Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

01/09/2025

Svjetska kardiološka federacija (WHF) upozorava da se svaka treća odrasla osoba premalo kreće, unatoč tome što je tjelesna aktivnost jedan od najučinkovitijih načina za sprječavanje kardiovaskularnih bolesti.💗

Pridruži nam se u izazovu povodom 25 godina Svjetskog dana srca – svaki dan u rujnu, izdvoji barem 25 minuta za kretanje.

Trčanje, hodanje, ples ili vožnja bicikla – svaki pokret čini razliku! 🚵‍♂️⛹️‍♀️🏊

26/08/2025

Zdravlje i nagrade čekaju vas u kampanji “Pješke ili biciklom na posao, druženje i rekreaciju… 2025.”!

Vrijeme je da se pokrenete! Uključite se u kampanju koja spaja zabavu, rekreaciju i nagrade. Hodanje i bicikliranje idealni su za poboljšanje zdravlja i kondicije, a usput čuvate i okoliš.

Pridružite nam se od 8. do 28. rujna 2025., a sudjelovati mogu sve punoljetne osobe koje rade i žive u Međimurskoj županiji. Cilj je jednostavan: potaknuti što više ljudi da umjesto auta odaberu aktivne oblike prijevoza. Preporučena aktivnost je 2,5 sata tjedno, a vjerujemo da to možete postići bez problema.

Pravila sudjelovanja:

Svaki tjedan pješačite ili biciklirajte najmanje tri dana.
Tjedni cilj za pješake je 10 km (ukupno 30 km), a za bicikliste 40 km (ukupno 120 km). Možete kombinirati oboje!
Bilježite svoje aktivnosti. Na kraju kampanje trebat će vam svjedoci koji će potvrditi vaše sudjelovanje.

Za sve detalje o nagradama i pravilima, kliknite na poveznicu:
https://zzjz-ck.hr/wp-content/uploads/2025/08/Kampanja-Pjeske-ili-biciklom-na-posao-druzenje-i-rekreaciju-2025.-godine-poziv-za-ukljucivanje.pdf

25/08/2025

Pozivamo Vas na 9. Festival nordijskog hodanja i pješačenja koji će se održati na Sportsko-rekreacijskoj zoni Marina Prelog i Hotelu Panorama Prelog 06. rujna 2025. godine od 8:00-14:00h

Rezervirajte termin kako bismo uživali u zajedničkom druženju i aktivnom boravku u prirodi!
• Prijava je obavezna do 30.08.2025.g. putem obrasca:
👉https://forms.gle/gH4GnL2MTSe5U1JZ8

• Kotizacija se ne naplaćuje.

• Organizator osigurava voditelje ruta i volontere Crvenog križa, no ne preuzima odgovornost za eventualne nezgode.
Stoga je obavezno donijeti potpisanu izjavu o oslobađanju organizatora od odgovornosti, dostupnu na poveznici: 👉https://tinyurl.com/izjavaZZJZ

Dodatne informacije možete dobiti od Marije Prekupec, dipl. med. techn. – 099 229 9566, gl.sestra.javno.zdravstvo@zzjz-ck.hr ili Dejana Jurovića, bacc.med.techn. – 099 225 6124

Festival organiziraju Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, Grad Prelog, Turistička zajednica Grada Preloga, Udruga umirovljenika Prelog, Društvo naša djeca Prelog, Gradsko društvo Crveni križ Čakovec, uz podršku Policijske postaje Prelog.
Ovaj događaj financijski podržavaju: Grad Prelog i Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske u sklopu projekta „Hote v brege naše“, usmjerenog na unaprjeđenje mentalnog zdravlja te prevenciju i liječenje ovisnosti.

Festival nordijskog hodanja i pješačenja tradicionalno održavamo u sklopu Europskog tjedna sporta, inicijative Europske komisije, pa je to slučaj i ove godine, budući je ovogodišnja „BeACTIVE“ kampanja započela 23. lipnja, na Međunarodni olimpijski dani trajat će tri mjeseca te će kulminirati Europskim tjednom sporta. Naziv BeACTIVE kampanje je „Više se kreći, manje skrolaj“ (engl.Move more, scroll less), pa će i naša inicijativa biti značajan doprinos tim nastojanjima.

22/08/2025

Kronična bubrežna bolest…tihi ubojica.

