Specijalistička pedijatrijska ordinacija dr. Ljubica Budimir

16/05/2026

Dan svjesnosti o celijakiji 🌾 🌾

Na današnji dan, 16. svibnja, obilježava se Dan svjesnosti o celijakiji. To je prilika da dodatno istaknemo važnost prepoznavanja simptoma, pravovremene dijagnoze i pravilnog liječenja ove bolesti te smo Vam pripremili infografiku o celijakiji u 12 točaka.

Celijakija je imunosno posredovana, kronična i doživotna sistemska bolest uzrokovana glutenom i srodnim prolaminima koji se nalaze u pšenici, raži i ječmu. Može se pojaviti u bilo kojoj dobi, kod djece i odraslih te se ne očituje uvijek samo probavnim tegobama.

Kod djece se može javiti različitim simptomima, a najčešće ponavljajućim bolovima u trbuhu, zatvorom i ponavljajućom mučninom. Mogući su i simptomi izvan probavnog sustava, poput kroničnog umora, anemije zbog nedostatka željeza, niskog rasta, odgođenog puberteta, aftoznog stomatitisa, defekata zubne cakline, poremećenih jetrenih enzima i smanjene mineralizacije kostiju.

Dijagnostika započinje određivanjem protutijela u krvi, osobito anti-tTg - protutijelima na tkivnu transglutaminazu.

❗ Važno je ne izbacivati gluten prije potvrde dijagnoze, jer je za točnost dijagnostičkog postupka potrebno da osoba uzima gluten do završetka obrade. ❗

Jedini način liječenja celijakije je stroga, doživotna bezglutenska prehrana — bez pšenice, raži i ječma, bez namirnica koje ih sadržavaju i bez rizika kontaminacije glutenom.

Uz pravovremenu dijagnozu, edukaciju, redovito praćenje i strogu bezglutensku prehranu, moguće je živjeti sigurno i bez komplikacija.

Ilustracija pripremljena prema uputi liječnika uz pomoć AI.

22/04/2026

Ordinacija dr. Budimir ne radi 24.4. - 30.4.
Zamjena je dr. Šarić
(pon, uto, pet - ujutro; sri, čet - popodne)

18/04/2026

Željezni meni za male genijalce u nastajanju 🧠

Adekvatan unos željeza u ranoj dojenačkoj dobi ključan je za optimalan rast i neurokognitivni razvoj djeteta. Željezo ima osobito važnu ulogu u razvoju mozga, uključujući procese mijelinizacije, sinteze neurotransmitera i energetskog metabolizma neurona. Stoga je pravovremeno uvođenje prehrambenih izvora željeza od presudne važnosti.

Uvođenjem dohrane preporučuje se započeti s namirnicama bogatim željezom. Izvori željeza mogu se podijeliti na željezo iz proizvoda životinjskog podrijetla i željezo iz biljnih izvora. Željezo prisutno u mesu, ribi i jajima, ima veću bioraspoloživost te se učinkovitije apsorbira u probavnom sustavu. Biljni izvori željeza poput mahunarki i lisnatog zelenog povrća također su važni, no njihovu apsorpciju preporučuje se poboljšati istodobnim unosom vitamina C.

Primjeri prehrambenih izvora željeza u dojenačkoj dobi uključuju:
🥚 proizvode životinjskog podrijetla (meso, riba, jaja)
🥦 pasirano voće kao dodatak za raznolikost prehrane,
kašaste obroke od lisnatog povrća ili mahunarki (npr. leća, grašak)
🌾 žitarice obogaćene željezom, pripremljene s majčinim mlijekom ili dojenačkim pripravkom.

Prilikom uvođenja novih namirnica važno je prilagoditi teksturu hrane razvojnoj dobi djeteta. Preporučuju se glatke kašice u početnim fazama, dok se kasnije može postupno uvoditi mekana hrana pogodna za samostalno uzimanje prstima, osobito kod primjene pristupa dohrane vođene djetetom (baby-led weaning).

