Risorius Therapy

Risorius Therapy Centar za rehabilitaciju i kondicijsku pripremu sportaša. Vježbajte
optimizam“.
(1)

**Predstavljamo Naš Tim:

Stručnjaci za Rehabilitaciju i Kondicijsku Pripremu**

Drago nam je predstaviti naš tim stručnjaka posvećenih poboljšanju zdravlja, kondicije i performansi sportaša i rekreativaca. Naša misija je pružiti vrhunsku skrb, individualizirane programe i podršku kako bismo osigurali najbolje rezultate za naše klijente. Upoznajte nas:

**Marija – Fizioterapeut i DNS terapeut**
Marija je također stekla titulu Prvostupnice DNS metode vježbanja, što dodatno pridonosi njezinom širokom spektru znanja i pristupu fizioterapiji. Sretna je što može svakodnevno primjenjivati stečeno znanje kako bi pružila vrhunsku skrb svojim klijentima.

**Josip - Kineziolog**
Josip donosi bogato iskustvo iz sporta i kineziologije. Sa svojim poznavanjem različitih sportova i stručnošću u Crossfitu i funkcionalnom treningu, Josip je ključni član našeg tima. Njegova sposobnost dijagnosticiranja i programiranja treninga omogućuje našim klijentima postizanje njihovih ciljeva na najefikasniji način.

**Antonio - Fizioterapeut**
Antonio je iskusni fizioterapeut s bogatim iskustvom u sportskoj medicini i terapiji. Njegova stručnost u prevenciji ozljeda i terapijskim postupcima ključna je za brzi oporavak i prevenciju budućih problema. Sa svojim holističkim pristupom, Antonio osigurava da svaki klijent dobije personaliziranu njegu.

**Marko - Kineziolog**
Marko je naš stručnjak za kondicijsku pripremu, s fokusom na sportsku rehabilitaciju i ortopediju. S bogatim iskustvom u radu s nogometašima, Marko kombinira svoje znanje iz fizioterapije s programima kondicijskog treninga kako bi optimizirao performanse i prevenciju ozljeda.

**Ivan - Fizioterapeut**
Ivan, naš magistar fizioterapije, ističe se svojom stručnošću u sportskoj medicini i ortopediji. Njegovo iskustvo u radu s nogometašima i aktivna uloga u seniorskim timovima dodaju vrijednost našem timu. Ivanova predanost svakodnevnom usavršavanju i proučavanju literature osigurava da koristimo najnovije i najučinkovitije metode u rehabilitaciji i kondicijskoj pripremi.


„Negativne misli stvaraju bolest uma, tijela i duha.

26/02/2026

ACL RUPTURA NE ODUZIMA SAMO STABILNOST — MIJENJA NAČIN NA KOJI MOZAK KONTROLIRA KOLJENO

U kliničkoj praksi i dalje često vidimo rehabilitaciju nakon operacije prednjeg križnog ligamenta usmjerenu gotovo isključivo na snagu kvadricepsa i povrat opsega pokreta.

Međutim, znanost je danas vrlo jasna:

ACL nije samo mehanički stabilizator koljena.

Prednji križni ligament sadrži velik broj mehanoreceptora koji kontinuirano šalju informacije središnjem živčanom sustavu o položaju zgloba, brzini pokreta i opterećenju. Nakon rupture dolazi do gubitka tih aferentnih informacija, što rezultira:

• smanjenim osjetom položaja zgloba
• promijenjenom kinestezijom
• kašnjenjem mišićne aktivacije
• poremećenom refleksnom stabilizacijom

Meta-analize potvrđuju da proprioceptivni deficit može biti prisutan i do 24 mjeseca nakon ozljede — čak i nakon uspješne rekonstrukcije ligamenta.

To znači jednu ključnu stvar:

Operacija vraća strukturu.
Rehabilitacija mora vratiti kontrolu.

Ako rehabilitaciju reduciramo samo na razvoj mišićne snage, sportaš može izgledati spremno, ali neuromuskularni sustav i dalje ne reagira dovoljno brzo u situacijama visokog opterećenja — upravo tamo gdje nastaju reozljede.

Zato moderna ACL rehabilitacija mora uključivati:

✓ senzomotornu stimulaciju
✓ proprioceptivni trening
✓ reaktivnu stabilizaciju
✓ anticipacijsku (feed-forward) kontrolu pokreta
✓ integraciju CNS-a u sportski specifične zadatke

Jer koljeno ne stabiliziraju mišići sami — stabilizira ga mozak kroz mišiće.

