešava kod osoba kojima je spavanje dugotrajno poremećeno i koje su u prošlosti bile seksualno zlostavljane.

Česta putovanja. Takođe je pokazano da paraliza u snu može da nastane usled čestog putovanja. Ukoliko vam se često menja raspored obaveza u toku dana, ako ne znate na koju ćete pre stranu da idete, onda je vrlo moguće da doživite paralizu u snu.

Depresija. Depresija je takođe jedan od mogućih uzročnika paralize sna. Naime, osobe koje pate od hronične depresije su sklonije tome da dožive ovaj poremećaj.

Narkolepsija. Studije su pokazale da je narkolepsija takođe čest uzrok paralize u snu. Ukoliko se često dešava da imate paralizu u snu, a pritom ste jako pospani u toku dana, onda je najverovatnije u pitanju narkolepsija. Ako je narkolepsija uzrok paralize u snu, onda ćete i toku dana biti jako pospani i dešavaće se da iznenada zaspite bez obzira gde se nalazite i šta radite.

Lekovi. Neke studije su pokazale da korišćenje određenih lekova može da bude uzrok paralize sna. Ukoliko učestalo doživljavate ove paralize, najbolje bi bilo da obavestite svog lekara o lekovima koje uzimate.

Ostali uzroci. Postoje i neki dokazi po kojima paraliza u snu može biti uzrokovana migrenom, ali to se javlja veoma retko. Takođe, smatra se da preterana konzumacija alkohola i kofeina može da dovede do paralize u snu. Noćni rad takođe može da poremeti ritam spavanja i da dovede do učestalog javljanja paralize u snu. Takođe, smatra se da sporedni uzroci paralize u snu mogu biti i grčevi u nogama, kao i bipolarni poremećaj.

Simptomi paralize u snu

Kao što smo već rekli, ako vam se desi paraliza u snu, onda ćete se u momentu naglo probuditi i shvatićete da niste u stanju da progovorite niti da napravite bilo kakav pokret. Uzrok tome je svakako REM faza sna jer su u njoj mišići nepokretni, što nas u toku sna štiti od eventualnih povreda.

Ipak, simptom koji se smatra najstrašnijim kada je u pitanju paraliza sna jesu halucinacije. Istraživanja su pokazala da čak 75% osoba koje dožive paralizu sna imaju i ove halucinacije. Iako te halucinacije traju veoma kratko, one izazivaju veliki strah kod osobe koja sanja.

Lečenje
Pre nego što se počne sa lečenjem paralize u snu potrebno je dijagnostikovati ovo stanje. Ukoliko osetite kako niste sposobni da govorite ili da se krećete nekoliko sekundi ili možda čak nekoliko minuta nakon što se probudite, onda je najverovatnije u pitanju paraliza sna, ali za to ne postoji neki konkretan lek. Međutim, trebalo bi da posetite lekara ukoliko osećate anksioznost zbog paralize koja se učestalo javlja, ukoliko ste previše umorni tokom dana i ukoliko simptomi bivaju sve jači.

Kao što smo već rekli, ne može se definisati tačan uzrok paralize sna, ali mogu se odrediti faktori koji mogu izazvati ovo stanje. Isto tako, nije moguće ni odrediti neki konkretan lek koji bi pomogao u lečenju ovog poremećaja spavanja.

Stručnjaci u ovom slučaju uglavnom prepisuju Fluoxetin, poznati antidepresiv koji sprečava REM fazu sna. Ipak, mnogi stručnjaci su protiv ovog leka. Često se smatra da je najbolji način da se ovaj poremećaj reši taj da se se jasno razume poremećaj i da se shvati da mnogo ljudi ima problema sa tim.
Postoje i neki praktični saveti koji mogu biti od velike pomoći kada je u pitanju paraliza sna i njena prevencija. Dakle, prva i najbitnija stvar jeste da spavate osam sati u toku noći i da imate miran i kvalitetan san. Najbolje bi bilo da isključite televiziju oko sat vremena pre spavanja i da probate da se opustite. Trudite se da uvek idete u krevet približno u isto vreme, jer to će vam omogućiti da uspostavite određenu rutinu kada je u pitanju spavanje.

Pošto smo rekli da su osobe najčešće svesne kada zapadnu u paralizu u toku sna, preporučuje se da brzo trepću kapcima očiju kako bi se trgnuli iz sna. Kapci očiju su jedni od retkih mišića koji nisu paralizovani za vreme ovog stanja.

