psihogym

13/09/2023

18/05/2023

Studenti o iskustvu sudjelovanja na iSTRESi se projektu u zimskom semestru ak.god. 2022/2023. 🙌
💡 Prijave za novu grupu u ljetnom semestru otvorene su još samo 3 dana. Sudjelovanje je besplatno, a broj mjesta ograničen, stoga brzo ispunite prijavnicu u nastavku: https://forms.gle/mmELxpaFSbXHv5x99

Vidimo se! :D

15/05/2023

⭐ Prijave za novu studentsku grupu podrške su otvorene!
⭐ Ako studirate na Sveučilištu J.J. Strossmayera u Osijeku i želite naučiti kako transformirati stres iz neprijatelja u prijatelja, uključite se u studentsku grupu podrške ispunjavanjem prijavnice u nastavku: https://forms.gle/mmELxpaFSbXHv5x99

07/01/2023

⭐ srijeda 11. siječnja 2023. u 13:15 u Dvorani 2 na Odjelu za matematiku
⭐ tribina pod nazivom "Ravnopravno studiranje - nulta tolerancija na diskriminaciju"
⭐ za studente i zaposlenike

Odjel za matematiku, odnosno budući Fakultet primijenjene matematike i informatike, kontinuirano nastoji osiguravati akademski integritet i slobode te sprječavati sve oblike neetičnog ponašanja, netolerancije i diskriminacije.

U srijedu 11. siječnja 2023. u 13:15 u Dvorani 2 održat će se tribina pod nazivom "Ravnopravno studiranje - nulta tolerancija na diskriminaciju", koju će voditi Ivana Mitrić, mag. paed. soc (psihogym). Tribina je namijenjena studentima i zaposlenicima, a cilj joj je dati uvid u područje diskriminacije te prepoznavanje različitih oblika nejednakog postupanja. Osim toga raspravljat će se o stereotipima i predrasudama te će se odgovoriti na pitanja kome se obratiti u slučaju nejednakog postupanja i rodne neravnopravnosti u akademskom kontekstu.

24/12/2022

Dok promišljam o svom životu i o tome kroz što moje bliske osobe i klijenti prolaze ovog Božića, jasno je da životne borbe ne prestaju tijekom blagdana.

Problemi ne idu na odmor. Veze se raspliću i dugovi rastu. Iščekuju se onkološki pregledi, rješenja o skrbništvu i otkazi - događa se život.

Pa dok se pripremam provesti nadolazeće blagdansko razdoblje s obitelji i prijateljima, odlučujem sljedeće: svoju ću blagdansku čaroliju pronaći u kaotičnosti i kompleksnosti života.

Slavit ću ljubav i prakticirati zahvalnost s posebnim ljudima koji su kroz godine uz mene - ne unatoč mojoj nesavršenosti, već zbog nje.

Neka vam ovaj Božić donese mir, blagost, radost i lakoću prihvaćanja svega dobrog, ali i onog manje dobrog.

Vaša ljubav i pažnja najveći su dar koji možete pružiti drugima.

S ljubavlju,
Ivana
❤

📸 Mirna Marić

22/12/2022

Cilj iSTRESi se projekta bio je unaprijediti mentalno zdravlje studenata Sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku osiguravajući im nova znanja i vještine učinkovitijeg nošenja sa stresom. Nakon osam tjedana druženja na Odjelu za matematiku - sve upućuje na to da smo uspjeli 😊🙌 Od 🤍 hvala na darovima, povezanost je ono što našim životima daje svrhu i smisao. 👫

19/12/2022

Na Odjel za matematiku u Osijeku održan je posljednji susret iSTRESi se projekta u suradnji sa Studentski zbor Odjela za matematiku u Osijeku.

Osam tjedana mladi su entuzijasti učili o sebi i inspirirali jedni druge u rješavanju problema. Domišljato, duhovito i inspirativno! 🤗 Hvala vam!

29/09/2022

Prijave su otvorene do ponedjeljka 3.10. 😊

Web page of Department of Mathematics, University of Josip Juraj Strossmayer in Osijek

22/09/2022

Studiranje može biti uzbudljivo, ali vrlo stresno razdoblje.

Kada čujete riječ stres, vjerojatno pomislite da je to nešto što treba izbjegavati. No stres je prirodni odgovor našeg organizma na promjenu i ponekad i nije tako loš!

Može nam pomoći da budemo učinkovitiji i potaknuti nas na izvršavanje zadataka i ostvarenje ciljeva. Ipak, ako nas često preplavljuje tada u nama može izazvati osjećaj sumnje i iscrpljenosti te može narušiti našu produktivnost i odnose s drugima.