ACL ruptura je neuro-mehanička ozljeda.
A povratak sportu nije trenutak kada je sportaš jak, nego kada ponovno može vjerovati vlastitom pokretu.

SportsMedicine

26/02/2026

Rehab of the day💪🏻🥳

Razvoj mladih sportaša pretvorio se u kulturu “highlight reel” trenutaka.Djeca se procjenjuju po tome koliko visoko skač...
25/02/2026

Razvoj mladih sportaša pretvorio se u kulturu “highlight reel” trenutaka.
Djeca se procjenjuju po tome koliko visoko skaču, koliko brzo trče 🏃‍♂️💨 —prije nego uopće nauče kako pravilno trenirati, kretati se i oporavljati.

I to im šteti!!

U sportu mladih roditelji najčešće nemaju pojma da upravo oni oblikuju sustav koji često radi protiv njihove djece.

Roditelji odlučuju:
🕐 Koliko često dijete trenira
🏆 Koliko utakmica odigrat
😴 Koliko (malo) odmara

Namjera je dobra ❤️ — žele najbolje za svoje dijete.
Ali mentalitet “više, više, više” često je ono što ih usporava u stvarnom napretku.

Ako tjedan 12-godišnjeg sportaša izgleda ovako:
2 sata tehničkog treninga svaki dan ⚽
Nema oporavka
Loš san i prehrana

Bez raznolikosti u pokretima
…onda ne razvijamo sportaša, nego preopterećujemo sustav koji na to još nije spreman. 😣
I time otvaramo vrata ozljedama. 🚑

🔑 Ono što im najviše treba:
pokretna pismenost — sposobnost da ubrzaju, uspore, promijene smjer, kontroliraju tijelo i igraju slobodno.

🧠 Uloga trenera
Naš posao nije samo “učiniti djecu bržima”.
Naš posao je izgraditi sustav koji ih čini zdravima i sposobnima dugoročno.

✅ Testiraj.
✅ Prati napredak.
✅ Brini o brojkama.

Ali zapamti — to je samo jedan dio veće slike:
💚 Zdravlje i priprema
🏋️‍♂️ Kvaliteta pokreta
⚡ Performanse
😴 Oporavak

Nije dovoljno stvoriti sportaše koji mogu izdržati trening.
Moramo stvoriti one koji mogu izdržati karijeru.

Djeca nisu projekti.
Nisu medalje.
Oni su organizmi u razvoju.
Svaki prerani pritisak, svako “još malo”, svako ignoriranje umora — ostavlja trag.
Pitanje nije koliko mogu izdržati danas.
Pitanje je hoće li moći igrati i voljeti sport za 5, 10, 15 godina.

Treneri — vaša odgovornost nije samo pobjeda u subotu ili nedjelju.
Vaša odgovornost je zdravlje djece.
Roditelji — podrška nije guranje.
Podrška je razumijevanje kada treba stati.
Ne gradimo samo brze i snažne sportaše.
Gradimo ljude koji trebaju ostati zdravi, motivirani i zaljubljeni u igru.
Ako moramo birati između kratkoročnog rezultata i dugoročnog razvoja —
birajmo razvoj.
Jer prava pobjeda nije trofej.
Prava pobjeda je karijera bez izgaranja i bez nepotrebnih ozljeda.
To je odgovornost.

24/02/2026

ZAŠTO U RANOJ FAZI ACL REHABILITACIJE NE SMIJEMO RADITI SAMO KVADRICEPS – NEGO MORAMO GAĐATI SENZORIČKI, MOTORNI I KOGNITIVNI SUSTAV

Nakon operacije prednjeg križnog ligamenta većina rehabilitacijskih protokola tradicionalno stavlja naglasak na pitanje kako što prije vratiti snagu kvadricepsa.
Iako je snaga kvadricepsa izuzetno važna, problem nastaje kada rehabilitaciju reduciramo isključivo na mišićno jačanje, zanemarujući činjenicu da je ACL ozljeda prvenstveno neurofiziološki poremećaj, a tek sekundarno mehanički problem koljena.