Sastanak Edukativno suportivne grupe ZZJZ MŽ održan 20.08.2025. bio je posvećen kroničnoj bubrežnoj bolesti (KBB). Kratka izlaganja održale su Petra Vlah Zrna, dr.med.spec. i Marijana Krajačić, mag.nutricionizma i znanosti o hrani, nakon čega je održana radionica za sve sudionike u vidu mjerenja tjelesne mase, tjelesne visine i krvnog tlaka te ispunjavanje upitnika vezanog uz hipertenziju.

Jeste li znali da Vaši bubrezi:
• Proizvode mokraću
• Uklanjaju otpadne tvari i višak tekućine iz Vaše krvi
• Održavaju kemijsku ravnotežu Vašeg tijela
• Pomažu održavati krvni tlak
• Pomažu održati kosti zdravima
• Pomažu u stvaranju crvenih krvnih stanica

Od KBB boluje 10% svjetskog stanovništva (1 od 4 žene te 1 od 5 muškaraca u dobi od 65-74 godine će oboljeti), a glavni rizični čimbenici su nam dobro poznati: visoki krvni tlak i šećerna bolest. Povišen rizik od obolijevanja imaju i osobe koje u obitelji imaju oboljele od bubrežnih bolesti, pretile osobe i pušači.

Rani stadiji KBB često nemaju znakova ili simptoma. Osoba može izgubiti do 90% bubrežne funkcije prije nego se pojave simptomi, ali može biti otkrivena jednostavnim testovima: određivanje proteina u mokraći i/ili određivanje razine kreatinina u krvi.

KBB je tihi ubojica koji će uvelike utjecati na Vašu kvalitetu života. Postoji nekoliko jednostavnih načina smanjenja rizika za razvoj KBB: budite tjelesno aktivni, kontrolirajte šećer u krvi, kontrolirajte krvni tlak, pravilno se hranite i održavajte normalnu tjelesnu masu, unosite dovoljno tekućine, ne uzimajte nekontrolirano lijekove bez savjeta s liječnikom te provjerite funkciju svojih bubrega ako imate neki od ranije navedenih rizičnih čimbenika.

U drugom dijelu izlaganja mag. nutricionizma i znanosti o hrani Marijana Krajačić prisutne je educirala o dijetoterapiji kronične bubrežne bolesti ( KBB) kao i o mogućoj prevencije iste promjenom prehrambenih navika . Istaknuto je kako su preporučeni oblici prehrane principi bazirani na tzv. PLADO (Plant-Dominant Low Protein Diet), DASH dijeti i mediteranskoj prehrani. PLADO dijeta je princip prehrane baziran na niskom unosu proteina, a temelji se na unosu namirnica biljnog podrijetla bogatih prehrambenim vlaknima čime se doprinosi sporijem napredovanju KBB te se može odgoditi i prevenirati dijaliza i zatajenje bubrega. DASH dijeta bazira se na povećanom unosu voća, povrća, mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, ribe i mliječnih proizvoda, dok je unos hrane bogate zasićenim masnim kiselinama, soli, alkohola i industrijski prerađene hrane potrebno smanjiti ili u potpunosti ograničiti, ovisno o stupnju bolesti. Mediteranska dijeta smatra se zlatnim standardom pravilne prehrane i kao takva nam omogućuje očuvanje zdravlja ali i uspješnost dijetoterapije kroničnih nezaraznih bolesti ( hipetenzija, šećerna bolest, KBB, kadiovaskularne bolesti i dr.). Mediteranska dijeta je zapravo na neki način kombinacija prethodno spomenutih dijeta i uz dovoljnu i redovitu tjelesnu aktivnost te dovoljan unos tekućine omogućuje nam da se smanji mogućnost komplikacija i progresije KBB. Važno je prehrambene navike bazirati na dovoljnom i preporučenom unosu povrća i voća ( 5 porcija na dan) , integralnih žitarica, nisko masnih mliječnih proizvoda, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama te reduciranom unosu crvenog mesa. Također, prednost treba dati unosu ribe i krtom mesu peradi, a od ulja koristiti maslinovo i bučino ulje.