Također je važno naglasiti kako je za prihvaćanje novih namirnica često potrebno višekratno izlaganje; djeca mogu zahtijevati više pokušaja prije nego što prihvate novi okus ili teksturu.

Sustavan i pravovremen pristup uvođenju željezom bogate hrane predstavlja ključnu komponentu prevencije sideropenije i anemije u ranoj dječjoj dobi, uz dugoročne pozitivne učinke na rast i razvoj djeteta.

Ove preporuke u skladu su sa smjernicama Europskog društva za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN).

16/04/2026

Alergeni na jelovniku, a ne na crnoj listi!

Kada ste ih Vi uveli vašem djetetu i na čiju preporuku? Jesu li i kod Vas bili na crnoj listi?

Evo što kaže struka o uvođenju alergenih namirnica u dojenačkoj dobi 👶

Uvođenje solidnih namirnica predstavlja važan korak u prehrani dojenčeta te ima značajnu ulogu u razvoju imunološke tolerancije. Suvremene smjernice preporučuju rano uvođenje alergenih namirnica u sigurnim oblicima, prilagođenima dobi djeteta, već na početku razdoblja dohrane. Ovakav pristup može doprinijeti smanjenju rizika od razvoja alergija na hranu, osobito u djece s povećanim rizikom.

Posebna se pozornost posvećuje dojenčadi s pozitivnom obiteljskom anamnezom alergijskih bolesti ili s prisutnim atopijskim dermatitisom (ekcemom). Kod ove skupine djece pravodobno i kontrolirano uvođenje alergena može imati zaštitni učinak te potaknuti razvoj oralne tolerancije.

Primjeri alergenih namirnica koje se preporučuje uvoditi u odgovarajućim teksturama uključuju:

🍼 Životinjsko mlijeko – u malim količinama, pomiješano s drugom hranom poput žitarica.

🥜 Kikiriki – u obliku glatkog maslaca od kikirikija, razrijeđenog u kaši ili jogurtu kako bi se smanjio rizik od aspiracije.

🥚 Jaja – dobro kuhana, zgnječena ili narezana na mekane komadiće.

Alergene namirnice potrebno je uvoditi jednu po jednu, u malim količinama i u sigurnim teksturama, uz pažljivo praćenje mogućih reakcija. Kontinuirana konzumacija nakon uvođenja preporučuje se radi održavanja stečene tolerancije.

U slučaju djece s teškim ekcemom ili značajnom obiteljskom anamnezom alergija, savjetuje se prethodna konzultacija s pedijatrom ili subspecijalistom dječje gastroenterologije i alergologije.

Ove preporuke u skladu su sa smjernicama Europskog društva za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN), koje naglašavaju važnost pravodobnog i sigurnog uvođenja alergena kao dijela uravnotežene dojenačke prehrane.

15/04/2026

12/04/2026

25/03/2026

Ordinacija dr. Budimir neće raditi 27.3. (petak).
Zamjena je dr. Šarić (ujutro).

13/03/2026

Rasprava o dodatnim cjepivima je i dalje aktualna. Cjepiva postoje i omogućuju zaštitu, ali postoje i dalje brojna financijska i logistička pitanja. Može li si hrvatska obitelj priuštiti sva cjepiva, postoji li način kako ih nabaviti i kome se zabrinuti roditelj treba obratiti? Naši pedijatri o tome govore u reportaži novinarke Leona Šiljeg RTL-a, a cijeli videozapis se nalazi u komentarima.

“Pedijatrica Venera Zahariev Španiček objašnjava kako takva cjepiva postoje, ali se dodatno plaćaju: "Uvijek postoje i ova dodatna cjepiva koja mi svakako preporučujemo svim roditeljima, ali oni se doplaćuju, odnosno kupuju ili u ljekarni ili, ako je ambulanta u zakupu, ambulanta može kupiti cjepivo pa ga naplaćivati pacijentima".