Prednji križni ligament predstavlja važan proprioceptivni organ koji kontinuirano šalje informacije mozgu o položaju zgloba, brzini pokreta, napetosti tkiva i promjeni opterećenja.
Rupturom ACL-a dolazi do prekida senzornog inputa i mozak gubi preciznu informaciju o položaju koljena u prostoru.
Jačanje kvadricepsa bez vraćanja senzorne kontrole znači jačanje mišića bez vraćanja sustava koji njime upravlja.

ZAŠTO KVADRICEPS ČESTO NE RADI NAKON OPERACIJE

Fenomen arthrogenic muscle inhibition (AMI) pokazuje da kvadriceps nakon ACL operacije nije primarno slab nego neuralno inhibiran.
Promijenjeni senzorički signal iz koljena prema CNS-u dovodi do smanjene regrutacije motoričkih jedinica i ograničenja sile kontrakcije.

RANA FAZA REHABILITACIJE = RESET NEUROMOTORNOG SUSTAVA

Prvih nekoliko tjedana nakon operacije predstavlja kritično razdoblje neuroplastičnosti.
U tom periodu CNS redefinira strategiju stabilizacije koljena, obrasce aktivacije mišića i raspodjelu opterećenja kroz donji ekstremitet.
Bez senzomotorne stimulacije razvijaju se kompenzacijske strategije koje ostaju prisutne i nakon povratka snage.

ULOGA KOGNITIVNOG SUSTAVA

Pokret nakon ACL operacije postaje svjestan i sporiji.
Rana rehabilitacija mora uključivati percepciju pokreta, kontrolu opterećenja i reakciju na perturbacije kako bi CNS ponovno stekao povjerenje u zglob.

Cilj rane ACL rehabilitacije nije samo jačanje mišića već ponovna senzorna kalibracija, motorička reorganizacija i vraćanje automatske stabilnosti.
Jak mišić bez inteligentne kontrole ne smanjuje rizik reozljede.

24/02/2026

STVARNI POKRETAČI BRZINE U REHABILITACIJI ACL-a

Čest mit:
„Dulji koraci” — duljina koraka je REZULTAT, a ne cilj.
Treniraj ULAZNE MEHANIZME (INPUTS).

GLAVNI UZROK (ROOT DRIVER)
PRIMJENA SILE (FORCE APPLICATION)
Ovisi o:
- koordinaciji
- stiffnessu sustava
- ekspresiji snage

KLINIČKI KONTEKST ACL REHABILITACIJE
Najveća greška Return-to-Sport rehabilitacije nakon ACL-a jest fokus na OUTPUT varijable:
- simetriju koraka
- tehniku trčanja
- duljinu koraka
- brzinu trčanja

ACL ozljeda nije posljedica estetike pokreta, već nedovoljne sposobnosti primjene sile u kratkom vremenu.

ACL REHABILITACIJSKA REALNOST
Nakon ACL rekonstrukcije dolazi do:
1. Neuralnog pada (arthrogenic muscle inhibition)
2. Smanjenog tendon–muscle stiffnessa
3. Smanjenog rate of force development (RFD)
4. Produženog ground contact time

Rezultat:
- kraći korak
- sporija frekvencija
- duži kontakt s podlogom
- povećan ACL load pri promjeni smjera

Ovo nisu uzroci već posljedice.

PRAVI CILJ ACL REHABILITACIJE
Cilj rehabilitacije nije samo trčanje ili hodanje,
nego razvoj FORCE APPLICATION CAPACITY:

- koliko sile sportaš može proizvesti
- koliko brzo ju može proizvesti
- koliko efikasno ju može prenijeti u podlogu

Ako sportaš nakon ACL-a mora razmišljati o koraku,
pokušava produžiti stride ili trči „mekano”,
rehabilitacija nije vratila force application.

Bez toga:
- brzina je kompenzacija
- ACL rizik ostaje visok

Brzina nije nešto što treniraš direktno nakon ACL-a —
ona se pojavljuje kada ponovno naučiš tijelo brzo i sigurno primijeniti silu u podlogu.