Ključ je u boljem razumijevanju sebe i učinkovitijem upravljanju stresom. Ako studirate na Sveučilištu J.J. Strossmayera i želite naučiti kako transformirati stres iz neprijatelja u prijatelja, uključite se u studentsku grupu podrške tako što ćete ispuniti prijavnicu na: https://forms.gle/EcGuQXnhZTrZk5oP9

Odjel za matematiku
Studentski zbor Odjela za matematiku u Osijeku

06/09/2022

Godišnji odmor je mnogima završio i došlo je vrijeme za povratak na posao, no s time dolazi i stres s kojim se neki od nas malo teže nose.

Stres je skup tjelesnih, emocionalnih i ponašajnih reakcija koje nastaju kada neki događaj procjenjujemo opasnim i/ili uznemirujućim. To je prirodni odgovor našeg organizma na promjenu, na bilo što što naš organizam izbacuje iz ravnoteže.

Stres je zapravo vrlo individualna stvar. Važnu ulogu u tome hoće li će nam neka situacija biti stresna ili ne ima naša procjena te situacije. Dok su neke situacije jednima izvor stresa, drugi na njih odmahuju rukom - no stres svi ponekad osjećamo.

Iako u nekim situacijama može djelovati pozitivno i stimulirajuće, ako smo mu neprestano izloženi, može postati štetan, pa čak i opasan po naše zdravlje. 🚨

05/07/2022

Kad je pri donošenju odluke najcrnji scenarij prihvatljiv, a najbolji scenarij priželjkivan i ostvariv te usmjeren na našu i tuđu dobrobit, zašto ne učiniti iskorak?

Je li izazov OKO VAS ili U VAMA? 🙂

Ivana Mitrić

29/06/2022

Svako ponašanje ima svoju logiku. Razumjeti ga znači shvaćati logiku, no shvaćati logiku ne znači nužno smatrati to ponašanje prihvatljivim.

Ivana Mitrić

27/06/2022

Prigrliti nelagodu nije lako, ali je neophodno ako želimo napredovati. Kada doživimo i prevladamo nešto neugodno, sposobniji smo podnijeti sličnu neugodnu situaciju u budućnosti. Međutim, ako iznova ostajemo u svojoj zoni udobnosti i izbjegavamo situacije u kojima bismo mogli pogriješiti ili doživjeti neugodu, smanjujemo vjerojatnost vlastitog pozitivnog pomaka.

Kada se suočimo s nečim novim ili drugačijim, većina nas isprva doživi određeni stupanj nelagode, no obično se prilagodimo i s vremenom desenzibiliziramo. Neugoda je, dakle zdrava i uobičajena sastavnica života.

Prepoznavanje okidača nelagode i suočavanje s izazovima, umjesto izbjegavanja istih, najbolji je način za učenje i osobni napredak.

Ivana Mitrić

24/06/2022

Prakticiranjem zahvalnosti naš mozak otpušta dopamin i serotonin koji podižu raspoloženje te nam donose osjećaj zadovoljstva i sreće. Tako svakodnevnim reflektiranjem na dobre stvari u životu mijenjamo neuralnu strukturu svoga mozga. Brojni su dokazi koja potvrđuju pozitivne učinke prakticiranja zahvalnosti na naše mentalno i fizičko zdravlje:
🔸 olakšava suočavanje sa stresom jer se time usmjeravamo na dobrobiti u našem životu (Fredrickson, 2004),
🔹 poboljšava samopoštovanje. Zahvalni se pojedinci više fokusiraju na to kako ih drugi podržavaju stoga se osjećaju sigurnijima te manje sklonima težnji za materijalnim dobrima kako bi osnažili svoje samopoštovanje (Emmons i Mishra, 2011),
🔸 olakšava postizanje ciljeva (Emmons i Mishra, 2011),
🔹 poboljšava pristup pozitivnim uspomenama i omogućava bolju obradu emocija (Watkins, Cruz, Holben i Kolts, 2008),
🔸 gradi društvene resurse, inicira prijateljstva i druge oblike socijalnih veza (Fredrickson, 2004),
🔹 promiče tjelesno zdravlje, smanjuje fizičke tegobe i povećava trajanje sna (Emmons i McCullough, 2003).

Prakticiranje zahvalnosti nas ne čini imunima na neugodne emocije i iskustva. I neugodni doživljaji vrijedni su dijelovi naših života, ali nas zahvalnost čini otpornijima na njih. Tako nam sposobnost da uočimo pozitivno u našem životu omogućava više ispunjavajućih iskustava i u konačnici zadovoljniji i sretniji život.

