Psihoterapija i savjetovanje Živana Stegić-Ivas

Home
Croatia
Vodice
Psihoterapija i savjetovanje Živana Stegić-Ivas

Usluge psihoterapije i savjetovanja kako bi živjeli zdraviji, ispunjeniji i svrhovitiji život! Živite zdraviji, ispunjeniji, strastveniji i svrhovitiji život.

Nemojte trošiti energiju mijenjajući druge ljude i okolnosti, već razmislite: ‘’Kako ja mogu postići biti što sretnija/i u svim okolnostima?’’. Bilo da se radi o karijeri, odnosima ili samopouzdanju. Naučite biti ono što vam treba.

*O savjetovanju

Moj cilj je stvoriti ugodno i sigurno (online i offline) okruženje, kako biste bolje upoznali sebe. Otkrivajući sebe spoznat ćete svoje potencijale k

oje ćete moći iskoristiti, bilo da je riječ o rješavanju problema, ili o potrazi za pravom odlukom. Jer, sve što vam treba, u vama je. Ukoliko želite biti sretni i ispunjeni, na pravom ste mjestu! Bez obzira koji problem imali, bitno je jedino imati malo hrabrosti i volju za promjenom, a ukoliko ovo čitate – znači da ste za nju spremni. Čeka vas ugodna atmosfera i topla osoba puna znanja i pozitive.

31/03/2026

“𝑲𝒂𝒐 𝒔̌𝒕𝒐 𝒃𝒊 𝒍𝒊𝒋𝒆𝒄̌𝒏𝒊𝒌 𝒓𝒆𝒌𝒂𝒐 𝒅𝒂 𝒏𝒆 𝒑𝒐𝒔𝒕𝒐𝒋𝒊 𝒑𝒐𝒕𝒑𝒖𝒏𝒐 𝒛𝒅𝒓𝒂𝒗𝒐 𝒕𝒊𝒋𝒆𝒍𝒐, 𝒕𝒂𝒌𝒐 𝒏𝒊 𝒏𝒆 𝒑𝒐𝒔𝒕𝒐𝒋𝒊 𝒄̌𝒐𝒗𝒋𝒆𝒌 𝒃𝒆𝒛 𝒖𝒏𝒖𝒕𝒂𝒓𝒏𝒋𝒆 𝒃𝒐𝒓𝒃𝒆.”
— Søren Kierkegaard

Često mislimo da smo jedini koji osjećaju nemir.
Da nešto s nama nije u redu jer ne znamo objasniti tjeskobu, jer nas ponekad preplavi bez jasnog razloga.
Ali istina je drugačija.
Tjeskoba nije znak slabosti.
Ona je dio ljudskog iskustva.
🔸 Nekad dolazi iz nečega što još ne razumijemo
🔸 Nekad iz izbora koje se bojimo napraviti
🔸 Nekad jednostavno iz činjenice da postojimo i tražimo smisao

I to je u redu.
Ne moraš imati sve odgovore da bi bio/la “dobro”.
Dovoljno je da si iskren/a prema sebi i da si spreman/na polako istraživati ono što osjećaš.
Ako se prepoznaješ u ovome — nisi sam/a.

💬 Što ti najčešće stoji iza osjećaja tjeskobe?

28/02/2026

𝐊𝐢𝐞𝐫𝐤𝐞𝐠𝐚𝐚𝐫𝐝: 𝐚𝐧𝐤𝐬𝐢𝐨𝐳𝐧𝐨𝐬𝐭 𝐢 𝐝𝐞𝐩𝐫𝐞𝐬𝐢𝐣𝐚 𝐤𝐚𝐨 𝐨𝐠𝐥𝐞𝐝𝐚𝐥𝐚 𝐥𝐣𝐮𝐝𝐬𝐤𝐞 𝐬𝐥𝐨𝐛𝐨𝐝𝐞

Søren Kierkegaard, danski filozof i otac egzistencijalizma, nije 𝐚𝐧𝐤𝐬𝐢𝐨𝐳𝐧𝐨𝐬𝐭 promatrao kao poremećaj koji treba jednostavno ukloniti, već kao duboko ljudsko stanje. Nazvao ju je „𝒗𝒓𝒕𝒐𝒈𝒍𝒂𝒗𝒊𝒄𝒐𝒎 𝒔𝒍𝒐𝒃𝒐𝒅𝒆“ – osjećajem koji se javlja kada čovjek postane svjestan da može birati i da je odgovoran za ono što će postati.