22/02/2026

Nova studija baca novo svjetlo na ono što stvarno određuje sprintersku izvedbu.
Methenitis i suradnici (2025.) pokazali su da postotak mišićnih vlakana tipa II sam po sebi ne predviđa sprint performanse – ali veličina tih vlakana (cross-sectional area / površina presjeka) objašnjava čak do 80 % varijacija u sprinterskim rezultatima.
Ključni nalazi:
• Površina presjeka vlakana predviđa sprint, skok, snagu i moć daleko bolje nego sama distribucija tipova vlakana (% Type I, IIa, IIx).
• Na temelju veličine vlakana moguće je 100 % točno razlikovati vrhunske sprintere od vrhunskih maratonaca.(logicno)
• Zaključak: elitni sprinteri ne uspijevaju samo zato što imaju više fast-twitch vlakana – oni imaju značajno veća fast-twitch vlakna.
Praktična implikacija za trenere i sportaše:
Fokusirajte se na treninge koji povećavaju površinu presjeka Type II vlakana (teški čučnjevi, olimpijsko dizanje, maksimalni sprintovi, pliometrija s progresijom opterećenja). Time se povećava sposobnost proizvodnje sile → direktno poboljšava brzina i eksplozivnost u smislu kapaciteta tkiva ne nuzno i da ce te biti brži!
Što više mislite – je li vrijeme da revidiramo neke stare „istine“ o mišićnim vlaknima i brzini?

Nakon ACLR, cilj rehabilitacije u kasnim fazama (faze 4–6, obično 4–12+ mjeseci) mora biti povratak i hipertrofija tih fast-twitch vlakana kako bi se obnovila sprinterska sposobnost i smanjio rizik od ponovne rupture.

Što se događa ako se ovo zanemari?
Sportaš se može vratiti trčanju, ali bez pune hipertrofije Type II vlakana → slabija eksplozivnost, lošiji RFD, veći rizik od ponavljanja ozljede (posebno pri ubrzanju ili deceleraciji), i nemogućnost povratka na prethodni nivo performansi.

Povratak sprintu nakon ACLR nije samo o “jačanju kvadricepsa” ili “povratku simetrije” – ključno je obnoviti veličinu i udio površine fast-twitch vlakana kako bi se vratila prava sprinterska moć.

20/02/2026

Red smijeha--->red rada--->red smijeha--->red priče---red ozbiljnosti---naravno red smijeha😁

Koliko god bilo stresno nekad, nebi nikad mjenjali ovaj poziv za bilo šta na svijetu. Pomagat sportašima, rekreativcima, prolazit snjima kroz njihove teške i lijepe dane zbilja je privilegija i odgovornost.

Užitak je ovo🫶🏻💪🏻

Risorius tim

20/02/2026

Pliometrijski trening nije samo za “skakanje više” – on mijenja način na koji slijećemo i štiti nas od ozljeda!

Većina ljudi pliometriju (plyometrics) povezuje samo s eksplozivnošću i vertikalnim skokovima. Neke od novijih studija ukazuju da otp 16 tjedana progresivnog pliometrijskog treninga skokova (u usporedbi s klasičnim treningom snage) dramatično poboljšava mehaniku slijetanja – i to na način koji smanjuje rizik od ozljeda koljena, a istovremeno povećava performanse.

Ključni rezultati studije (nakon 16 tjedana):
• Snaga ekstenzije kuka povećana za ~26 % → bolja kontrola i moć pri slijetanju i ubrzanju
• Fleksija koljena pri slijetanju povećana za ~18 % → dublje, sigurnije savijanje koljena apsorbira udar
• Brzina opterećenja (loading rate) smanjena za ~51 % → manje “tvrdog” udara na zglobove u prvoj fazi kontakta
• Moment ekstenzije koljena smanjen za ~52 % → manje opterećenje na prednji dio koljena
• Moment valgus koljena smanjen za ~55 % → značajno manje valgus sile (koljeno “upada” prema unutra)
• Moment unutarnje rotacije koljena smanjen za ~41 % → manji stres na ACL (prednji križni ligament) i menisk

Što to znači u praksi?

Prema smjernicama (npr. Buckthorpe et al. 2021 – 4-stupanjski pliometrijski program za ACLR), pliometrija se uvodi postupno:
• Faza 3 (3–6 mjeseci): Bilateralni, niski intenzitet skokovi (npr. squat jumps na box, low-height drop jumps) – fokus na tehniku slijetanja (dobra fleksija kuka/koljena, bez valgusa).
• Faza 4–5 (6+ mjeseci): Unilateralni, viši intenzitet (single-leg hops, bounding, multidirekcijski skokovi) – baš tu se vidi najveći benefit u smanjenju loading rate-a, valgus momenta i rotacijskih sila.
• Kriteriji za ulazak u pliometriju: Obično >80–90 % LSI (limb symmetry index) za kvadricepse/hamstringse, dobra single-leg kontrola, bez boli/otoka nakon opterećenja.

