03/12/2022
Rak dojke je najčešći maligni tumor kod žena u Hrvatskoj i svijetu. Prema podacima iz 2020.g. imamo incidenciju od 180 na 100.000 žena, u EU je tek nešto viša. Od tog broja se manje od 5% karcinoma javlja kod žena mlađih od 30 godina. U skupini od 30-40 g. incindencija počinje rasti, a najviša je u dobi od 60-70 g. Rezultati liječenja su značajno bolji ako se bolest dijagnosticira u ranom stadiju dok je još lokalizirana. Veseli nas što je i liječenje proširene bolesti sada puno uspješnije. Ako vas interesira, drugi po učestalosti kod žena je karcinom debelog crijeva.
Da bi se karcinom dijagnosticirao prije pojave simptoma osmišljeni su programi ranog otkrivanja. Ove godine su objavljene nove smjernice za dijagnostiku u Hrvatskoj kako bi se praksa ujednačila u svim regijama i standardizirala. Metoda probira (screeninga) ovisi o dobnoj skupini. Mamografija je prva metoda kod žena od 40 do 74 g. pri čemu su žene od 50-70 g. obuhvaćene nacionalnim programom. Ženama u dobi od 30-40 g. se preporučuje godišnji UZV pregled, a mlađima samopregled i u slučaju bilo
kakve sumnje UZV. Iznimka su žene mlađe od 30 g. koje imaju povećani rizik razvoja karcinoma dojke, a to su one kod kojih je netko u prvoj obiteljskoj liniji (majka, sestra, kćer) obolio od karcinoma dojke ili jajnika, osobe s poznatom genetskom predispozicijom na temelju genetske analize, žene s postavljenom dijagnozom ADH (atipična duktalna hiperplazija) i LIN-a (atipična lobularna hipeplazija) i one kod kojih je provedeno zračenje prsnog koša prije 30. g. života. Kod njih se do 30. g. preporuča UZV, a od 30. do 40. MR i UZV naizmjenično svakih 6 mjeseci. Veći rizik imaju i žene koje su prvu menstruaciju (menarhe) dobile u ranijoj dobi i one s kasnijim prvim porodom.
Ultrazvuk se, dakako, preporuča i kod simptomatskih pacijentica. Simptomi kod kojih treba što ranije otići na pregled su kvržica u dojci, spontani iscjedak iz bradavice, posebno sukrvavi, novonastalo uvlačenje bradavice, crvenilo ili ljuskice na bradavaci, nabiranje kože dojke, smanjenje volumena dojke i povećani limfni čvorovi u pazuhu (kvržice). Bol je vrlo rijedak simptom karcinoma, a pažnju treba posvetiti lokaliziranoj boli u jednoj dojci koja ne ovisi o menstrualnom ciklusu. Prema podacima samo 1% žena koje imaju takvu bol ima karcinom. Premenstrualna bol u obje dojke nije tipična za malignu bolest.
Kod simptomatske dojke žena mlađih od 35. g. je ultrazvuk prva metoda izbora, kod žena starijih od 35 g. se prvo preporuča napraviti mamografiju koja se dopuni ultrazvukom radi bolje karakterizacije lezije. Ultrazvuk je metoda izbora kod upalnih bolesti dojke sa crvenilom i otokom.
Ako se pitate zašto se u različitoj dobi preporučaju različite pretrega, odgovor je različita gustoća tkiva. Mlađe žene imaju veću količinu žljezdanog parenhima u odnosu na masno tkivo koje je normalan dio svake dojke. S godinama života se količina žljezdanog tkiva smanjuje, a masnog povećava, posebno nakon menopauze (zadnje menstruacije). Količina parenhima ne ovisi samo o dobi nego i o nasljednim faktorima; razini spolnih hormona, receptorima za te hormone u tkivu dojke, pa je gustoća individualna. Uglavnom, što je dojka gušća (ima više žljezdanog tkiva) to je analiza mamografskih snimaka teža i manje pouzdana. Osim toga, tkivo dojki kod mladih žena je osjetljivije na zračenje. Zato su mamografije preporučljive nakon 40. g. Neke žene imaju guste dojke i u starijoj dobi pa se preporuča dopuna pregleda ultrazvukom čak i kad se ne vidi patoloških promjena na mamografiji.
Danas postoje i druge metode kojima si u takvim slučajevima možemo pomoći, a to su slojevno snimanje s tomosintezom (vrsta mamografije) i magnetska rezonanca.
Gustoća se na UZV nalazu prema ACR-u (American College of Radiology Breast Imaging Reporting and Data System) označava s A, B, C ili D. Oznaka A je za dojke s vrlo malo žljezdanog parenhima (
