Norvel

U domeni mentalnog zdravlja, prehrane, fizičke aktivnosti savjeta više nego ikad. To nije dovelo do poboljšanja, već kad...
23/08/2024

U domeni mentalnog zdravlja, prehrane, fizičke aktivnosti savjeta više nego ikad.
To nije dovelo do poboljšanja, već kad je nečeg previše i na to se prestane obraćati pažnja. Ili još opasnije, nečim "zdravim" prikrivamo neke puno teže priče s kojima se ne želimo suočiti. Ni jedna radnja ne bi trebala preuzeti naš život i stvoriti ideju da bez toga ne možemo.

Kako najbolje stvarati nove navike?

Eksperimentiranjem i slušanjem svog tijela.
Omogućavanjem vremena.
Razumijevanjem da će mozak pružati otpor, da motivacija kreće prvim korakom i da je upornost na nama.

1️⃣ korak
Napravi listu svih svojih navika.
Podijeli ih u korisne i nekorisne.Ovo možeš napraviti tako da tjedan dva pratiš sve svoje aktivnosti i bilježiš kako se osjećaš. Priprema je pola posla.

2️⃣ korak
Odredi jednu novu naviku koju bi uveo + zabilježi zašto ti je ona važna - što će govoriti o tebi
(Jednostavnije radnje traže manji broj ponavljanja, složenije veći broj)

3️⃣ korak
Ponavljaj to barem tri tjedna i više, napravi tablicu praćenja, poveži novu radnju uz neku koja ti je već ok i laka. Zabilježi što bi ti moglo otežati i kako ćeš se snaći tada. Provjeri može li ti netko pomoći u tome.

4️⃣ korak
Pohvali se za male uspjehe, podsjećaj se da ustraješ, obrati pažnju na tijelo. Podsjećaj se da ne možemo mijenjati sve odjednom (osim ako se nisu dogodili neke ekstremni uvjeti za to).

Sve više ljudi ima problem sa fokusom, pažnjom i na prekomjernu (ovisnu) usmjerenost na jedan aspekt življenja. Ne znači...
19/08/2024

Sve više ljudi ima problem sa fokusom, pažnjom i na prekomjernu (ovisnu) usmjerenost na jedan aspekt življenja. Ne znači da mozak drugačije radi od drugih, već da neke procese više ne uvježbavamo, čime oni slabe.

Slabljenje izvršnih funkcija* dovodi do slabije motivacije (nije nam jasno gdje želimo ići), neorganiziranosti, odgađanja, nerazumijevanja vlastitih emocija, naglih promjena u raspoloženju, introverzije... Mozak je mišić, ako nešto prestanemo raditi ti dijelovi će se slabije aktivirati i pri samoj aktivaciji nakon dužeg vremena imat ćete veću razinu stresa (npr. počnete čitati nakon 5 godina ne čitanja).

👉Jedna vježba može jačati pažnju tako da svaki dan zapišete što ste sve radili u tom danu. Kada je problem u pažnji i koncentraciji najbolje je krenuti s jednostavnom vježbom i održavati je dok ne uočite naviku i novonastale promjene.

To će pripomoći u radnom pamćenju (da vam se ne događa da zaboravite što ste baš sad htjeli napraviti), u motivaciji (lakše ćete se usmjeriti na ono što vam je važno ako osvijestite što radite), na upravljanje vremenom, na emocionalnu regulaciju.

👉No nužno je da krenete zapisivati kako god da je, unatoč nelagodi. Više će vam pomoći da zabilježite "danas sam bingala 6 sati", nego da odgađate kad budete imali baš ispunjen dan.
Zapis ispunjenog dana, a da vam to nije zaista navika je zapravo zapis onoga što bi željeli. Ali ako je prevelika razlika onoga što je sada, i onoga što želite, vrlo brzo ćete odustati jer će vam djelovati preteško.

Promjena ide kada prihvatimo što je stvarno za nas sada. Ako uljepšavamo nešto što zapravo nije, stalno ćemo se vraćati na staro i biti nezadovoljni.

👉Ta nova nelagoda suočavanja i prihvaćanja će biti pokretač za nešto smislenije.
👉 U nastavku u komentarima su dodatna objašnjenja


Anksioznost nije opasna samo je neugodna. Sva stanja koja čovjek osjeća su u pravilu u funkciji zaštite. Razmislite samo...
16/07/2024

Anksioznost nije opasna samo je neugodna.

Sva stanja koja čovjek osjeća su u pravilu u funkciji zaštite. Razmislite samo koliko je osjećaj boli važan za čovjeka.

Neugodu ne možemo eliminirati iz života jer je ona svojevrsni pokretač. ‼️ (Zato je važno djeci pomoći i učiti ih kako da se nose sa dosadom, tugom, ljutnjom, zavisiti jer opasno je za RAZVOJ ličnosti te emocije gasiti i potiskivati).