04/08/2025

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, električnim romobilima ne smiju upravljati osobe mlađe od 14 godina.🛴

Za sigurnu vožnju električnim romobilom potrebno je:
➡obavezno nositi zaštitnu kacigu
➡kretati se biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom u smjeru kretanja, a u slučajevima kada biciklistička staza/traka ne postoji površinama namijenjenim za kretanje pješaka
➡voziti stabilno i sigurno, bez skidanja obje ruke s upravljača, pridržavanja za druga vozila ili prevoženja predmeta
➡smanjiti brzinu vožnje
➡u uvjetima smanjene vidljivosti nositi reflektirajući prsluk, reflektirajuću odjeću ili drugu reflektirajuću oznaku
➡tijekom noći i u uvjetima smanjene vidljivosti imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani
➡ne koristiti slušalice jer umanjuju mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja romobilom
➡ne ostavljati romobil bez nadzora na prometnim površinama za kretanje vozila i pješaka.
Vožnjom električnog romobila na siguran i odgovoran način štitite sebe i druge te smanjujete mogućnost nastanka ozljeda opasnih po život.

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, električnim romobilima ne smiju upravljati osobe mlađe od 14 godina.🛴

Za sigurnu vožnju električnim romobilom potrebno je:

➡obavezno nositi zaštitnu kacigu
➡kretati se biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom u smjeru kretanja, a u slučajevima kada biciklistička staza/traka ne postoji površinama namijenjenim za kretanje pješaka
➡voziti stabilno i sigurno, bez skidanja obje ruke s upravljača, pridržavanja za druga vozila ili prevoženja predmeta
➡smanjiti brzinu vožnje
➡u uvjetima smanjene vidljivosti nositi reflektirajući prsluk, reflektirajuću odjeću ili drugu reflektirajuću oznaku
➡tijekom noći i u uvjetima smanjene vidljivosti imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani
➡ne koristiti slušalice jer umanjuju mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja romobilom
➡ne ostavljati romobil bez nadzora na prometnim površinama za kretanje vozila i pješaka.

Vožnjom električnog romobila na siguran i odgovoran način štitite sebe i druge te smanjujete mogućnost nastanka ozljeda opasnih po život.

01/08/2025

Odazovite se na besplatan mamografski pregled u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke.

Pregled traje samo 10 minuta - odazovite se!

Odazovite se na besplatan mamografski pregled u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke.
Brojevi telefona nadležnih županijskih zavoda za javno zdravstvo nalaze se na poveznici u komentarima👇

24/07/2025

Svjetski dan prevencije utapanja obilježava se svake godine 25. srpnja.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznaje utapanje kao ozbiljan javnozdravstveni problem, posebno među djecom i mladima.
➡Utapanje se može dogoditi svakome, bilo kada i bilo gdje, ako osoba ima pristup vodi.
U 2023. godini u Hrvatskoj je od utapanja umrlo 68 osoba od kojih je 46 muških, a 22 ženskih osoba.
Upoznajte se s preporukama za povećanje sigurnosti u vodi i pridržavajte se pravila odgovornog ponašanja – kako bi boravak u vodi bio siguran i bezbrižan.🏊🚣🤽
Više o Svjetskom danu prevencije utapanja pročitajte na poveznici u komentarima👇

21/07/2025

Virusni hepatitisi. Masna jetra i debljina.

Sastanak Edukativno-suportivne grupe ZZJZ MŽ održan 16.07.2025. bio je posvećen virusnim hepatitisima te nealkoholnoj masnoj bolesti jetre obzirom da se 28.07.2025. obilježava svjetski dan hepatitisa. Izlaganja su održale Petra Vlah Zrna, dr.med.spec. i Marijana Krajačić, mag.nutricionizma i znanosti o hrani.

Susretu se odazvao veliki broj sudionika koji su izrazili veliko zanimanje za temu, a pridružili su nam se i članovi Grupe za nordijsko hodanje ZZJZZ MŽ. Članove grupe na početku je pozdravila ravnateljica naše ustanove prim. Marina Payerl-Pal, dr.med.spec. koja je izrazila zadovoljstvo velikim interesom za odabranu temu. Nakon izlaganja, uslijedila je plodonosna rasprava.