Za razliku od straha, koji uvijek ima konkretan objekt, 𝑎𝑛𝑘𝑠𝑖𝑜𝑧𝑛𝑜𝑠𝑡 𝑗𝑒 𝑛𝑒𝑜𝑑𝑟𝑒đ𝑒𝑛𝑎. Ona proizlazi iz same činjenice da smo bića mogućnosti. Možemo uspjeti ili propasti, učiniti dobro ili zlo, postati netko drugi nego što smo sada. 𝑇𝑎 𝑜𝑡𝑣𝑜𝑟𝑒𝑛𝑜𝑠𝑡 𝑧̌𝑖𝑣𝑜𝑡𝑎 𝑖𝑠𝑡𝑜𝑣𝑟𝑒𝑚𝑒𝑛𝑜 𝑗𝑒 𝑖𝑧𝑣𝑜𝑟 𝑠𝑙𝑜𝑏𝑜𝑑𝑒 𝑖 𝑖𝑧𝑣𝑜𝑟 𝑢𝑛𝑢𝑡𝑎𝑟𝑛𝑗𝑒𝑔 𝑛𝑒𝑚𝑖𝑟𝑎.

No Kierkegaard ide i korak dalje – ondje gdje anksioznost pokazuje 𝐦𝐨𝐠𝐮𝐜́𝐧𝐨𝐬𝐭, pojavljuje se depresija (ili očaj) kada se čovjek izgubi u toj mogućnosti.

𝐃𝐞𝐩𝐫𝐞𝐬𝐢𝐣𝐮 on opisuje kao stanje u kojem osoba više ne uspijeva biti ono što jest, niti ima snage postati ono što bi mogla biti. To je tiha borba sa samim sobom:
𝑛𝑒 𝑧̌𝑒𝑙𝑗𝑒𝑡𝑖 𝑏𝑖𝑡𝑖 𝑜𝑛𝑜 𝑠̌𝑡𝑜 𝑗𝑒𝑠𝑖 – 𝑎𝑙𝑖 𝑛𝑒 𝑧𝑛𝑎𝑡𝑖 𝑘𝑎𝑘𝑜 𝑝𝑜𝑠𝑡𝑎𝑡𝑖 𝑛𝑒𝑡𝑘𝑜 𝑑𝑟𝑢𝑔𝑖.

U tom smislu:

𝐚𝐧𝐤𝐬𝐢𝐨𝐳𝐧𝐨𝐬𝐭 je napetost pred slobodom
𝐝𝐞𝐩𝐫𝐞𝐬𝐢𝐣𝐚 je umor od te slobode

Ipak, Kierkegaard ne vidi ta stanja samo kao tamu. Upravo kroz anksioznost čovjek postaje svjestan sebe, a kroz suočavanje s očajem može započeti istinsku promjenu. Patnja, koliko god teška bila, može postati točka u kojoj osoba prestaje živjeti nesvjesno i počinje živjeti autentično.

Za Kierkegaarda, izlaz ne leži u bijegu od unutarnjih nemira, nego u hrabrosti da ih se pogleda u oči – 𝑗𝑒𝑟 𝑡𝑒𝑘 𝑡𝑎𝑑𝑎 𝑐̌𝑜𝑣𝑗𝑒𝑘 𝑚𝑜𝑧̌𝑒 𝑠𝑣𝑗𝑒𝑠𝑛𝑜 𝑖𝑧𝑎𝑏𝑟𝑎𝑡𝑖 𝑡𝑘𝑜 𝑧̌𝑒𝑙𝑖 𝑏𝑖𝑡𝑖.

03/02/2026

𝐃𝐞𝐩𝐫𝐞𝐬𝐢𝐣𝐚.
Sama riječ može stegnuti u prsima. Možda nas podsjeti na razdoblja u vlastitom životu kada smo osjetili onu tešku mješavinu tuge, tjeskobe, krivnje, iscrpljenosti i otupjelosti — sve odjednom. Stvari koje su nam nekad donosile radost odjednom postaju daleke, a osjećaj identiteta lako se poljulja. U takvim trenucima nije teško osjećati se izgubljeno.

