Mozaik IM

Mozaik IM Vedrana Tomić
Defektolog (edukacijski rehabilitator)

Ne želim vjerovati da je baš svaki problem kojega priuštimo osobama s bilo kakvim poteškoćama uzrokovan obiješću ili diš...
31/07/2025

Ne želim vjerovati da je baš svaki problem kojega priuštimo osobama s bilo kakvim poteškoćama uzrokovan obiješću ili dišpetom. O puno stvari koje nas ne dotiču nemamo mišljenje i ne zanimaju nas. I zbog neznanja često pogriješimo u koracima.
Želim vjerovati da samo nisu znali i da nisu imali lošu namjeru.
I da su nešto naučili. Ne samo oni, nego i drugi

27/07/2025
Nije istina da je za bilo koju terapiju prekasno!!Što je osoba starija terapija duže traje.Svojedobno UNICEF je imao pro...
07/07/2025

Nije istina da je za bilo koju terapiju prekasno!!
Što je osoba starija terapija duže traje.
Svojedobno UNICEF je imao program koji se zvao PRVE TRI SU NAJVAŽNIJE. I to nije bilo bez veze

A new study from Sweden's Karolinska Institutet confirms that adult humans continue to produce new neurons in the hippocampus, the brain region responsible for memory and learning, overturning decades of scientific belief.

Researchers identified actively dividing neural progenitor cells in post-mortem brain tissue from individuals aged infancy to 78, using techniques like single-nucleus RNA sequencing, RNAscope, and spatial transcriptomics to track neuron development in the dentate gyrus.

The study also found significant variation between individuals in the presence of these cells, offering insight into brain aging and opening potential paths for regenerative treatments targeting neurodegenerative and psychiatric disorders.

16/06/2025

HRVATSKI zavod za zapošljavanje (HZZ) predstavio je novu internetsku stranicu osi.hzz.hr, namijenjenu osobama s invaliditetom koje traže posao, kao i poslodavcima otvorenima za njihovo zapošljavanje, a središnji dio čini posebno razvijena tražilica radnih mjesta.

05/06/2025

DAVNO ČITANJE I ŠTOPERICA
Puno toga sam zaboravila iz svojih najranijih školskih dana al ovoga se jasno sjećam. Prvi ili drugi razred OŠ.
Sjećam se Tete kod koje bi SVE nas iz razreda slala naša učiteljica. U njenoj sobi smo morali čitati tekst od nekih desetak rečenica. I Teta je imala štopericu. Mjerila je i zapisivala koliko brzo čitamo. Mi djeca smo se izmjenjivali jedno za drugim i čitali taj isti tekst. Ovo se ponavljalo i slijedeće godine. Nismo znali u čemu je tu stvar.
Danas znam da je ta Teta bila logoped (ili možda pedagog).
Bilo joj je važno ne samo koliko ispravno čitamo nego i koliko brzo to radimo.
Puno sam nalaza o funkcioniranju djece pročitala u svojem profesionalnom životu, ali se ne mogu sjetiti da sam ikada susrela rečenicu koja se u opisu djetetovog funkcioniranja barem imalo dotiče teme vremena. Osim subjektivnih opaski da dijete radi nešto prebrzo ili presporo. Nije mi poznato da ijedan test kojim procjenjujemo djetetovo funkcioniranje u bilo kojem području uvažava činjenicu da smo i bića vremena.
Mi smo bića prostora i vremena. Podjednako.
Pitam se kada i zašto je iz stručne prakse nestala štoperica. Šteta. Svašta bismo doznali od jedne male obične štoperice.
Ne samo na temu čitanja.

28/05/2025

PLAVA KUVERTA i ZOSI (Zapošljavanje osoba s invaliditetom)
Na žalost, svi znamo šta znači "plava kuverta"
Al ovo je priča o jednoj drugačijoj plavoj kuverti. Pravoj, pravcatoj.
U nastojanju da svojem nezapošljivom djetetu osigura dostojanstvo života i rada jedna majka svakog prvog u mjesecu svojem djetetu ( starijem od 21.) koje je korisnik radno okupacijskih aktivnosti dostavi novac kojega je ono "zaradilo".
Svakog prvog u mjesecu njeno dijete primi PLAVU KUVERTU u kojoj je nekih 20ak (prije kuna, danas eura) , koje tom djetetu uruči njegov radni terapeut. Kao mjesečnu plaću, kao zaslugu za rad.
I to njeno dijete, svakog prvog u mjesecu dođe doma s ponosom na zarađeni novac za taj mjesec.
Nije sve u novcu.
Dostojanstvo rada i života ima i druge oblike.