Ukoliko vam se paraliza u snu desila jednom, onda ne treba da brinete. Verovatno je uzrok toga bio veliki stres koji ste doživeli ili možda niste dovoljno spavali u prethodnom periodu. Međutim, ako se često ponavlja paraliza u snu, onda bi najbolje bilo da se posavetujete sa lekarom koji će vam prepisati odgovarajuću terapiju.

Paraliza sna i duhovno istraživanje
Kao što smo već spomenuli, osoba koja doživi paralizu sna često ima osećaj da je neko napada. To je neka negativna energija i demonske sile koje mogu da uzrokuju otežano disanje i strah osobe koja spava. Dakle, osoba koja doživi paralizu sna često ima utisak da je duhovi napadaju ili čak jasno vide duha u svom okruženju. U tom momentu se aktivira šesto čulo i zaista je moguće osetiti prisustvo duhova, koji predstavljaju negativnu energiju.

Prema nekim duhovnim objašnjenjima, radi se o precima koji dolaze u obliku duhova ili u pitanju mogu biti crni magovi koji svojom crnom energijom u vidu žica zapravo vezuju telo neke osobe. Upravo zbog toga osoba doživljava paralizu i oseća se kao da je vezana. Osoba tada nije u stanju da se pomakne niti da govori.

Mnoge osobe koje su doživele paralizu sna svedoče o tome da su ih napadali demoni ili da su ih otimali vanzemaljci. Neke osobe čak jasno vide duhove u sobi i čak komuniciraju sa njima. Nakon buđenja, osobe potpuno realno pričaju o svemu što su doživele u toku noći. Dakle, postoje razna duhovna objašnjenja ovog poremećaja, ali mi ćemo se ipak držati medicinske strane.

Rezime
Kao što ste mogli da vidite u ovom tekstu, paraliza u snu je jedan od čestih poremećaja spavanja. Paraliza sna se javlja na početku sna ili u momentu kada se osoba budi, a karakteriše se ukočenošću tela i lica. Naime, osoba koja doživi paralizu u snu nije u mogućnosti da bilo šta kaže niti da napravi bilo kakav pokret. Pritom, ta osoba je budna i svesna je okruženja u kom se nalazi.
Paraliza u snu obično traje nekoliko sekundi, ali nekada može potrajati i nekoliko minuta. Postoje i mnoga svedočenja osoba koje su doživele ovu halucinaciju i koje kažu da su ih u snu spopali demoni i duhovi. Često se dešava da osoba koja doživi paralizu u snu ima osećaj da je neko guši i da je pritiska. Mnoge osobe čak jasno vide i osećaju prisustvo duhova u prostoriji i osećaju neprijatan miris koji dolazi od strane negativnih sila.

Među najčešće uzroke paralize u snu svrstavaju se stres, brige, nedostatak sna, narkolepsija i mnogi drugi. Univerzalan lek za ovaj poremećaj ne postoji, ali postoje razni načini i metode koje vam mogu pomoći. Pre svega, preporučuje se da izbegavate stresne situacije i da spavate dovoljno. Već smo spomenuli da usled nedovoljno sna može da dođe do paralize koja može biti praćena halucinacijama i osećajem straha. Pokušajte da idete na spavanje svako veče približno u isto vreme, kako biste regulisali san.

Ukoliko vam se dijagnostikuje neki drugi poremećaj sna, kao što je narkolepsija, onda je potrebno lečiti i to primarno oboljenje. Takođe, jedan od saveta je da razmišljate pozitivno i da na paralizu sna gledate kao na odbrambeni mehanizam koji vam u toku noći pomaže da ostanete u krevetu i da ne povredite sebe ili druge osobe.

Nadam se da vam je ovaj tekst bio od koristi i da vam je sada mnogo lakše da razumete zašto se javlja paraliza sna i kako je možete tretirati. Nema sumnje da paraliza sna može da izazove veliki strah, ali sada kada znate o kakvom fenomenu je reč, nadamo se da ćete pokušati da posmatrate ovaj poremećaj sa mnogo vedrije strane i da ćete shvatiti da nema razloga da budete zabrinuti jer paraliza sna nije opasna po vaše zdravlje.

Address

15 Chalkokondylis Street
Nicosia

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Spiritualno Budjenje/ Hipnoterapija posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Share