No što ako bismo riječ depresija mogli promatrati iz drugačijeg kuta? Koliko god zvučalo neobično, što kada bi se povezivala 𝑠 𝑖𝑑𝑒𝑗𝑜𝑚 𝑜𝑑𝑚𝑜𝑟𝑎, 𝑝𝑎𝑢𝑧𝑒 𝑖 𝑜𝑑𝑚𝑎𝑘𝑎?

Upravo to predlaže Jeff Foster. Engleska riječ 𝒅𝒆𝒑𝒓𝒆𝒔𝒔𝒆𝒅 fonetski podsjeća na izraz 𝒅𝒆𝒆𝒑 𝒓𝒆𝒔𝒕 — 𝑑𝑢𝑏𝑜𝑘𝑖 𝑜𝑑𝑚𝑜𝑟.

U tom svjetlu depresiju možemo razumjeti kao stanje dubokog, često pogrešno shvaćenog odmora u koje ulazimo kada postanemo iscrpljeni težinom vlastitih priča o sebi i svom životu. Osjećamo se pritisnuto, kao da nas život nadvladava — što odražava i samo značenje riječi depresija: 𝐛𝐢𝐭𝐢 𝐩𝐨𝐭𝐢𝐬𝐧𝐮𝐭.

Ali kakvav je to život koji nas pritišće? Onaj za koji vjerujemo da ga moramo živjeti. Životom ispunjenim očekivanjima koja možda nisu naša, ali ih svakodnevno pokušavamo zadovoljiti. Takav napor iscrpljuje. Toliko da nam je potreban zastoj — duboki odmor — kako bismo mogli stati, oslušnuti sebe i odlučiti kako dalje.

Možda je to, na neki način, poziv na promjenu.

(Iz Hrvatske enciklopedije: 𝐝𝐞𝐩𝐫𝐞𝐬𝐢𝐣𝐚 (lat. 𝑑𝑒𝑝𝑟𝑒𝑠𝑠𝑖𝑜, od 𝑑𝑒𝑝𝑟𝑖𝑚𝑒𝑟𝑒: pritisnuti, utisnuti, tištati)

29/01/2026

𝐏𝐑𝐀𝐕𝐀 𝐏𝐑𝐎𝐌𝐈𝐉𝐄𝐍𝐀

Možda prava promjena ne dolazi od pokušaja nametanja promjena drugima, već od usklađivanja s time gdje se oni nalaze upravo sada, , poštovanja njihovog jedinstvenog p**a, jer je to I naš put.

Kada pokušavamo nekoga promijeniti, poručujemo mu da nije u redu takav kakav jest, da nam se ne sviđa njegovo trenutno ponašanje i da želimo da bude drugačiji. Možda mu čak nesvjesno poručujemo da ga ne volimo, da mu ne vjerujemo ili da ga ne poštujemo.

Prestanimo pokušavati mijenjati druge i oni će se promijeniti – ili neće – na svoj način i u svoje vrijeme, nošeni našom ljubavlju i osnaženi našim povjerenjem. To je ono što možemo ponuditi. Umjesto da pokušavamo mijenjati druge, mijenjajmo sebe – uz druge.

26/01/2026

Sva ljudska patnja je varijacija na ovu temu - pokušaj kontrole valova, pokušaj kontrole sadašnjeg trenutka kako bi se prilagodilo našim idejama i konceptima o tome kako bi trebalo biti.

Ako želiš patiti, usporedi ovaj trenutak sa svojom slikom o tome kako bi trebalo biti!

11/01/2026

Mi „𝐳𝐚𝐛𝐚𝐯𝐥𝐣𝐚𝐦𝐨 𝐦𝐢𝐬𝐚𝐨“ upuštajući se u unutarnji dijalog s njom. Sami sa sobom raspravljamo i stvaramo nastavak priče na misao na kojoj smo se odlučili zaustaviti.

Misli nastaju i stalno se vrte u našem umu. Time ne upravljamo. Ali, koju ćemo od ponuđenih misli odabrati i koliko ćemo joj vremena posvetiti, time upravljamo.

Ne možemo prestati misliti, ali 𝐦𝐨𝐳̌𝐞𝐦𝐨 𝐛𝐢𝐫𝐚𝐭𝐢 𝐤𝐨𝐣𝐞 𝐦𝐢𝐬𝐥𝐢 𝐳𝐚𝐢𝐬𝐭𝐚 𝐳̌𝐞𝐥𝐢𝐦𝐨 „𝐳𝐚𝐛𝐚𝐯𝐥𝐣𝐚𝐭𝐢“.“. One uz koje se vezuju ugodni ili one uz koje se vezuju neugodni osjećaji.