Cijene u ljekarnama su sljedeće: cjepivo protiv vodenih kozica stoji oko 50 eura, protiv rotavirusa oko 62 eura, meningokoka oko 96 eura, dok zaštita protiv RSV-a stoji oko 205 eura. Budući da se većina ovih cjepiva daje u dvije doze, ukupni trošak za roditelje može narasti i na više od 600 eura.

Zbog toga Hrvatsko pedijatrijsko društvo predlaže da se barem dio tih cjepiva pokriva iz zdravstvenog osiguranja. Predsjednik društva Josko Markic smatra da bi zaštita protiv RSV-a trebala biti dostupna novorođenčadi već u rodilištu.

"Da se djeca čiji roditelji to žele, ali ne kao obavezno, mogu imunizirati u rodilištu prije otpusta iz bolnice tijekom sezone RSV infekcije. To dugodjelujuće protutijelo štitilo bi ih idućih pet do šest mjeseci, upravo u tom najranjivijem razdoblju života", kaže Markić.”

21/02/2026

03/02/2026

Na jučerašnji dan prije točno četrnaest godina znanstveni časopis The Lancet povukao je znanstveni članak kojega je 1998. objavio Andrew Wakefield, a radi kojega je cjepivo MMR (Mo-Pa-Ru) protiv ospica, zaušnjaka i rubeole povezano s autizmom i crijevnim upalama.
Odluka o uklanjanju tog teksta iz znanstvene literature donesena je nakon što je u desecima opsežnih i temeljitih studija potaknutih Wakefieldovim tvrdnjama, nedvojbeno dokazano da cjepivo NIJE povezano s pojavnošću autizma i kolitisa, te nakon što je provedena istraga kojom je utvrđeno da je Wakefield lagao, izmišljao i falsificirao podatke u studiji i da je za to istraživanje primio novac od odvjetnika koji su vodili parnice u kojima se pokušavalo povezati cjepiva s određenim bolestima.
Šteta koju je Wakefield svojim falsificiranjem znanosti, širenjem lažnih informacija i pohlepom za novcem nanio ljudima i djeci diljem svijeta je nemjerljiva: od objave u The Lancetu 1998. do povlačenja članka 2010., u samo dvanaest godina, diljem svijeta su očajni roditelji djece s poremećajima iz autističnog spektra prevareni i podmuklo zavedeni izmišljenim lažnim Wakefieldovim podacima, a svijetom se proširio protu-cijepni (antivakserski) pokret zbog kojega je u brojnim državama, pa i u Hvatskoj, došlo do pada postotka cijepljene djece, s posljedicama koje su više nego tragične.
I danas, još uvijek, 14 godina nakon što je Wakefield na sudu priznao svoju laž i oduzeta mu je liječnička licenca, antivakserski sljedbenici odbijaju cijepiti djecu, iako je ova lažna studija brojnim dokazima označena kao prevara, a stotine tekstova koji su uslijedili su potvrdili da je cijepljenje kao metoda prevencije bolesti učinkovito i sigurno, uz minimalne i enormno rijetke nuspojave.
Wakefield je potom imao 14 godina i beskonačnu količinu novca i materijalnih uvjeta (antivakseri cijeloga svijeta ga bogato financijski podupiru) da ponovi svoje istraživanje, dokaže da je bio u pravu, opere svoje ime i začepi usta svima koji tvrde da cjepiva i autizam nemaju uzročno-posljedičnu povezanost. Naravno, to nije učinio, niti namjerava pokušati.
Ipak, povlačenje njegove zločinačke laži iz znanstvene literature velik je korak prema boljem razumijevanju znanstvenih istraživanja, naučnih dokaza i napretka temeljenog na provjerenim činjenicama.

19/12/2025

Ordinacija dr. Budimir ne radi 22. - 24.12.2025.
Zamjena dr. Šarić (pon, uto - ujutro; sri - popodne).