02/10/2025
Robotika u rehabilitaciji šake
Robotika u rehabilitaciji šake jedno je od najmodernijih područja fizikalne terapije i neurorehabilitacije. Cilj je pomoći osobama koje su imale moždani udar, ozljede živaca, frakture, operacije tetiva ili artritične promjene da povrate pokretljivost, snagu i finu motoriku prstiju i dlana.
Kako funkcionira robotska rehabilitacija šake?
1. Egzoskeleti i robotske rukavice
Lagani uređaji koji se stavljaju na šaku i prste te pasivno ili aktivno pomažu u izvođenju pokreta.
2. Senzorska povratna sprega (feedback)
Uređaj prati snagu, brzinu i amplitudu pokreta te daje povratnu informaciju pacijentu i terapeutu.
3. Načini rada
Pasivni način – robot izvodi pokret umjesto pacijenta (korisno kod teških oštećenja).
Aktivno potpomognut način – pacijent započinje pokret, a robot ga dovršava ili olakšava.
Aktivni način – robot pruža otpor kako bi se povećala snaga i koordinacija.
Rehabilitacija šake kod cerebralne paralize (CP)
Kod cerebralne paralize rehabilitacija šake i ruke je vrlo specifična jer se radi o dugoročnom neurološkom poremećaju i abnormalnom mišićnom tonu. Cilj je smanjiti spastičnost, razviti funkcionalne pokrete i poboljšati fine motoričke vještine.
Metode:
1. Robotika i robotske rukavice
Pomažu kod izvođenja pravilnih pokreta prstiju i dlana.
Uče mozak kroz neuroplastičnost (ponavljanje istih pokreta → stvaranje novih živčanih puteva).
2. Constraint-Induced Movement Therapy (CIMT)
Zdrava ruka se imobilizira, a dijete koristi slabiju ruku uz asistenciju.
3. Vježbe fine motorike
Hvatanje kuglica, slaganje kockica, crtanje.
Robotski uređaji često uključuju igre koje potiču ove vještine.
4. Funkcionalna električna stimulacija (FES)
Blaga struja stimulira mišiće šake da lakše izvedu pokret.
5. Ortoze i robotski egzoskeleti
Sprečavaju deformacije i održavaju funkcionalan položaj prstiju.
📌 Prednost robotike kod CP: djeca imaju motivaciju kroz igru, a mozak u razvoju puno bolje reagira na ponavljanje i vizualno-auditivne stimulacije.
Rehabilitacija šake kod dječje paralize (poliomijelitis)
Kod poliomijelitisa problem nije spastičnost, nego slabost ili paraliza mišića zbog oštećenja motoričkih neurona. Fokus terapije je na očuvanju i jačanju funkcionalnih mišića.
Metode:
1. Robotika za jačanje mišića
Aktivno potpomognuti pokreti – dijete započne, robot dovrši.
Aktivni način s otporom – za očuvanje preostale snage.
2. Kineziterapija (klasične vježbe)
Pasivne i aktivne vježbe za sprječavanje kontraktura.
Povećanje izdržljivosti i snage mišića koji još rade.
3. Ortoze i pomagala
Stabilizacija šake i prstiju kod slabih mišića.
4. Radna terapija (ergoterapija)
Učenje funkcionalnih zadataka: pisanje, hranjenje, odijevanje.
📌 Kod dječje paralize naglasak je na očuvanju što većih funkcionalnih sposobnosti, jer se izgubljeni neuroni ne mogu vratiti, ali se zdravi mišići mogu ojačati i preuzeti dio funkcije.
Zajednički ciljevi rehabilitacije
Poboljšati opseg pokreta i snagu šake
Razviti koordinaciju i preciznost prstiju
Spriječiti kontrakture i deformacije
Povećati samostalnost u svakodnevnim aktivnostima
Osigurati višu kvalitetu života i socijalnu uključenost.