Virusni hepatitisi su skupina zaraznih bolesti koje zahvaćaju jetreno tkivo u obliku akutnog ili kroničnog hepatitisa. Akutni hepatitis je iznenadna upala jetre koja može biti blaga ali i ozbiljna bolest, a oporavak je u većine potpun.
Simptomi akutnog hepatitisa su povišena tjelesna temperatura, gubitak apetita, proljev, mučnina, bolovi u trbuhu, tamna boja mokraće, svijetla stolica i žutica. Akutna faza se može ali i ne mora javiti kod nekih vrsta virusa (B, C, D) te ukoliko se ne prepozna bolest može prijeći u kronični oblik.
Neliječeni kronični virusni hepatitis uzrokuje oštećenje jetre koje može napredovati do fibroze, ciroze/zatajenja jetre, a u krajnjem slučaju karcinoma. Važno je znati načine prijenosa pojedinih vrsta virusa kako bi mogli djelovati preventivno.
Hepatitis A i E prenose se prljavim rukama, hranom i vodom koja je zagađena fekalijama, stoga je važno održavanje osobne higijene, ne konzumirati vodu iz nesigurnih izvora, izbjegavati konzumiranje sirovog voća i povrća u zemljama koje imaju povećanu pojavnost ovih virusa te izbjegavati konzumiranje sirovih školjkaša.
Za hepatitis A postoji cjepivo, a preporuča se osobama koje putuju u rizične zemlje.
Hepatitis B i C se prenose krvlju, rjeđe tjelesnim tekućinama, a mogu se prenijeti i s majke na dijete tijekom poroda. Za sprječavanje zaraze ovim virusima važno je korištenje kondoma, izbjegavanje tetoviranja ili stavljanja piercinga u neovlaštenim salonima, izbjegavanje dijeljenja predmeta (igle, četkice za zube, grickalice za nokte, žileta...). Za hepatitis C ne postoji cjepivo, dok se protiv hepatitisa B cijepe djeca u prvoj godini života.
Hepatitis D je rjeđa vrsta virusa koji se pojavljuje samo kod osoba koje su već zaražene hepatitisom B ili se osoba može istovremeno zaraziti B i D virusom. Također se prenosi krvlju pa vrijede iste preventivne mjere kao i za hepatitise B i C, a cjepiva nema.

Nealkoholna masna bolest jetre (eng.NAFLD-Non-Alcoholic Fatty Liver Disease) je bolest o kojoj se danas sve više govori jer je povezana sa prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, te metaboličkim sindromom koji su uzeli sve više maha u našoj populaciji. Smatra se da je NAFLD zapravo jetrena prezentacija metaboličkog sindroma. Postoje i drugi rjeđi uzroci NAFLD (toksini, neki lijekovi, nasljedni poremećaji metabolizma).
Bolest obično nema simptome ili su nespecifični (umor, nejasna nelagoda u trbuhu) zbog čega se često otkrije u kasnijim fazama bolesti. U početku se samo nakupljaju masnoće u stanicama jetre, a kasnije dolazi do upale, stvaranja ožiljaka, ciroze i u krajnjem slučaju do karcinoma.
Smanjenje tjelesne težine od 5% može smanjiti udio masti u jetri, smanjenje od 7% može smanjiti upalu, a smanjenje od 10% može pomoći u sprječavanju daljnjeg napredovanja fibroze.
U liječenju masne jetre, ključna je dijetoterapija.
Kod dijetoterapije masne jetre važno je pridržavati se principa pravilne i uravnotežene prehrane, izbjegavati konzumaciju alkohola te masne i pržene hrane kako bi se smanjio unos zasićenih i trans masti. Važno je ograničiti/izbjegavati konzumaciju gaziranih i zaslađenih napitaka. Obroci trebaju biti češći i manji, preporuča se unos ribe 2 do 3 p**a tjedno, a kao izvor masnoće preporuča se koristiti maslinovo ulje. Važno je svakodnevno konzumirati orašaste plodove i sjemenke, najčešće kao međuobrok. Procesirane namirnice, brzu hranu , pekarske proizvode i slatkiše zamijenite hranom bogatom vlaknima. Kao izvor prehrambenih vlakna konzumirajte integralne žirarice, povrće, voće te orašaste plodove i sjemenke. U svakom danu neka Vam na tanjuru budu zastupljene namirnice duginih boja. Ukoliko imate prekomjernu tjelesnu težinu, promjenom prehrambenih navika i redovitom tjelesnom aktivnosti pokušajte istu smanjiti barem za 10% kroz period od nekoliko mjeseci.