20/05/2025

Upoznajte platformu Future for Tur – Vaš digitalni saveznik u roditeljstvu djece s teškoćama u razvoju

Dragi roditelji,
pozivamo vas da posjetite i istražite Future for Tur, jedinstvenu online platformu osmišljenu kako bi vam pružila pouzdanu, stručnu i dostupnu podršku u svakodnevnim izazovima koje donosi roditeljstvo djece s teškoćama u razvoju.

Platforma je razvijena u sklopu projekta "Sustavna potpora u lokalnoj zajednici za kvalitetan put ka punoj integraciji", koji financira Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP).

Nastala je u suradnji s Udruga Visoki Jablani i organizacijom EDUS-Edukacija za sve Sarajevo, koji su ustupili svoje vrijedne edukativne video materijale kako bi roditeljima omogućili pristup kvalitetnom i stručnom sadržaju – besplatno i dostupno svima.

Na platformi možete pronaći:

korisne informacije o razvoju djece,

edukativne tekstove i video materijale,

savjete stručnjaka,

Zakone, Pravilnike i obrasce

i alate koji vam mogu pomoći u svakodnevnom praćenju potreba vašeg djeteta.

Future for Tur je mjesto podrške, znanja i zajedništva. Posjetite nas i budite dio mreže roditelja koji zajedno uče, dijele iskustva i podržavaju jedni druge.

https://futurefortur.com/

Vaš tim udruge Poseban prijatelj

PLASTIKA U MOZGU DALEKO OD NEUROPLASTIČNOSTIVjerujem da ne postoji nijedna kolegica/kolega koji nisu bili upitani zašto ...
23/04/2025

PLASTIKA U MOZGU DALEKO OD NEUROPLASTIČNOSTI
Vjerujem da ne postoji nijedna kolegica/kolega koji nisu bili upitani zašto se tako rapidno povećava broj djece s teškoćama u razvoju. Ja nemam odgovor na to. Mogu samo pretpostavljati. Ono što je zasigurno jedan od čimbenika-sve manja tjelesna aktivnost. Djeca se manje kreću, skaču, vrte, padaju, sve manje imaju krvava koljena.
Na fakultetu su nas učili o trijadi odgovornoj za razvoj – genetika, okolišni faktori i osobna aktivnost. Tako bijaše prije 100 godina. Tako je i danas. Omjeri među ovim sastavnicama su individualni.

Sve je jača svjesnost o potrebi zdravog osobnog života i zdravlja naših potomaka pa kupujemo:
Zdravo povrće koje nam spakiraju u plastičnu vrećicu
Zdravo domaće meso koje nam spakiraju u celofan
Najzdraviju tekućinu-vodu- koju pijemo iz plastične boce
Naručujemo hranu koju dobijemo u stiroporu
Odijevamo odjeću od „ekološke“ reciklirane plastike koju ne treba peglati, ne pušta boju, prozračna (top)…Moš mislit
Sva ta plastika iz ambalaže u nano česticama se otkida i ulazi u naš organizam.
Imamo plastiku u vlastitom mozgu!!!
Znanstvenici izdaju strašno upozorenje: nakupljanje mikroplastike u ljudskim mozgovima eskalira
„Uzorci moždanog tkiva došli su iz Ureda medicinskog istražitelja Novog Meksika, koji nekoliko godina čuva tkivo nakon obdukcije. Istraživači su usporedili starije uzorke tkiva (iz otprilike 2016.) s novijim uzorcima (iz 2024.). Sve analizirano moždano tkivo bilo je iz frontalnog korteksa, područja mozga smještenog iza čela.“
„Još je više zabrinjavalo otkriće da se količina plastike u mozgu s vremenom povećavala. Uzorci moždanog tkiva iz 2024. imali su znatno više razine mikroplastike nego uzorci iz 2016., što predstavlja povećanje od približno 50% u samo osam godina. Prevladavajuća vrsta plastike pronađena u mozgu bio je polietilen, uobičajena plastika koja se koristi u ambalaži, bocama i čašama.“
https://www.facebook.com/reel/1824862658278139 (teorija o plastici koju odijevamo)
https://www.nature.com/articles/s41591-024-03453-1

Pyrolysis gas chromatography–mass spectrometry reveals the presence of microplastics and nanoplastics in human kidney, liver and brain tissue samples from 2016 and 2024, with higher proportions found in the brain.

