Movement Centar

Movement Centar Centar pokreta.

Fizioterapeut
Prevencija i Rehabilitacija Bolnih Stanja
•Fizioterapija
•Osteopatske Manualne Tehnike
•FM Stecco
•Ponedjeljak/Petak (po dogovoru)
📞0996130013
Stjepana Radića 2, Metkovic 20350

3-2-1 Ponedjeljak.Osobno sam u procesu učenja i razumijevanja tijela već nekoliko godina.Trebalo je vremena, iskustva i ...
13/04/2026

3-2-1 Ponedjeljak.

Osobno sam u procesu učenja i razumijevanja tijela već nekoliko godina.

Trebalo je vremena, iskustva i edukacije da razvijem način razmišljanja koji nije usmjeren samo na jedan zglob ili jednu strukturu, već na tijelo kao cjelinu.

Uživam u procesu.

Istražujem, preispitujem, prihvaćam, odbacujem ali isto tako i mijenjam kada naiđem na bolje razumijevanje.

Bol u donjem dijelu leđa nije uvijek “problem leđa”Kod pacijenata s bolovima u lumbalnoj kralježnici važno je ne fokusir...
23/03/2026

Bol u donjem dijelu leđa nije uvijek “problem leđa”

Kod pacijenata s bolovima u lumbalnoj kralježnici važno je ne fokusirati se samo na mjesto gdje boli, već razmišljati šire.

Često se iza boli u leđima mogu skrivati drugi uzroci:
* problemi kuka (poput artroze ili oštećenja labruma)
* sindrom boli velikog trohantera (tetive i burze u području kuka)
* duboki glutealni sindrom (npr. iritacija piriformisa i drugih dubokih mišića)
* kompresije živaca (poput meralgije parestetike ili iritacije klunealnih živaca)
* čak i bol koja dolazi iz unutarnjih organa

Upravo zato je važno napraviti dobru procjenu i isključiti ove izvore boli prije nego što zaključimo da je problem isključivo u kralježnici.

Gledaj tijelo kao cjelinu – jer uzrok boli često nije tamo gdje ga osjećaš

Movement
Edukacija.Pokret.Promjena.

Mislite da mišić radi sam za sebe?Fascija omogućuje prijenos sile izvan samog mišića – fenomen poznat kao myofascial for...
21/03/2026

Mislite da mišić radi sam za sebe?

Fascija omogućuje prijenos sile izvan samog mišića – fenomen poznat kao myofascial force transmission.
Ali stvarnost je još kompleksnija.
Na jedan mišić istovremeno djeluju različite sile iz više smjerova.

Te sile dolaze iz:
– susjednih mišića
– fascijalnih struktura
– kostiju
– pa čak i neurovaskularnih puteva

Zbog toga:
• sila na početku i kraju mišića često nije jednaka
• jedan mišić može “vući” drugi — čak i ako ga ne pomiče direktno
• antagonisti (npr. fleksori i ekstenzori) nisu potpuno neovisni

Pokret u zglobu ne mijenja samo duljinu mišića 
mijenja i napetost fascije i okolnih struktura, što dodatno utječe na prijenos sile.

Zanimljivo je da i tzv. “labavo vezivno tkivo” može prenositi silu — što mijenja način na koji gledamo biomehaniku pokreta.

Što to znači za praksu?

Ako gledamo tijelo kao skup odvojenih mišića promašujemo sliku.

Ako gledamo tijelo kao povezani sustav — počinjemo razumjeti zašto:
• bol nije uvijek lokalna
• ograničenje pokreta nema uvijek “jedan uzrok”
• tretman jedne regije može utjecati na drugu

Što to znači u praksi?
Ako tretiramo samo “jedan mišić”, možda propuštamo širu sliku.

Tijelo funkcionira kao cjelina, ne kao skup odvojenih dijelova.

3-2-1 Ponedjeljak: Vrijeme i Bol. U praksi sam mnogo p**a čuo rečenicu:“Pa normalno je da me nešto malo boli, sve nas ne...
16/03/2026

3-2-1 Ponedjeljak: Vrijeme i Bol.

U praksi sam mnogo p**a čuo rečenicu:
“Pa normalno je da me nešto malo boli, sve nas nešto boli.”

Bol je signal koji neko vrijeme možemo ignorirati –
dok tijelo jednog dana ne kaže dosta.

Zato pronađite vrijeme za sebe
dok vrijeme još nije pronašlo vas.

Uživajte u tjednu pred nama.

Movement
Edukacija.Pokret.Promjena

Interocepcija je sposobnost mozga da osjeti što se događa unutar našeg tijela – stanje tkiva, napetost, temperaturu, kem...
13/03/2026

Interocepcija je sposobnost mozga da osjeti što se događa unutar našeg tijela – stanje tkiva, napetost, temperaturu, kemijske promjene i mnoge druge signale koji stalno dolaze iz tijela.

Velik dio tih informacija dolazi iz fascije i mišića. Zapravo, oko 80% osjetnih živčanih završetaka u mišićno-koštanom sustavu čine slobodni živčani završeci, povezani s sporim C-vlaknima. Ta vlakna ne šalju informacije u primarni somatosenzorni korteks kao klasična propriocepcija, nego se njihovi signali dominantno obrađuju u insularnom korteksu.