Ako radiš s pacijentima nakon ACL-a, naglasak stavi na kvalitetu slijetanja (meko, duboko, kukovi aktivni, koljena u liniji) prije nego povećavaš volumen/intenzitet. To je ono što mijenja biomehaniku na duge staze.

20/02/2026

LEG EXTENSION NAKON ACL REKONSTRUKCIJE

U rehabilitaciji nakon rekonstrukcije prednjeg križnog ligamenta (ACL) leg extension vježba desetljećima je
predmet rasprava. Ključno pitanje nije treba li je koristiti, nego kada, u kojem rasponu pokreta i s kojim
opterećenjem.

Biomehanički gledano, opterećenje ACL‑a ovisi o kutu fleksije koljena. U rasponu 90°–45° dominantne su
kompresivne sile između tibije i femura, uz minimalno prednje smicanje. To omogućuje sigurnu ranu aktivaciju
kvadricepsa, očuvanje neuromuskularne funkcije i kontrolu atrofije bez značajnog stresa na graft.

Kako se koljeno približava punoj ekstenziji (30°–0°), linija djelovanja patelarne tetive mijenja se te dolazi do
porasta prednje translacije tibije. U toj zoni ACL graft postaje primarna struktura koja preuzima opterećenje.
Budući da je tijekom remodelacije mehanički oslabljen, ponavljano opterećenje može rezultirati elongacijom
grafta i rezidualnom nestabilnošću.

Iz tog razloga suvremeni rehabilitacijski pristup ne temelji se na eliminaciji leg extensiona, već na:
• fazno doziranom opterećenju
• kontroli raspona pokreta
• progresivnoj mehaničkoj adaptaciji tkiva
• integraciji otvorenog i zatvorenog kinetičkog lanca

Pravilno implementiran leg extension predstavlja važan alat za obnovu snage kvadricepsa, optimizaciju
biomehanike koljena i siguran povratak sportskim zahtjevima visoke razine.

Naš Lovro to najbolje zna😁

BOL U LEĐIMA – OD KREVETA DO TERENA STRUČNA EDUKACIJA ZA FIZIOTERAPEUTE, TRENERA I ZDRAVSTVENE STRUČNJAKEBol u leđima p...
17/02/2026

BOL U LEĐIMA – OD KREVETA DO TERENA
STRUČNA EDUKACIJA ZA FIZIOTERAPEUTE, TRENERA I ZDRAVSTVENE STRUČNJAKE

Bol u leđima predstavlja jedan od najčešćih razloga smanjene funkcionalnosti, izostanka iz sporta i dugotrajnih ograničenja kretanja. No, suvremeni klinički pristup jasno pokazuje da bol nije izolirani problem jednog segmenta, već rezultat složene interakcije biomehanike, opterećenja, neurofiziologije i ponašajnih čimbenika.

Ova dvodnevna edukacija strukturirana je tako da vodi sudionika kroz cijeli klinički proces – od razumijevanja temeljne anatomije i funkcionalne biomehanike tijela, preko mehanizama nastanka ozljeda i percepcije boli, do preciznog testiranja, analize pokreta i planiranja rehabilitacijskog procesa sve do sigurnog povratka aktivnosti i sportu.

Poseban naglasak stavljen je na:
• povezivanje teorijskog znanja s praktičnim kliničkim odlučivanjem
• razlikovanje uzroka simptoma od mjesta boli
• sustavno kliničko testiranje (ROM, mišićni i provokativni testovi, obrasci kretanja)
• izradu individualiziranog plana koji vodi klijenta od faze boli do pune funkcije i opterećenja

Cilj edukacije nije samo prijenos informacija, već razvoj jasnog kliničkog razmišljanja, sigurnosti u procjeni i učinkovitosti u svakodnevnom radu sa sportašima, rekreativcima i osobama s bolovima u leđima.

Ako želite dublje razumjeti mehanizme boli, unaprijediti dijagnostičku preciznost i dobiti konkretne alate za vođenje rehabilitacije – ova edukacija predstavlja snažan korak u profesionalnom razvoju.

Vidimo se uskoro.

