Joga i njezine dobrobiti, prednosti vježbanja joge su mnogobrojne , od gipkosti i snage do poboljšanja zdravstvenih tegoba poput stresa, krvnog tlaka i imuniteta,pa krenimo redom ;)
Gipkost
1. Gipkije tijelo jedna je od prvih i očiglednih dobrobiti yoge. Na prvom satu yoge vjerojatno nećete moći dotaknuti nožne prste, da ni ne spominjemo pregib unazad. No ustrajete li, primijetit ćete da vježbanje postaje lakše, a s vremenom ćete se naći u naizgled nedostižnim položajima. Snaga
2. Snažni mišići nisu samo lijepi. Čuvaju nas od artritisa i bolova u leđima. Stariji ljudi s većom mišićnom masom riskiraju manje padova. Osnažite li tijelo yogom, ujedno će biti gipko. Pravilno držanje
3. Glava je kao kugla za kuglanje – velika, okrugla i teška. Ako je nad uspravnom kralježnicom, mišići vrata i leđa ju lako drže. Loše držanje se može odraziti na mišiće i zglobove leđa, vrata i ramena. Pokretljivi zglobovi
4. Svaki put kad vježbate yogu, zglobove vodite kroz cijeli raspon pokreta. Tako možete spriječiti pojavu degenerativnog artritisa ili ublažiti bol(es)no stanje stiščući i “cijedeći” inače neaktivna područja hrskavice. Vitalna kralježnica
5. Kičmeni diskovi – amortizeri između kralježaka koji se mogu prodručiti i stisnuti živce – vape za pokretom. Jedino tako dolaze do hranjivih sastojaka. Vježbate li uravnoteženo, znači s dovoljno pregiba natrag, naprijed i uvrtanja kralježnice, pomoći ćete svojim diskovima da ostanu pokretljivi. Snažne kosti
6. Brojna istraživanja govore da dizanjem tereta jačamo kosti i sprječavamo osteoporozu. U mnogim yogijskim položajima dižemo vlastitu težinu. Položaj podignutog psa, primjerice, jača kosti ruku koje su posebno izložene osteoporoznim frakturama Yoga također smanjuje razinu hormona stresa, kortizola pa tako pomaže kostima da sačuvaju kalcij. Bolja cirkulacija
7. Yoga oživljava krvotok. Točnije, yogijske vježbe opuštanja potaknut će cirkulaciju, posebno u šakama i stopalima. Stanice dobivaju više kisika. Inverzije, poput stoja na glavi, rukama i ramenima odlijevaju krv iz nogu i zdjelice prema srcu, i dalje prema plućima gdje uzimaju svjež kisik. Yoga također podiže razinu hemoglobina i crvenih krvnih zrnaca koji donose kisik tkivima. Manje je vjerojatno da će nas zadesiti srčani i moždani udar. Pojačan imunitet
8. Svaki put kad stegnemo ili izdužimo mišiće, pomičemo organe, ulazimo ili izlazimo iz yogijskih položaja, poboljšavamo drenažu limfe (viskozne tekućine bogate stanicama imunog sustava). Limfni sustav se tada bolje bori protiv infekcija, uništava kancerozne stanice i ispire otrovni stanični otpad. Sretnije srce
9. Dovodite li često srce u aerobnu zonu, smanjujete vjerojatnost srčanog udara i podložnost depresiji. Niži tlak
10. Imate li povišen krvni pritisak, yoga bi ga mogla spustiti. Dva istraživanja uspoređivala su kako na hipertenzične ljude utječe yogijski položaj dubokog opuštanja i obično ležanje na kauču. Nakon tri mjeseca, yogijski položaj spustio je sistolički krvni tlak (gornji broj) za 26, a dijastolički (donji broj) za 15. Što je tlak bio viši, zabilježen je veći pad. Manje stresa