Insula je područje mozga koje integrira tjelesne signale s emocijama, autonomnim živčanim sustavom i subjektivnim osjećajem kako se osjećamo u vlastitom tijelu.

Zato danas sve više govorimo o fasciji ne samo kao o mehaničkoj strukturi, nego i kao o važnom senzornom organu koji sudjeluje u interoceptivnoj percepciji.

Manualna terapija i svjesni pokret mogu stimulirati ove interoceptivne receptore u koži, fasciji, mišićima i visceralnim tkivima. Dodir, pritisak, istezanje ili spori pokret mijenjaju aferentne signale koji putuju prema insuli i drugim dijelovima mozga.

To može utjecati na:
• regulaciju autonomnog živčanog sustava
• tjelesnu svjesnost
• percepciju boli
• emocionalnu regulaciju

Zbog toga manualna terapija i pokret ne djeluju samo na biomehaniku tkiva.
Oni također mijenjaju način na koji mozak doživljava i interpretira stanje vlastitog tijela.

Movement
Edukacija. Pokret. Promjena.

3-2-1 PonedjeljakFascija nije samo “omotač” mišića. Ona je gusto prožeta živčanim vlaknima i stalno šalje informacije pr...
09/03/2026

3-2-1 Ponedjeljak

Fascija nije samo “omotač” mišića. Ona je gusto prožeta živčanim vlaknima i stalno šalje informacije prema živčanom sustavu. Te informacije govore mozgu što se događa unutar tijela – kolika je napetost u tkivu, postoji li pritisak, istezanje ili potencijalna opasnost za tkivo.

Velik dio tih signala završava u području mozga koje se zove insula. Insula je ključni centar za interocepciju – sposobnost da osjetimo unutarnje stanje vlastitog tijela. Upravo tamo mozak stvara sliku o tome kako se naše tijelo osjeća iznutra.

Put je otprilike ovakav: informacije iz tkiva (kože, fascije, organa) putuju kroz živčani sustav prema moždanom deblu, zatim prema talamusu, a nakon toga dolaze u insulu. U srednjem dijelu insule te informacije se povezuju s emocijama i autonomnim procesima (poput rada srca, disanja i metabolizma). U prednjem dijelu insule nastaje svjesni osjećaj tijela – ono što nazivamo body awareness ili svjesnost tijela.

Zato osjećaji poput:
• napetosti u leđima
• gladi ili žeđi
• otkucaja srca
• potrebe za zrakom
• pritiska u mjehuru
• boli ili nelagode

nisu samo “lokalni” događaji u tkivu. Oni su rezultat interpretacije mozga koji pokušava razumjeti signale koji dolaze iz tijela.

Zanimljivo je i to da fascija nije samo osjetna struktura. Velik dio živčanih vlakana u fasciji dolazi iz simpatičkog živčanog sustava. To znači da psihološki stres, emocije i stanje živčanog sustava mogu direktno utjecati na napetost i osjetljivost fascijalnog tkiva. Upravo zbog toga kod nekih ljudi stres može pojačati bol u leđima ili osjećaj napetosti u tijelu.

Drugim riječima – tijelo i mozak stalno vode dijalog.

Interocepcija je način na koji taj dijalog postaje svjestan.

Zato pristupi poput svjesnog disanja, sporog kretanja, treninga pažnje na tjelesne senzacije i mindfulness praksi mogu pomoći u ponovnom razvijanju osjeta za vlastito tijelo.

Oni ne “popravljaju” samo tkivo, nego mijenjaju i način na koji mozak interpretira signale koji iz tijela dolaze.

Možda najvažnije pitanje na kraju:

Koliko često zapravo slušamo signale koje nam tijelo šalje – prije nego što se pojavi bol?

Movement
Edukacija. Pokret. Promjena.

05/03/2026

Većina bolova u lumbalnom dijelu kralježnice je nespecifična — u čak oko 90% slučajeva.

To znači da prisutnost patoanatomskih promjena ne mora nužno biti izvor vaše boli.

Primjerice, jedno istraživanje na oko 600 zdravih osoba koje su snimale rameni zglob pokazalo je da čak 98% njih ima neku patoanatomsku promjenu — bez ikakve boli.

Upravo zato je važno napraviti kvalitetnu anamnezu i sagledati širu sliku. Bol rijetko ima samo jedan uzrok.

U svom radu koristim PDDM model (Pain and Disability Drivers Management) koji mi pomaže prepoznati različite faktore koji mogu pridonijeti boli i funkcionalnim ograničenjima.

Na temelju toga stvaram cjelovitu sliku pacijenta i usmjeravam terapiju prema domeni koja je najviše zastupljena.

Kada je potrebno, surađujem i s drugim zdravstvenim djelatnicima kako bismo osigurali što kvalitetniju skrb za pacijenta.

Movement
Edukacija. Pokret. Promjena

3-2-1: Ponedjeljak.Preporuka knjiga.
02/03/2026

3-2-1: Ponedjeljak.

