09/02/2026
🧘Yoga, anksioznost i depresija
Znanstvena istraživanja podržavaju yogu kao efektivnu prevenciju i tretman za anksioznost i depresiju, i ujedno je smatraju snažnim alatom za reduciranje istih.
✨Poremećaji raspoloženja (depresija) su prema definiciji kategorija mentalne bolesti u kojima primarni simptomi emocionalno onemogujuću funkcioniranje osobe.
Većina simptoma uključuje: probleme sa spavanjem, smanjenu sposobnost funkcioniranja na poslu ili kod kuće, promjene u apetitu, smanjeno uživanje u životu (slabi apetit ili prejedanje, nesanica ili pretjerano spavanje, slaba koncentracija i poteškoće u donošenju odluka, osjećaj bespomoćnosti ili beznadnosti, nedostatak interesa za nekad ugodne aktivnosti, misli o samoubojstvu.)
✨Prema istraživanjima, najučestaliji simptom anksioznosti je doživljaj iracionalnog straha ili ekstremne brige - eksesivna briga, kronični umor, iritabilnost, mišićna napetost, nemir i osjećaj bivanja na rubu. Anksiozni poremećaji često se javljaju u kombinaciji s drugim dijagnozama, najčešće depresijom.
Kad govorimo o ovim najčešćim mentalnim poremećajima danas, yoga nam može pomoći kako bismo se:
✨bolje nosili sa svojim stanjem
✨smanjili simptome
✨povratili balans
✨povećali vitalnost
✨poboljšali stav
Yoga nije namijenjena isključivo tretiranju ovih mentalnih poremećaja, već tome da smanji simptome i posljedice i konektira nas sa cjelokupnim bićem. Yoga se smatra komplementarnom terapijom koja tretira specifična područja iscjeljenja koja su previđena tradicionalnim tretmanima. Problem kod uobičajenih tretmana za ove poremećaje jest naći najbolji tretman za svaku osobu, obzirom da su ljudi različite biologije, društvene pozadine, ekonomskih izvora itd., a čime stvaraju kompleksan sistem za generalizirajuće tretmane kao što su lijekovi i psihoterapija.
Istraživanja pokazuju da yoga može biti značajan alat za redukciju depresije i anksioznosti te da ih možda može i potpuno prevenirati. Smatra se efektivnom metodom za povećanje snage, fleksibilnosti i balansa, koja adresira veliki broj zdravstvenih problema:
✨pokazalo se da je efektivan tretman za visoki tlak, bolesti srca, depresiju i stres
✨utječe na fiziologiju tijela i bori se protiv nakupljenog stresa reducirajući stres respond aktiviran od strane autonomnog živčanog sustava
✨studije naglašavaju i to da samo jedan sat yoge povećava GABU do 27% (GABA je neurotransmiter koji pomaže reducirati simptome depresije)
✨ povećava vagalni ton i varijabilnost srčanog ritma
✨pomaže u neuroendokrinoj regulaciji (kortizol)
✨ povećava razinu BDNF proteina (stimulira formaciju novih moždanih ćelija, povećava plastičnosti mozga, sprječava upale i djeluje kao prirodni antidepresiv).
Osim toga, ostala područja na kojima je yoga djelovala u istraživanjima:
✨pojačana konekcija sa spiritualnim
✨povećano samopouzdanje
✨veća samosvijest
✨povećan osjećaj kontrole nad životom
✨općenito povećana kvaliteta života
Važno je ovdje napomenuti da su svi ovi podaci rezultat znanstveno provedenih istraživanja, te da se većina istraživanja fokusira na fizički aspekt yoge, budući da postoje konkretni načini da se izmjere fizičke promjene. Konekcija duh-tijelo je fenomen koji iziskuje ektenzivne kvalitativne podatke zbog svoje relativne prirode i velike razlike u odnosu na većinu modela medicinskih intervencija. Buduća istraživanja trebala bi se fokusirati na to kako se fizičke promjene odnose prema psihološkim i emocionalnim poboljšanjima, a koji su zapravo i cilj yogijske prakse.
Naposlijetku, ne postoji instant rješenje koje će riješiti sve naše probleme, a naročito ne one koji su nastajali godinama. Neće niti yoga, a naročito ne yoga sa krivim pristupom: potreban je ispravan stav, volja, dosljednost, disciplina i dobar učitelj yoge. Važno je da odaberemo onu yogu koja nam odgovara i motivira nas za praksu, koju si ne namećemo već s njom prirodno želimo nastaviti, koja ne stvara neki novi unutarnji sukob u nama i dopušta nam prihvaćanje samih sebe. Osim toga, potrebno je meditativnu svjesnost kojoj nas uči yoga prenijeti i u svakodnevni život, tj. odnos prema životu kao kontinuiranoj meditaciji u kojoj nastojimo biti svjesni onoga što mislimo, osjećamo i radimo, kao i načina na koje smo kondicionirani u društvu. Iz te svjesnosti onda razvijamo pažnju i slobodu da vidimo stvari onakvima kakve jesu, umjesto da stvaramo nove konstrukte koji nisu održivi na duge staze i koji naposlijetku uglavnom i uzrokuju ove poremećaje.
(photo credit: Ana Cunjak ❤️)