11. Yoga snižava razinu kortizola. Ako ste upravo pomislili - “Pa što onda?” - nastavite čitati. Nadbubrežne žlijezde izlučuju kortizol u ekstremno stresnim situacijama, što privremeno jača imuni sustav. K tome, pretjerane razine kortizola povezane su s teškom depresijom, osteoporozom (izvlači kalcij i druge minerale iz kostiju i ometa obnavljanje kosti), visokim krvnim pritiskom i otpornošću na inzulin. Visok kortizol tjera štakore da prekomjerno jedu kad su zabrinuti, ljuti ili napeti. Tijelo tada višak kalorija pretvara u abdominalno salo, postaje teže i podložnije dijabetesu i srčanom udaru. Prirodna sreća
12. Opet ste žalosni? Sjednite u položaj lotosa. Ili još bolje, kraljevski se vinite u pregib unatrag. Iako nije baš tako jednostavno riješiti se depresije, jedno istraživanje je dokazalo da redovno vježbanje yoge olakšava depresiju, značajno podiže razinu serotonina i smanjuje razine monoamin oksidaze (enzima koji razbija neurotransmitere) i kortizola. Bolja linija
13. Više se kretati, manje jesti – reći će svi koji drže dijetu. Yoga može pomoći i s jednim i s drugim. Redovnom vježbom aktivirate tijelo i trošite kalorije, dok vas spiritualne i emotivne dimenzije vježbe mogu ohrabriti da problem s jelom sagledate na dubljoj razini. yoga vas također može naučiti da jedete svjesnije. Uvježban mozak
14. Važan dio yoge je bivanje u sadašnjosti. Istraživanja pokazuju da redovita vježba yoge poboljšava koordinaciju, vrijeme reakcije, pamćenje, pa čak i broj bodova na testovima inteligencije. Deblji živci
15. Yoga vam pomaže da se opustite, skoncentrirate na sadašnjost i usporite disanje. Tako aktivira parasimpatički živčani sustav, a smiruje simpatički (“bori se ili bježi”). Parasimpatički sustav smiruje i odmara, usporava disanje i rad srca, smanjuje krvni pritisak i pojačava krvotok prema crijevima i spolnim organima. Odmor od kroničnog umora
16. Vježbajući yogu počinjete primjećivati gdje nakupljate napetost – možda u jeziku, očima, ili mišićima vrata i lica. Naučite li jednostavno obraćati pažnju, moći ćete otpustiti dio napetosti. Antistres
17. Čirevi, sindrom iritabilnog crijeva, konstipacija – sve ih pogoršava stres. Znači ako ste manje pod stresom, manje ćete patiti. yoga, kao i bilo kakva vježba može pomoći kod konstipacije - i tako teoretski smanjiti opasnost od raka crijeva – jer pokret pomaže bržem transportu hrane i otpadnih tvari kroz crijeva. Iako nije još znanstveno potvrđeno, yogiji tvrde da torzije ubrzavaju izlučivanje otpadnih tvari. Spokojan um
18. Yoga raspliće mentalne petlje frustracija, neprežaljenih situacija, bijesa, straha i želja što sve vodi u stres. A budući da je stres sastavni dio mnogih zdravstvenih problema – od migrena do nesanice i lupusa, multiple skleroze, ekcema, povišenog krvnog pritiska i srčanih udara – naučite li smiriti svoj um, najvjerojatnije ćete živjeti duže i zdravije. Emotivno i duhovno zdravlje
19. Mnogo nas pati od kroničnog pomanjkanja samopouzdanja. Pristupite li tome negativno – pijete tablete, prejedate se, radite ili spavate previše – platit ćete slabijim fizičkim, psihičkim i duhovnim zdravljem. Vježbate li redovito promatrajući svoje misli i reakcije s namjerom da se poboljšate, otvara vam se pristup drukčijoj dimenziji svog bića. Iskusit ćete zahvalnost, suosjećanje i oprost, kao i osjećaj da ste dio veće cjeline. Iako bolje zdravlje nije cilj duhovnosti, ono je često usputni učinak, kao što pokazuju opetovana znanstvena istraživanja. Placebo ili ne?
20. Vjerujete li da će vam biti bolje, vjerojatno i hoće. čak i ako se radi o placebu, zašto ne probati?