Preporuka knjiga.

Ovaj vikend pogledao sam “Fascia in a Nutshell” masterclass na stranici i dobio ideju za ovu objavu.Karl Jacobs je anat...
26/02/2026

Ovaj vikend pogledao sam “Fascia in a Nutshell” masterclass na stranici i dobio ideju za ovu objavu.

Karl Jacobs je anatomist koji provodi disekcije na kadaverima i aktivno sudjeluje u istraživanjima. Njegova strast prema fasciji je zarazna. Tijekom predavanja često se referira na rad drugih autora — posebno obitelji Stecco, ali i Thomasa Myersa, Roberta Schleipa i mnogih drugih.

Zanimljivo je kako neke koncepte iz klasičnih udžbenika naziva pomalo nelogičnima iz biomehaničke perspektive — i to jasno argumentira te demonstrira kroz stvarne prikaze s disekcija.

Ako vas zanima fascija i suvremeno razumijevanje anatomije, svakako vrijedi odvojiti vrijeme i pogledatat.

Movement

Edukacija. Pokret. Promjena.

3-2-1: Ponedjeljak. Uvjerenja ne nastaju, ali ni ne nestaju preko noći. Zato je važno nježno, ali jasno konfrontirati po...
23/02/2026

3-2-1: Ponedjeljak.
Uvjerenja ne nastaju, ali ni ne nestaju preko noći.

Zato je važno nježno, ali jasno konfrontirati pogrešna uvjerenja s kojima pacijent dolazi – govorim isključivo iz perspektive fizioterapije.

Naš zadatak nije samo raditi terapiju, nego educirati. Pomoći osobi da razumije svoje tijelo i pokazati joj put kako ponovno može funkcionirati „normalno“ – bez stalnog straha.

Često čujem:

„Iskočio mi je disk.“
„Pomaknuo mi se sakroilijakalni zglob.“
„Ne smijem dizati više od 2 kg.“
„Ne smijem se savijati.“
„Ne smijem voziti bicikl.“
„Ne smijem trenirati.“

Ponekad imam dojam da samo još čekamo zabranu da ne smiju biti „normalni“.

Edukacija. Pokret. Promjena.
To je način na koji pristupamo problemu.

Kišno vrijeme i kišobran termini.Kako tradicionalni pristup dijagnosticiranju i liječenju nespecifične križobolje često ...
21/02/2026

Kišno vrijeme i kišobran termini.

Kako tradicionalni pristup dijagnosticiranju i liječenju nespecifične križobolje često ostavlja i pacijente i kliničare bez jasnih i primjenjivih smjernica, kanadski istraživač Yannick Tousignant-Laflamme razvio je model upravljanja pokretačima boli i invaliditeta (PDDM).

Taj model pruža strukturirani okvir za prepoznavanje i ciljano adresiranje višestrukih pokretača boli i funkcionalnog ograničenja kod osoba s mišićno-koštanim stanjima.

Model nam je omogućio dublje razumijevanje složenosti bolova u lumbalnoj kralježnici, naglašavajući da bol rijetko ima samo jedan uzrok, već proizlazi iz međudjelovanja bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika.

Površinska fascija. Uloga, poremećaji i način tretiranja. Više u objavi! Kad se naruši integritet površinske fascije, pr...
30/01/2026

Površinska fascija. Uloga, poremećaji i način tretiranja. Više u objavi!

Kad se naruši integritet površinske fascije, primjerice nakon operacije ili zbog ožiljka, tijelo vise ne funkcionira isto kao prije.
Površinska fascija inače omogućuje da se koža, potkožno tkivo, živci i tekućine
slobodno klize i međusobno komuniciraju.
Kada se taj sloj „prekine” ili ukruti, dolazi do niza promjena.
Prvo se mijenja pritisak unutar tkiva, što otežava normalnu razmjenu hranjivih tvari i kisika. Tkivo postaje
lošije „nahranjeno” i sporije se oporavlja. Istovremeno se može poremetiti protok krvi i life, pa se javijaju
osjecaj težine, oticanje ili zategnutost.

Živci koji prolaze kroz fasciju također mogu biti nadraženi ili „zarobljeni”, što dovodi do promjena osjeta
poput boli, peckanja, trnjenja ili smanjene osjetijivosti. Kako fascija sudjeluje u osjećaju položaja i kretanja
tijela, njezino oštećenje može utjecati i na kontrol pokreta - osoba se moze osjećati nesigurno u pokretu
ili početi šepati.

S vremenom, zbog stalne napetosti i ožiljka, tkivo može postati tvrđe i manje elastično.

Koža tada gubi svoju pokretijivost, a pokreti u tom području postaju ograničeni i bolni. Ovakve promjene često su vidjljive nakon carskog reza, operacija donjeg dijela kralježnice te drugih operacijskih zahvata.

Address

Stjepana Radića 2
Zagreb
20350

Telephone

+385996130013

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Movement Centar posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Practice

Send a message to Movement Centar:

Shortcuts

Featured

Share

Category