Tako anksiozna stanja mogu imati poruke ne samo da je možda nešto u budućnosti problematično, već ona sigurno reagira na naša DOSADAŠNJA ponašanja i okruženje. Odmaram li dovoljno, jedem li pravilno, postavljam li granice, imam li poštovanje dugih, jesam li aktivan ili većinom sjedim, kako sam sa svojim tijelom, doživljavam li ga, imam li sigurnu egzistenciju, jesu li mi očekivanja realna, odgađam li često stvari, družim li se, konzumiram li stvari i sadržaje koji mi dugoročno ne koriste...i još mnogo toga.

Kada ne brinemo o sebi adekvatno, ili nismo svjesni svojih POTREBA tada anksioznost nastupa i zapravo nas uzemljuje. U pravilu kaže: Stani! Zaustavi se! Razmisli! Nimalo ugodan osjećaj, ali ako ga promatramo kao pomoć možemo sasvim drugačije sagledati stvari.

S druge strane, kada se uplašimo senzacija unutar tijela i postanemo anksiozni zbog samih senzacija (briga, teškoće disanja, nespavanja, odgađanja....), naš um poprimi tunelski vid i ne primjećuje ništa drugo.

Primjećuješ li? Rad na sebi podrazumijeva i razvoj svjesnosti. Jedan od najednostavniji načina kako krenuti na put upozn...
08/07/2024

Primjećuješ li?

Rad na sebi podrazumijeva i razvoj svjesnosti.
Jedan od najednostavniji načina kako krenuti na put upoznavanja samog sebe je da istražimo svoje automatske misli.

💪 Prvi korak da ih uočimo kreće sa svjesnim pitanjem "Što mi upravo sada prolazi kroz glavu?"

💪Drugi korak je pitanje "Koristi li mi ta misao, priča, vodi li me u smjer kojim želim ići u svom životu?"

Svjesnost nam omogućuje da učimo da imamo mnogo misli i da mnoge misli ne dijelimo sa svijetom u originalnom obliku kako dolaze. No upravo taj oblik u kakvom one jesu utječe na to što mi vjerujemo o sebi i drugima. ‼️

Misli su te koje oblikuju naš svijet. Ako ih nismo svjesni, percepcija svijeta može biti prilično bolna. Stoga, zašto ne utjecati na percepciju i jačati misli koje će nam biti korisnije za vrijeme ovog života i ovog vremena u kojem živimo.

Citat je iz knjige "Stolareva kći". Može vam poslužiti kao primjer dnevnika.

Probaj vježbu. ✌️⤵️Možeš imati više zapisa nego primjer. Možeš postaviti više ciljeva, ili ni jedan. Možeš kasnije reeva...
06/01/2024

Probaj vježbu. ✌️⤵️

Možeš imati više zapisa nego primjer. Možeš postaviti više ciljeva, ili ni jedan. Možeš kasnije reevaluirati ciljeve.
Neka ciljevi budu realni i ostvarivi za tebe. Ti najbolje znaš što je sada i što bi moga biti mali korak prema onome što želiš.
Primijeti koje navike ti već pomažu da budeš kakav se sebi sviđaš.
Možda primijetiš nešto što ti odmaže.
Primijeti svoj unutarnji govor, je li poticajan ili kritičan?

Svakodnevno donosimo odluke koje nas približavaju onome kakvi se sebi sviđamo ili odluke koje nas udaljavaju. Najveće nezadovoljstvo nam se javlja kada je prevelika razlika između onoga kakvi jesmo sada i kakvi bi željeli biti.

To nezadovoljstvo biva uporno jer nam možda nije jasno što zaista želimo za sebe i koliko je to realno.
Ponekad čekamo "nešto" da bi mogli napraviti korak koji nam se sviđa.
No, tajna je u tome da smo mi ti koji stalno donosimo odluke...svjesno ili nesvjesno, i najviše govori o nama ono kako se ponašamo većinu dana.

Racionalna vježbe je u prvom osvijestiti što zaista želimo (i koliko je to udaljeno od onoga što smo sada)

Address

Biljska Cesta 31
Osijek
31000

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Norvel posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Share

Share on Facebook Share on Twitter Share on LinkedIn
Share on Pinterest Share on Reddit Share via Email
Share on WhatsApp Share on Instagram Share on Telegram

O Norvelu

NORVEL – psihološki centar za savjetovanje tretman i istraživanje nudi dostupnu pravovremenu psihološku podršku i brigu za mentalno zdravlje. Vodimo računa o kvalitetnom individualnom pristupu koji je znanstveno utemeljen i edukativan. U potpunosti smo posvećeni problemu klijenta i unaprjeđenju kvalitete njegova života.

VIZIJA nam je stvarati društvo u kojem će pojedinci osobne probleme pretvarati u osobne i profesionalne izazove te prilike za povećanje kvalitete života.