18/12/2025

𝐃𝐀𝐓 𝐂́𝐔 𝐒𝐈 𝐒𝐋𝐎𝐁𝐎𝐃𝐀𝐍 𝐃𝐀𝐍

𝐷𝑎𝑛𝑎𝑠 𝑐́𝑢 𝑠𝑖 𝑑𝑎𝑡𝑖 𝑠𝑙𝑜𝑏𝑜𝑑𝑎𝑛 𝑑𝑎𝑛 𝑜𝑑 𝑟𝑎𝑧𝑚𝑖𝑠̌𝑙𝑗𝑎𝑛𝑗𝑎.
𝐷𝑎𝑡 𝑐́𝑢 𝑠𝑖 𝑠𝑙𝑜𝑏𝑜𝑑𝑎𝑛 𝑑𝑎𝑛 𝑜𝑑 𝑝𝑟𝑒𝑣𝑟𝑡𝑎𝑛𝑗𝑎 𝑏𝑜𝑙𝑛𝑖ℎ 𝑠𝑐𝑒𝑛𝑎
𝑖𝑧 𝑠𝑣𝑜𝑔 𝑧̌𝑖𝑣𝑜𝑡𝑎 𝑢 𝑔𝑙𝑎𝑣𝑖 𝑖𝑧𝑛𝑜𝑣𝑎 𝑖 𝑖𝑧𝑛𝑜𝑣𝑎.
𝐷𝑎𝑡 𝑐́𝑢 𝑠𝑖 𝑠𝑙𝑜𝑏𝑜𝑑𝑎𝑛 𝑑𝑎𝑛 𝑜𝑑 𝑟𝑎𝑧𝑚𝑖𝑠̌𝑙𝑗𝑎𝑛𝑗𝑎 𝑠̌𝑡𝑜 𝑙𝑗𝑢𝑑𝑖 𝑚𝑖𝑠𝑙𝑒 𝑜 𝑚𝑒𝑛𝑖,
𝑜𝑑 𝑠𝑚𝑖𝑠̌𝑙𝑗𝑎𝑛𝑗𝑎 𝑘𝑎𝑘𝑜 𝑏𝑖ℎ 𝑠𝑒 𝑚𝑜𝑔𝑙𝑎 𝑝𝑟𝑜𝑚𝑖𝑗𝑒𝑛𝑖𝑡𝑖 𝑑𝑎 𝑏𝑖ℎ 𝑖𝑚 𝑢𝑔𝑜𝑑𝑖𝑙𝑎
𝑖𝑙𝑖 𝑘𝑎𝑘𝑜 𝑏𝑖 𝑠𝑒 𝑜𝑛𝑖 𝑡𝑟𝑒𝑏𝑎𝑙𝑖 𝑝𝑟𝑜𝑚𝑖𝑗𝑒𝑛𝑖𝑡𝑖 𝑑𝑎 𝑏𝑖 𝑢𝑔𝑜𝑑𝑖𝑙𝑖 𝑚𝑒𝑛𝑖.