Ivana Mitrić

20/06/2022

„Nije sreća ta koja donosi zahvalnost, zahvalnost je ta koja donosi sreću.“ – David Steindl-Rast

Zahvalnost se odnosi na pozitivno vrednovanje onoga što imamo i onoga što jesmo. Prakticirati zahvalnost znači gledati na život s mjesta obilja, a ne oskudice.

Zahvalnost nije nešto s čime se rađamo, zahvalnost učimo. Bilo koje razdoblje našeg života dobar je i pravi početak za prakticiranje zahvalnosti. Pri tome je važno razviti naviku zahvaljivanja sebi i drugima, a evo i nekoliko praktičnih ideja kako to učiniti:

🖊️ Zapisivanjem na dnevnoj ili tjednoj razini tri ili više stvari, stanja, događaja i osoba na kojima ste zahvalni (i/ili ubacivanjem ispisanih papirića u staklenku), s vremenom ćete primijetiti kako postoje brojni razlozi za osjećanje zadovoljstva u vezi s vlastitim životom. Zapisano vam u teškim situacijama može poslužiti kao podsjetnik u vezi toga tko je i što je dobro u vašem životu.

🌳 U kratkim redovitim šetnjama promatrajte prizore, zvukove i mirise s kojima se susrećete. Svaki put kad nešto primijetite, neka to bude trenutak spoznaje vrijednosti tih događaja i stanja.

💌 Svoje poruke zahvalnosti, poštovanja i ljubavi stavite u kutiju ili omotnicu, ukrasite i poklonite dragoj osobi kao poseban, unikatan poklon.

Ivana Mitrić

15/06/2022

Imamo mogućnost odabrati bolje za sebe neovisno o uvjetima u kojima smo se nalazili ili se nalazimo.

Viktor Frankl (1946) je rekao: „Između svakog stimulansa i odgovora na isti, postoji prostor. U tom se prostoru nalazi naša snaga, koja se manifestira mogućnošću da odaberemo kakav će taj odgovor biti. U tom odgovoru leže naša sloboda i naš rast.“

Možemo biti robovi ili gospodari svoga uma. Odabir je naš.

Ivana Mitrić

07/06/2022

Teško vam je uputiti kritiku? Niste sami!
Evo nekoliko prijedloga koji vam mogu olakšati.

⭐️ Ne kritizirajte osobu, nego njeno ponašanje! Kada jasno razlikujemo osobu od njenog ponašanja, smanjujemo vjerojatnost da se naša kritika shvati kao napad. Takvu kritiku ljudi lakše podnesu i bolje čuju.

⭐️ „Ja poruka” je jedna od najpoznatijih vrsta kritike. Ja porukom polazimo od nas samih i šaljemo drugima jasnu informaciju o tome što osjećamo i što je za nas prihvatljivo ili neprihvatljivo.

⭐️ Hladno – toplom kritikom kritiziramo ponašanje druge osobe, ali usput hvalimo karakternu osobinu koju cijenimo.

⭐️ Zamislite da je kritika salama između dvije šnite kruha. Tako se kritika lakše guta. Sendvič kritiku primjenjujemo kad imamo posla s onima koji svaku kritiku doživljavaju kao diskvalifikaciju. Na ovaj način im omogućujemo da kritiku lakše prime.

⭐️Pozivom na samokritiku navodimo druge da promisle o svom postupku i sami dođu do zaključka. Tako osoba nije u konfliktu s nama, već sa svojom idejom o tome što je, a što nije u redu.

⭐️ Pozivom na samokorekciju pozivamo osobu da sama razmisli o ponašanju koje je poželjno, korisno ili prihvatljivo.

Bitno je postaviti osobne granice, ali još je važniji način na koji to radimo. Ove vrste poruka ne osiguravaju stopostotnu suradnju, ali povećavaju vjerojatnost suradnje i povećavaju vjerojatnost da su obje strane točno čule što ona druga strana želi, što joj treba ili što joj smeta.

Iako je svakodnevna komunikacija vrlo dinamična, prepoznavanje loše komunikacije može dovesti do njenog postupnog poboljšanja. Ove vrste poruka nikome ne dolaze posve prirodno i trebaju se uvježbati.

Da bi zvučale prirodnije, okrenite poredak, ali pazite da imate sve sastavnice. Budite kreativni i neka varijacije ovih poruka budu autentične i usklađene s vašim načinom izražavanja.

Ivana Mitrić