15/07/2025

Kako bismo zaštitili djecu pri boravku u vodi važno je znati:
➡Naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88 %. Djecu koja su završila obuku iz plivanja treba i dalje stalno nadzirati i pomagati u svladavanju i usavršavanju plivanja.
➡Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece.
Manja djeca se mogu utopiti u vrlo maloj količini vode (svega nekoliko centimetara visine) u kratkom vremenskom razdoblju. Djeca trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima.
➡Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini te biti pod stalnim nadzorom.
Djeca mogu koristiti i sigurnosne pojaseve ili rukavice, no prilikom njihove upotrebe potreban je dodatan oprez jer one ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk. Sigurnosne rukavice mogu iskliznuti s ruku djeteta, a u pojasu se dijete može prevrnuti i/ili ispasti iz njega. Sigurnosni prsluk se preporučuje i prilikom vožnje čamcima ili drugim plovilima.

Kako bismo zaštitili djecu pri boravku u vodi važno je znati:

➡Naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88 %. Djecu koja su završila obuku iz plivanja treba i dalje stalno nadzirati i pomagati u svladavanju i usavršavanju plivanja.

➡Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece.
Manja djeca se mogu utopiti u vrlo maloj količini vode (svega nekoliko centimetara visine) u kratkom vremenskom razdoblju. Djeca trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima.

➡Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini te biti pod stalnim nadzorom.
Djeca mogu koristiti i sigurnosne pojaseve ili rukavice, no prilikom njihove upotrebe potreban je dodatan oprez jer one ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk. Sigurnosne rukavice mogu iskliznuti s ruku djeteta, a u pojasu se dijete može prevrnuti i/ili ispasti iz njega. Sigurnosni prsluk se preporučuje i prilikom vožnje čamcima ili drugim plovilima.

10/07/2025

Mentalno zdravlje i debljina

Na redovnom sastanku Edukativno - suportivne grupe Savjetovališta za prevenciju i tretman prekomjerne tjelesne težine i debljine ZZJZ MŽ 17. lipnja 2025. godine još jednom je naglašena važnost dobrog mentalnog zdravlja za ukupno zdravlje i dobro funkcioniranje osobe te je najavljen ciklus predavanja na temu „Razgovarajmo o mentalnom zdravlju“.

Interaktivno predavanje „Mentalno zdravlje i debljina“ održala je Diana Uvodić-Đurić, dr. med., spec. školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti-adiktolog.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definirala je mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici (WHO; 2001).
Dobro mentalno zdravlje je puno više od puke odsutnosti mentalne bolesti ili poremećaja u ponašanju i uključuje:
• dobar osjećaj o sebi samome, osjećaj osobne vrijednosti i samopoštovanje,
• svijest o svojim osjećajima i prihvaćanje osjećaja,
• sposobnost da se mijenjamo, prilagođavamo i nosimo s teškoćama i stresom,
• bavljenje produktivnim aktivnostima, koje nam pomažu da se razvijamo i rastemo,
• sposobnost stvaranja i održavanja prijateljstava i dobrih međuljudskih odnosa.

Mentalno zdravlje može biti narušeno privremeno ili dugoročno, a teškoće mentalnog zdravlja ne znače nužno postojanje mentalne bolesti, nego su često samo reakcija na stresne životne okolnosti ili stresne događaje.

Problemi s mentalnim zdravljem, kao i debljina, jedni su od vodećih javnozdravstvenih problema današnjice i neraskidivo su povezani. Debljina značajno povećava rizik za nastanak poteškoća mentalnog zdravlja, a s druge strane, mnogi poremećaji mentalnog zdravlja pridonose nastanku debljine.

S obzirom na to da se u lipnju (26.6.) obilježava Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga, tijekom predavanja je naglašena i povezanost zlouporabe sredstava ovisnosti s narušavanjem mentalnog zdravlja, kao i s debljinom.

Članovi suportivne grupe svojim su komentarima i pitanjima doprinijeli uspješnosti predavanja i još jednom naglasili potrebu razgovaranja o mentalnom zdravlju, što je važan dio preveniranja mentalnih poremećaja, njihove destigmatizacije i pravovremenog liječenja.
Zajednički zaključak je bio da „Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja“.