𝐷𝑎𝑡 𝑐́𝑢 𝑠𝑖 𝑠𝑙𝑜𝑏𝑜𝑑𝑎𝑛 𝑑𝑎𝑛 𝑜𝑑 𝑝𝑜𝑘𝑢𝑠̌𝑎𝑗𝑎 𝑑𝑎
𝑘𝑜𝑛𝑡𝑟𝑜𝑙𝑖𝑟𝑎𝑚 𝑠̌𝑡𝑜 𝑑𝑟𝑢𝑔𝑖 𝑙𝑗𝑢𝑑𝑖 𝑟𝑎𝑑𝑒, 𝑠̌𝑡𝑜 𝑧̌𝑒𝑙𝑒, 𝑔𝑑𝑗𝑒 𝑠𝑢, 𝑘𝑜𝑔𝑎 𝑣𝑜𝑙𝑒 𝑖𝑙𝑖 𝑛𝑒.
𝐷𝑎𝑡 𝑐́𝑢 𝑠𝑖 𝑠𝑙𝑜𝑏𝑜𝑑𝑎𝑛 𝑑𝑎𝑛 𝑜𝑑 𝑟𝑎𝑧𝑚𝑖𝑠̌𝑙𝑗𝑎𝑛𝑗𝑎 𝑜 𝑠𝑡𝑣𝑎𝑟𝑖𝑚𝑎
𝑘𝑜𝑗𝑒 𝑛𝑒 𝑚𝑜𝑔𝑢 𝑘𝑜𝑛𝑡𝑟𝑜𝑙𝑖𝑟𝑎𝑡𝑖,
𝑠𝑡𝑣𝑎𝑟𝑖𝑚𝑎 𝑘𝑜𝑗𝑒 𝑚𝑒 𝑠𝑎𝑚𝑜 𝑠𝑝𝑢𝑠̌𝑡𝑎𝑗𝑢 𝑖 𝑣𝑜𝑑𝑒 𝑢 𝑠𝑝𝑖𝑟𝑎𝑙𝑒 𝑛𝑒𝑔𝑎𝑡𝑖𝑣𝑛𝑜𝑠𝑡𝑖.
𝐷𝑎𝑡 𝑐́𝑢 𝑠𝑖 𝑠𝑙𝑜𝑏𝑜𝑑𝑎𝑛 𝑑𝑎𝑛 𝑜𝑑 𝑠𝑎𝑚𝑜𝑢𝑠𝑎𝑣𝑟𝑠̌𝑎𝑣𝑎𝑛𝑗𝑎 𝑖 𝑠𝑎𝑚𝑜𝑏𝑖𝑐̌𝑒𝑣𝑎𝑛𝑗𝑎.

𝐷𝑎𝑛𝑎𝑠 𝑐́𝑢 𝑠𝑒 𝑝𝑢𝑠𝑡𝑖𝑡𝑖 𝑑𝑎 𝑠𝑒 𝑜𝑑𝑚𝑜𝑟𝑖𝑚
𝑖 𝑛𝑒𝑐́𝑢 𝑝𝑜𝑘𝑢𝑠̌𝑎𝑣𝑎𝑡𝑖 𝑟𝑖𝑗𝑒𝑠̌𝑖𝑡𝑖 𝑠𝑣𝑜𝑗 𝑧̌𝑖𝑣𝑜𝑡.
𝐷𝑎𝑛𝑎𝑠 𝑐́𝑢 𝑠𝑖 𝑝𝑢𝑠𝑡𝑖𝑡𝑖 𝑑𝑎 𝑑𝑖𝑠̌𝑒𝑚
𝑖 𝑧𝑎𝑝𝑟𝑎𝑣𝑜 𝑖𝑠𝑘𝑢𝑠𝑖𝑡𝑖 𝑠𝑣𝑜𝑗 𝑑𝑎ℎ.

𝐷𝑎𝑛𝑎𝑠 𝑐́𝑢 𝑜𝑠𝑗𝑒𝑡𝑖𝑡𝑖 𝑡𝑙𝑜 𝑝𝑜𝑑 𝑛𝑜𝑔𝑎𝑚𝑎,
𝑝𝑟𝑖𝑚𝑖𝑗𝑒𝑡𝑖𝑡𝑖 𝑠𝑣𝑗𝑒𝑡𝑙𝑜 𝑖 𝑠𝑗𝑒𝑛𝑢 𝑑𝑎𝑛𝑎
𝑖 𝑧𝑎𝑏𝑜𝑟𝑎𝑣𝑖𝑡𝑖 𝑠𝑣𝑒 𝑠𝑡𝑣𝑎𝑟𝑖 𝑘𝑜𝑗𝑒 𝑚𝑒 𝑖𝑧𝑣𝑙𝑎𝑐̌𝑒 𝑖𝑧 𝑚𝑜𝑔 𝑧̌𝑖𝑣𝑜𝑡𝑎.
𝐷𝑎𝑡 𝑐́𝑢 𝑠𝑖 𝑠𝑙𝑜𝑏𝑜𝑑𝑎𝑛 𝑑𝑎𝑛 𝑜𝑑
𝑠𝑎𝑚𝑜𝑜𝑝𝑡𝑢𝑧̌𝑖𝑣𝑎𝑛𝑗𝑎 𝑖 𝑠𝑎𝑚𝑜𝑚𝑟𝑧̌𝑛𝑗𝑒 𝑖 𝑠𝑎𝑚𝑜𝑣𝑒𝑙𝑖𝑐̌𝑎𝑛𝑗𝑎,
𝑜𝑑 𝑡𝑖𝑠𝑢𝑐́𝑢 𝑠𝑡𝑣𝑎𝑟𝑖 𝑘𝑜𝑗𝑒 𝑛𝑖𝑠𝑢 𝑠𝑡𝑣𝑎𝑟𝑛𝑒,
𝑜𝑑 𝑚𝑖𝑙𝑖𝑗𝑢𝑛 𝑠𝑡𝑣𝑎𝑟𝑖 𝑘𝑜𝑗𝑒 𝑠𝑒 𝑗𝑜𝑠̌ 𝑛𝑖𝑠𝑢 𝑑𝑜𝑔𝑜𝑑𝑖𝑙𝑒.

