24/01/2026
!PITAJMO GINEKOLOGA!
Odgovara Maja Košuta Dinjar, dr.med. specijalistica ginekologije i opstetricije te subspecijalistica fetalne medicine i opstetricije.
PAPA test je neinvazivna, bezbolna pretraga kod žena kod koje se uzimanjem brisa sa vrata maternice utvrđuje postoje li promjene koje mogu dovesti do težih oboljenja. Glavni cilj testiranja je prevencija i rano otkrivanje stanja koja se mogu uspješno liječiti prije nego se razvije rak vrata maternice koji predstavlja najteži oblik bolesti. Isto tako, ovim testiranjem se mogu detektirati različite upale i spolno prenosive infekcije koje se uspješno mogu tretirati i izliječiti i time spriječiti daljnje komplikacije.
Kad i koliko često raditi PAPA test?
Prvi PAPA test se preporučuje učiniti tek nakon početka spolne aktivnosti, ali ne prije 20. godine života.
Ukoliko su prethodni nalazi uredni ženama od 21. do 65. godine života preporučaju se testiranja u intervalu od 1 do 3 godine, što u konačnici preporuča liječnik specijalist.
Žene iznad 65. godine, ukoliko imaju prethodno uredne nalaze u posljednjih 10 godina mogu prestati s testiranjem.
U slučaju abnormalnog nalaza daljnje preporuke daje liječnik specijalist.
Postupak
Sam postupak nije bolan i radi se u sklopu redovitog ginekološkog pregleda. Bris se uzima sa sluznice ispod i s vrata maternice te iz kanala vrata maternice drvenom špatulom i malom četkicom. Uzorci se razmazuju po stakalcu i dalje obrađuju u sklopu citološkog laboratorija.
Nalaz na za to namijenjenom obrascu izdaje specijalist citolog uz pregled specijaliste ginekologa.
Nalaz u našoj poliklinici uz osvrt i preporuku se šalje na email pacijentice u roku od 5 radnih dana od uzimanja brisa.
Što znače CIN I, CIN II, CIN III?
CIN I (LSIL) – obuhvaćaju lezije lakšeg stupnja i najčešće nije potrebno aktivno liječenje uz preporuku jačanja imuniteta, smanjenja stresa i zdrave prehrane i ponavljanja PAPA test za 4-6 mjeseci.
CIN II, CIN III (HSIL) – obuhvaćaju lezije težeg stupnja koje čine abnormalne stanice. Pacijentice se upućuju na daljnju obradu i liječenje u slučaju potvrde dijagnoze. Liječenje obuhvaća metode odstranjivanja promjenama zahvaćenog dijela vrata maternice (konizacija, LETZ).
HPV testiranje
Slično kao i PAPA test i često u kombinaciji s PAPA testom radi se i testiranje na Humani Papiloma Virus. Postoje niskorizični i visokorizični podtipovi HPV-a. Niskorizični oblici (6,11)
uzrokuju benigne promjene na genitoanalnoj regiji od kojih su najčešće kondilomi i nemaju zločudni potencijal dok su visokorizični oblici (16 i 18) su usko povezani sa pojavom raka vrata maternice.
Pozitivan nalaz znači da je HPV prisutan, što nosi povećan rizik za razvoj premalignih promjena i raka, ali ne znači nužno da imate rak.
Testiranje se preporučuje spolno aktivnim ženama iznad 30. godine u kombinaciji s PAPA testom.