26/06/2025

U romskom naselju Sitnice 26.6.2025. godine obilježen Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama

Zajedničkom terenskom akcijom Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga Međimurske županije i Policijske uprave međimurske u romskom naselju Sitnice 26.6.2025. godine obilježen je Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama.
Unatrag desetak godina Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama u našoj se županiji obilježava odlaskom u romska naselja kako bi se službe koje se bave rješavanjem problematike zlouporabe droga i zdravstvenim posljedicama, učinilo vidljivijima i dostupnijima svim stanovnicima naše županije.
Akcija je provedena u suradnji s Gradom Mursko Središće i Mjesnim odborom Sitnice čiji je predsjednik Milorad Mihanović sa svojim suradnicima pomogao u informiranju mještana i organizaciji aktivnosti.
Svojim su dolaskom akciju podržali zamjenik župana Mario Medved, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb dr. sc. Sonja Tošić Grlač sa suradnicom Mirelom Štefok, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo prim. Marina Payerl Pal, dr. med. te županijska koordinatorica školskih preventivnih programa Andreja Zadravec Baranašić, dipl. soc. ped.
Predstavnici preventivne policijske službe iz Policijske uprave međimurske Nataša Šafarić i Dejan Orehovec okupljenima su dijelili promotivne materijale i informirali ih o preventivnim i drugim aktivnostima koje provodi policija, a Nikola Barat, bacc. med. techn. iz Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti ZZJZ MŽ s okupljenom djecom je odradio radionicu „Pijane naočale“.

Od proglašenja u Glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda 1987. godine, 26. lipnja obilježava se kao Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama s ciljem jačanja svih struktura i institucija koje doprinose smanjenju ovog problema i rade na uspostavljanju društva u kojem neće biti zlouporabe droga.
Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (United Nations Office on Drugs and Crime, UNODC) ove je godine pokrenuo kampanju s temom i sloganom: „Razbijanje lanaca - prevencija, liječenje i oporavak za sve“ (engl. Breaking the Chains: Prevention, Treatment and Recovery for All).

Zlouporaba droga jedan je od najvažnijih javnozdravstvenih problema današnjice u cijelom svijetu. Prema podacima UNODC World Drug Report 2024. oko 300 milijuna ljudi u svijetu u dobi od 15. do 64. godine barem jednom u životu je konzumiralo droge, što predstavlja povećanje od 20% u odnosu na prethodno desetljeće. Svega jedna od 11 osoba koje razviju ovisnost, potraži i dobije adekvatnu pomoć.

Brojni su i sve veći izazovi koje donosi zlouporaba droga. Mladi ljudi koriste više vrsta i veće količine droga nego prethodne generacije, a najčešće korištena ilegalna droga je kanabis.
Procjenjuje se da je 24 milijuna odraslih Europljana konzumiralo kanabis u posljednjih godinu dana. Prosječni sadržaj THC-a u smoli kanabisa udvostručio se u posljednjem desetljeću, dosegnuvši 23% u 2023. godini, što je više nego dvostruko više u odnosu na biljni kanabis.
Proizvodi koji se prodaju na ilegalnom tržištu kao kanabis mogu biti pomiješani s potentnim novim sintetskim kanabinoidima, čega konzumenti nisu svjesni.

Europsko web istraživanje o obrascima uporabe droga u 2024. godini u Hrvatskoj pokazalo je da je kanabis i u našoj zemlji najčešće korištena ilegalna droga, a slijede ga stimulansi (kokain i amfetamin). Zabilježena je visoka zastupljenost politoksikomanije, većina ovisnika koristi više psihoaktivnih supstanci čime se želi pojačati učinak. Učestalo je kombiniranje ilegalnih droga s alkoholom. Posebno se često žestoka alkoholna pića kombiniraju sa stimulativnim drogama, kako bi se pojačali osjećaji euforije ili smanjila inhibicija.
Agencija Europske unije za droge (EUDA) u njezinom Europskom izvješću o drogama 2025.
upozorava na rizike za javno zdravlje koje donosi dostupnost i uporaba sve raznolikijih vrsta droga, često visoke potentnosti i čistoće. Ističe se istodobna uporaba više različitih tvari, te uporaba novih tvari: sintetski katinoni, izrazito potentni sintetski opioidi i potentni proizvodi od kanabisa.