𝑲𝒐𝒏𝒂𝒄̌𝒏𝒐, 𝒅𝒂𝒕 𝒄́𝒖 𝒔𝒊 𝒅𝒂𝒏 .

05/12/2025

🌿𝐎𝐍𝐋𝐈𝐍𝐄 𝐏𝐒𝐈𝐇𝐎𝐓𝐄𝐑𝐀𝐏𝐈𝐉𝐀 – Terapija koja dolazi tebi🌿

Život nam često ne ostavlja puno prostora za brigu o sebi. Posao, obaveze, djeca, umor… sve se gomila. Zato je važno da podrška bude dostupna onda kad ti treba — a ne samo onda kad uspiješ izdvojiti vrijeme za odlazak negdje.

Online psihoterapija postala je učinkovit, fleksibilan i profesionalan oblik pružanja pomoći koji odgovara potrebama modernog društva.

Za dodatne informacije ili dogovor termina možete se javiti:
📩 𝒑𝒖𝒕𝒆𝒎 𝒑𝒐𝒓𝒖𝒌𝒆 𝒏𝒂 𝑭𝒂𝒄𝒆𝒃𝒐𝒐𝒌𝒖
📧 𝒆-𝒎𝒂𝒊𝒍𝒐𝒎: zivanasivas@gmail.com
savjetovanje.zivana@gmail.com

𝑃𝑜𝑑𝑟𝑠̌𝑘𝑎 𝑚𝑜𝑧̌𝑒 𝑏𝑖𝑡𝑖 𝑑𝑜𝑠𝑡𝑢𝑝𝑛𝑎 𝑜𝑛𝑑𝑎 𝑘𝑎𝑑𝑎 𝑣𝑎𝑚 𝑗𝑒 𝑛𝑎𝑗𝑝𝑜𝑡𝑟𝑒𝑏𝑛𝑖𝑗𝑎 — 𝑛𝑎 𝑛𝑎𝑐̌𝑖𝑛 𝑘𝑜𝑗𝑖 𝑛𝑎𝑗𝑏𝑜𝑙𝑗𝑒 𝑜𝑑𝑔𝑜𝑣𝑎𝑟𝑎 𝑣𝑎𝑠̌𝑒𝑚 𝑧̌𝑖𝑣𝑜𝑡𝑛𝑜𝑚 𝑟𝑖𝑡𝑚𝑢.

06/10/2025

🧠 𝗡𝗼𝘃𝗼 𝗱𝗼𝗯𝗮 𝘂𝘀𝗮𝗺𝗹𝗷𝗲𝗻𝗼𝘀𝘁𝗶

U suvremenom, hiperpovezanom svijetu, sve češće svjedočimo pojavi "𝒑𝒓𝒐𝒅𝒖𝒛̌𝒆𝒏𝒆 𝒖𝒔𝒂𝒎𝒍𝒋𝒆𝒏𝒐𝒔𝒕𝒊" – stanja u kojem osoba, unatoč brojnim internetskim kontaktima, osjeća nedostatak smislenih i autentičnih odnosa.

Društvene mreže stvaraju privid bliskosti i povezanosti, no iza filtriranih slika i kratkih objava često se skriva sasvim druga stvarnost. Uspoređujući vlastiti život s tuđim “istaknutim trenucima”, mnogi razvijaju osjećaj praznine, neadekvatnosti i stagnacije.

Ovaj fenomen proizlazi iz kontrasta između količine online interakcija i kvalitete stvarne ljudske povezanosti. Iako tehnologija omogućuje kontakt, ona rijetko može zamijeniti emocionalnu prisutnost, toplinu pogleda ili izraze lica koji su ključni za osjećaj pripadnosti i razumijevanja.