🔹 STRUČNA EDUKACIJA: BOL U LEĐIMA – OD KREVETA DO TERENA 🔹Scolio Centar organizira dvodnevnu stručnu edukaciju namijenje...
16/02/2026

🔹 STRUČNA EDUKACIJA: BOL U LEĐIMA – OD KREVETA DO TERENA 🔹

Scolio Centar organizira dvodnevnu stručnu edukaciju namijenjenu fizioterapeutima, kinezioterapeutima, trenerima i svim stručnjacima koji u svom radu susreću klijente i sportaše s bolovima u leđima.

Edukacija je usmjerena na razumijevanje biomehaničke i kliničke pozadine boli u leđima, funkcionalnu procjenu te praktičnu primjenu terapijskih i trenažnih metoda u rehabilitaciji i povratku sportskim aktivnostima.

📌 TEME EDUKACIJE:
• Anatomija i biomehanika kralježnice i ekstremiteta
• Mehanizmi nastanka boli u leđima
• Deformiteti kralježnice i njihove funkcionalne posljedice
• Kliničko i funkcionalno testiranje
• Individualno planiranje terapije i treninga snage

🎓 PREDAVAČI:
Filip Lazić – specijalist za bolove u leđima, koji se posljednjih desetak godina bavi isključivo ovim područjem. U svom profesionalnom radu surađivao je i surađuje s Odbojkaškim klubom Vojvodina, Rukometnim klubom Vojvodina, Atletskim klubom Vojvodina i drugim sportskim kolektivima.

Miroslav Popadić – trener u Scolio Centru s više od deset godina iskustva u trenažno-rehabilitacijskoj industriji. Specijalist za biomehaniku i planiranje programa adaptivnog treninga snage i rekondicioniranja nakon ozljeda kod rekreativaca i sportaša. Vanjski suradnik Plivačke reprezentacije Srbije te predavač s više od četrdeset održanih seminara i edukacija.

Ovu edukaciju provode nekoliko godina, vrhunska prilika dobit prakticne i teorijske informacije za svakoga tko radi sa sportašima i rekreativcima!

Edukacija je praktično orijentirana i primjenjiva u svakodnevnom kliničkom i sportskom radu.

📩 Za više informacija i prijave – javite nam se putem inboxa.

13/02/2026

“Ako me ne boli, trening nije valjao.”
Jedan od najčešćih mitova u fitnessu. 👇

Bol u mišićima 1–2 dana nakon treninga (DOMS) nije dokaz da si odradio kvalitetan trening — niti da ćeš više napredovati.
DOMS se najčešće javlja nakon neuobičajenog ili intenzivnog opterećenja, posebno kod ekscentričnih pokreta (npr. kontrolirano spuštanje utega).

🔬 Što se zapravo događa?
Kod ekscentričnog rada mišić proizvodi silu dok se istodobno produžuje. To stvara veći mehanički stres i može uzrokovati mikroskopska oštećenja mišićnih vlakana.
Tijelo zatim pokreće upalni proces kako bi popravilo tkivo. Upravo taj proces povećava osjetljivost živčanih završetaka — zato bol doseže vrhunac 24–48 sati kasnije.

📌 Važno:
DOMS nije uzrokovan mliječnom kiselinom.
Jačina boli ne korelira izravno s hipertrofijom ni napretkom performansi.
📈 S ponavljanjem istog podražaja dolazi do adaptacije (“repeated bout effect”) – oštećenja su manja, a bol slabija.
🎯 Što to znači u praksi?
✔️ Progresivno povećavaj opterećenje
✔️ Fokusiraj se na tehniku i kontrolu pokreta
✔️ Prati snagu i izvedbu kao glavne pokazatelje napretka
✔️ Planiraj oporavak jednako ozbiljno kao i trening

Zaključak: Bol može pratiti napredak, ali ga ne definira. Dugoročni rezultati dolaze iz strukturiranog programa i dosljednosti — ne iz “lovljenja” upale. 💡📊

Address

Ulica Fra Andrije Kačića Miošića 9
Osijek
31000

Opening Hours

Monday 07:00 - 21:00
Tuesday 07:00 - 21:00
Wednesday 07:00 - 21:00
Thursday 07:00 - 21:00
Friday 07:00 - 21:00

Telephone

+385992998585

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Risorius Therapy posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Shortcuts

Share

Share on Facebook Share on Twitter Share on LinkedIn
Share on Pinterest Share on Reddit Share via Email
Share on WhatsApp Share on Instagram Share on Telegram