Kako je u Međimurskoj županiji?
Sa stopom od 171,75 liječena ovisnika na 100 000 stanovnika u dobi od 15.-64. godine Međimurska županija još uvijek je ispod hrvatskog prosjeka (239,4) po broju liječenih ovisnika.
U tretmanu Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u 2024. godini bilo je 113 ovisnika (90 M, 23 Ž).
Većinu liječenih ovisnika čine, kao i prošlih godina, ovisnici o opijatima, a u broju novopridošlih ovisnika, prednjače ovisnici o marihuani. Broj ovisnika o opijatima stabilan je već nekoliko godina, a zabilježeno je da u sustav ulazi značajno više novih neopijatskih ovisnika.
I dalje se uočava značajan problem korištenja sintetskih kanabinoida, posebno među romskom populacijom, te kombiniranje sredstava ovisnosti s alkoholom. Zamjećuje se i učestalije korištenje marihuane i stimulansa među mladima.
Dobna struktura liječenih ovisnika pomiče se u sve stariju životnu dob što je velikim dijelom rezultat poboljšanja njihove zdravstvene skrbi. U posljednjih desetak godina prosječna dob liječenih ovisnika povećala se za gotovo osam godina. U 2023. godini u Hrvatskoj je prosjek godina liječenih ovisnika bio 39,9 godina za žene, te 42,1 godina za muškarce.
Stvarni broj ovisnika vjerojatno je višestruko veći od broja onih koji se javljaju u tretman. Brojke s kojima trenutno baratamo vjerojatno su samo vrh sante leda u odnosu na stvarne brojke. Posebno se to odnosi na ovisnike o sintetičkim drogama, pogotovo stimulansima koji ne traže pomoć, jer smatraju da nemaju problem i da im ne treba pomoć, a najčešće ni nemaju povjerenja u zdravstveni sustav i njegove mogućnosti. Stoga se javljaju stručnjacima tek u slučajevima teških zdravstvenih oštećenja ili ako su primorani nekom od mjera pravosudnog sustava.

Postoji puno vrsta droga. Različiti su njihovi učinci, ali nijedna droga nije bezopasna.
Izazivaju razvoj psihičke i/ili fizičke ovisnosti te brojne zdravstvene, financijske, društvene i druge probleme. Kako bi svoje aktivnosti i usluge tretmana približio krajnjim korisnicima, Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije provodi brojne aktivnosti i programe kako bi se žitelji naše županije informirali o djelovanju stručnih službi koje se bave rješavanjem problema ovisnosti, te im se olakšala dostupnost stručnjaka i skratio put do traženja i dobivanja pomoći. S tim je ciljem pokrenut i rad Mobilnog savjetovališta za probleme mentalnog zdravlja i probleme s ovisnostima u dva najveća romska naselja Parag i Kuršanec, a terenske akcije poput ove također doprinose vidljivosti i dostupnosti stručnih službi.

Tekst pripremila: Diana Uvodić-Đurić, dr. med.
Foto: Nikola Barat, bacc. med. techn.

25/06/2025

Preporuke za javnost – zaštita od velikih vrućina

Državni hidrometeorološki zavod objavio je upozorenje na toplinske valove u narednom razdoblju koje možete vidjeti na naslovnoj fotografiji i možete pratiti na poveznici https://meteo.hr/prognoze.php?section=prognoze_specp¶m=toplinskival_5.

Za nekoliko područja Hrvatske izdano je upozorenje za umjerenu, veliku i vrlo veliku opasnost.
U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva.
Pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da trebamo djelovati trenutno i biti spremni ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje.

U nastavku su detaljne preporuke za zaštitu od vrućina iz Protokola Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske te važni telefonski brojevi.

Važni brojevi:
• Hitna pomoć - 194 (za cijelu Hrvatsku)
• Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija

PREPORUKE:

Rashladite svoj dom:
• Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 °C danju i ispod 24 °C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene probleme.
• Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
• Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
• Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
• Kada uključite uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
• Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 °C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine.

Klonite se vrućine:
• Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/kuće, posebno noću.
• Ako stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2 - 3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
• Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
• Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati.
• Potražite sjenu.
• Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
• Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
• Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine:
• Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti
• Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
• Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
• Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline.
• Pijte redovito, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.
• Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

Pomognite drugima:
• Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana
• Razgovarajte o toplinskom udaru s članovima obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
• Ako je netko koga poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
• Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
• Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme:
• Držite lijekove na temperaturi ispod 25 °C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
• Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše:
• Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
• Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu.
• Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potražite medicinsku pomoć.
• Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika/hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem - kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25 - 30 °C. Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38 °C. Nemojte davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Cijelo vrijeme trajanja velike vrućine pridržavajte se i preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova!

Poveznica na protokol: chrome-extensio://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/https://www.zzjz-sk.hr/images/2025/PROTOKOL_VRUCINA.pdf