Zbog toga sve više ljudi izvještava o osjećaju izoliranosti unutar mreže stalne povezanosti. Paradoksalno, što se više “povezujemo” putem ekrana – to smo emocionalno udaljeniji.

13/09/2025

Š𝐭𝐨 𝐣𝐞 𝐞𝐠𝐨?

Pojam ego često se koristi u svakodnevnom govoru, no koliko ga zaista razumijemo?

Prema Freudu, ego je 𝑠𝑣𝑗𝑒𝑠𝑛𝑖 𝑢𝑚 čija je uloga upravljati slobodnim mišljenjem i impulsima 𝑛𝑒𝑠𝑣𝑗𝑒𝑠𝑛𝑜𝑔 𝑢𝑚𝑎. Međutim, modernija i češće korištena 𝐝𝐞𝐟𝐢𝐧𝐢𝐜𝐢𝐣𝐚 𝐞𝐠𝐚 općenito se opisuje kao čovjekov osjećaj samosvijesti ili način na koji vidi samoga sebe. Ego može obuhvaćati samopouzdanje, samopoštovanje i vlastitu vrijednost.

Kada prepoznamo misao ili priču u svojoj glavi, 𝒔𝒕𝒗𝒂𝒓𝒂𝒎𝒐 𝒔𝒂𝒅𝒓𝒛̌𝒂𝒋 𝒔𝒗𝒐𝒈 𝒆𝒈𝒂. Priče koje sami sebi pričamo o stvarima koje nam se događaju imaju veliku ulogu u oblikovanju ili jačanju našeg ega.

Š𝐭𝐨 𝐦𝐨𝐳̌𝐞𝐦𝐨 𝐧𝐚𝐩𝐫𝐚𝐯𝐢𝐭𝐢 𝐠𝐥𝐞𝐝𝐞 𝐬𝐯𝐨𝐠 𝐞𝐠𝐚?

Prvi korak je postati svjestan da ego postoji – da to nismo nužno mi, već skup misli, uvjerenja i priča koje smo prihvatili.

Umjesto da se poistovjećujemo s egom, možemo ga promatrati kao alat:
• može nam pomoći da gradimo samopouzdanje i samopoštovanje,
• ali nas može i sp**avati ako se previše vežemo za njega.

Kada naučimo prepoznati priče koje sami sebi govorimo, dobijemo slobodu odabira. Možemo izabrati hoćemo li im vjerovati ili ćemo ih pustiti da prođu.

𝑵𝒂 𝒕𝒂𝒋 𝒏𝒂𝒄̌𝒊𝒏 𝒆𝒈𝒐 𝒑𝒓𝒆𝒔𝒕𝒂𝒋𝒆 𝒃𝒊𝒕𝒊 𝒈𝒐𝒔𝒑𝒐𝒅𝒂𝒓, 𝒂 𝒑𝒐𝒔𝒕𝒂𝒋𝒆 𝒔𝒂𝒎𝒐 𝒅𝒊𝒐 𝒏𝒂𝒔, 𝒌𝒐𝒋𝒊 𝒎𝒐𝒛̌𝒆𝒎𝒐 𝒔𝒗𝒋𝒆𝒔𝒏𝒐 𝒐𝒃𝒍𝒊𝒌𝒐𝒗𝒂𝒕𝒊.

03/08/2025

𝐑𝐢𝐣𝐞𝐜̌𝐢 𝐧𝐚𝐬 𝐦𝐨𝐠𝐮 𝐨𝐠𝐫𝐚𝐧𝐢𝐜̌𝐢𝐭𝐢 𝐢𝐥𝐢 𝐨𝐬𝐧𝐚𝐳̌𝐢𝐭𝐢

Bilo da smo toga svjesni ili ne, riječi koje izgovaramo imaju veliku moć. Naravno, koristimo ih za prenošenje informacija i emocija, ali iste te riječi mogu oblikovati uvjerenja po kojima se ponašamo kada su usmjerena prema nama samima. Zato je toliko važno birati riječi jer nas one mogu sp**avati ili inspirirati.