WINGS FOR LIFEUskoro će započeti u isto vrijeme u cijelom svijetu 4. 05. 2025. Sve kotizacije u 100% iznosu idu u svrhu ...
12/04/2025

WINGS FOR LIFE
Uskoro će započeti u isto vrijeme u cijelom svijetu 4. 05.
2025. Sve kotizacije u 100% iznosu idu u svrhu istraživanja liječenja ozljeda leđne moždine. Sudjelovanje je moguće i virtualnim putem.
Zadar je naša hrvatska perjanica u ovoj akciji. Čestitam Zadrani!
Čitam u pravilniku ove utrke da osobe sa invaliditetom smiju sudjelovati ako ne koriste električna ili nekim motorom pokretana kolica.
Evo nešto što bi moglo ući možda ne u konkurenciju za utrku, ali za život svakako da

2. travnja - Međunarodni dan svjesnosti o autizmu - KOMPJUTERIZIRANA PROCJENA MOTORIČKE IMITACIJE (CAMI)Nova jednominutn...
02/04/2025

2. travnja - Međunarodni dan svjesnosti o autizmu - KOMPJUTERIZIRANA PROCJENA MOTORIČKE IMITACIJE (CAMI)

Nova jednominutna video igra može 80% točno i učinkovito identificirati djecu s autizmom od onih koji imaju ADHD ili su neurotipični. Tako tvrde autori istraživači.
Kompjuterizirana procjena motoričke imitacije (CAMI) koristi tehnologiju praćenja pokreta za otkrivanje razlika u vještinama motoričke imitacije.
Djeca s tipičnim razvojem počinju kopirati druge kao novorođenčad prije govora. Imitacija igra ključnu ulogu u razvoju društvenih interakcija, učenja jezika i vještina. Vrlo aktivna i rastuća linija istraživanja ne samo da pokazuje da su djeca s ASD-om lošiji imitatori od svojih vršnjaka tipičnog razvoja, već i da je sposobnost oponašanja snažno povezana sa socijalno-komunikacijskim funkcioniranjem. Stoga deficiti imitacije mogu biti biomarker i za predviđanje dijagnoze autizma i za razvoj intervencijskih metoda koje poboljšavaju socijalno-komunikacijske vještine u cijelom spektru autizma, od neverbalnih pojedinaca do onih s visokim intelektualnim sposobnostima.
„Tradicionalno se na autizam gleda kao na poremećaj društveno-komunikacijskog funkcioniranja. Međutim, sve više znamo da autistični ljudi imaju senzo-motoričke poteškoće, poput motoričke imitacije, što može imati neposredne učinke na to kako razvijaju društvene interakcije i komunikacijske vještine u djetinjstvu

Ovako to izgleda:
https://www.youtube.com/watch?v=-1lVjd7cD60

https://www.ntu.ac.uk/about-us/news/news-articles/2025/01/one-minute-video-game-to-diagnose-autism

A one-minute video game can identify children with an autism diagnosis from those who have ADHD or are neurotypical. 

"OKRENULI SMO SAT"Cirkadijalni ritmovi (Nobelova nagrada 2017) uključuju neke od fizičkih, mentalnih i promjena ponašanj...
30/03/2025

"OKRENULI SMO SAT"
Cirkadijalni ritmovi (Nobelova nagrada 2017) uključuju neke od fizičkih, mentalnih i promjena ponašanja koje organizam doživljava tijekom ciklusa od 24 sata i direktno su ovisni o zemljinoj rotaciji. Svjetlo i tama imaju najveći utjecaj na cirkadijalni ritam, ali na njih utječu i unos hrane, stres, fizička aktivnost, društveno okruženje i temperatura. Većina živih bića ima cirkadijalni ritam, uključujući životinje, biljke i mikroorganizme . Kod ljudi, gotovo svako tkivo i organ imaju svoj cirkadijalni ritam reguliran našim biološkim satom, a zajedno su usklađeni s dnevnim ciklusom dana i noći.

Kod kralježnjaka , uključujući ljude, glavni sat postoji u mozgu. Ljudski glavni sat velika je skupina živčanih stanica koje kontroliraju i proizvodnju hormona melatonina na temelju količine svjetlosti koju oči primaju. Navečer, glavni sat osobe govori mozgu da proizvodi više melatonina, što uzrokuje pospanost.

Cirkadijalni ritmovi su ponešto drugačiji kod adolescenata, a i rjeđe se spominje poremećaj cirkadijalnih ritmova u osoba iz autističnog spektra koji je najvidljiviji u njihovim poremećajima spavanja.

https://med.stanford.edu/csasd/education/parent-toolkit/parent-interventions.html

Address

Ruđera Boškovića 7
Split
21000

Telephone

+385989056418

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Mozaik IM posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Practice

Send a message to Mozaik IM:

Share

Category