Na primjer, recimo da ste pali na važnom testu u školi. Umjesto da kažete „Tako sam glup/a“, pokušajte reći „Zahvalan/na sam na prilici da učim iz svojih grešaka.“ Ili, ako na poslu niste dobili promaknuće, umjesto da kažete „Moj šef je glup“, pokušajte reći „Uzbuđen/a sam zbog sljedeće prilike koja mi se ukaže.“

Možda se čini kao mala promjena, ali čini 𝐯𝐞𝐥𝐢𝐤𝐮 𝐫𝐚𝐳𝐥𝐢𝐤𝐮. Kada promijenimo svoje riječi, mijenjamo svoja uvjerenja - kada promijenimo svoja uvjerenja, mijenjamo svoja djela - a kada promijenimo svoja djela, mijenjamo svoj život. 𝑺𝒕𝒐𝒈𝒂 𝒎𝒖𝒅𝒓𝒐 𝒃𝒊𝒓𝒂𝒋𝒕𝒆 𝒔𝒗𝒐𝒋𝒆 𝒓𝒊𝒋𝒆𝒄̌𝒊!

„𝑁𝑒𝑚𝑜𝑗 𝑔𝑜𝑣𝑜𝑟𝑖𝑡𝑖 𝑛𝑒𝑔𝑎𝑡𝑖𝑣𝑛𝑜 𝑜 𝑠𝑒𝑏𝑖, 𝑐̌𝑎𝑘 𝑛𝑖 𝑢 𝑠̌𝑎𝑙𝑖. 𝑇𝑣𝑜𝑗𝑒 𝑡𝑖𝑗𝑒𝑙𝑜 𝑛𝑒 𝑧𝑛𝑎 𝑟𝑎𝑧𝑙𝑖𝑘𝑢. 𝑅𝑖𝑗𝑒𝑐̌𝑖 𝑠𝑢 𝑒𝑛𝑒𝑟𝑔𝑖𝑗𝑎... 𝑃𝑟𝑜𝑚𝑖𝑗𝑒𝑛𝑖 𝑛𝑎𝑐̌𝑖𝑛 𝑛𝑎 𝑘𝑜𝑗𝑖 𝑔𝑜𝑣𝑜𝑟𝑖𝑠̌ 𝑜 𝑠𝑒𝑏𝑖 𝑖 𝑚𝑜𝑧̌𝑒𝑠̌ 𝑝𝑟𝑜𝑚𝑖𝑗𝑒𝑛𝑖𝑡𝑖 𝑠𝑣𝑜𝑗 𝑧̌𝑖𝑣𝑜𝑡.“

#2025

31/07/2025

𝐙𝐨𝐧𝐚 𝐤𝐨𝐦𝐟𝐨𝐫𝐚 je stanje u kojem se osjećamo sigurno i udobno jer se krećemo u poznatim okolnostima i ponavljamo navike koje ne izazivaju nelagodu ili rizik. To je psihološki prostor u kojem se stres svodi na minimum što ograničava naš osobni rast i razvoj jer izbjegavamo izazove i nepoznato.

"𝒁𝒐𝒏𝒂 𝒌𝒐𝒎𝒇𝒐𝒓𝒂 – 𝒏𝒂𝒋𝒔𝒊𝒈𝒖𝒓𝒏𝒊𝒋𝒆 𝒎𝒋𝒆𝒔𝒕𝒐 𝒖 𝒌𝒐𝒋𝒆𝒎 𝒛𝒂𝒑𝒓𝒂𝒗𝒐 𝒏𝒆 𝒓𝒂𝒔𝒕𝒆𝒎𝒐.
Lako je ostati tamo gdje je poznato i udobno. Ali…
👉 U zoni komfora nema rasta.
👉 Nema novih iskustava ni pravih izazova.
👉 Nema onog osjećaja ponosa kad svladaš nešto što si mislio da ne možeš.

Izvan zone komfora postoji 𝐳𝐨𝐧𝐚 𝐮𝐜̌𝐞𝐧𝐣𝐚/𝐫𝐚𝐬𝐭𝐚: tu stječemo nove vještine, širimo svoje granice i gradimo otpornost. Redovnim “protezanjem” svojih granica povećavamo toleranciju na stres i nesigurnost. Stvarni napredak događa se kad napravimo korak izvan tog kruga sigurnosti.
Razgovor s nepoznatom osobom, prijava na tečaj, odlazak na put bez plana... svaki takav korak širi našu zonu i čini nas snažnijima.

Dakle, bez izazova i “teških” trenutaka, nemamo ni šansu postati 𝐛𝐨𝐥𝐣𝐚 𝐯𝐞𝐫𝐳𝐢𝐣𝐚 𝐬𝐞𝐛𝐞.

"𝑍𝑜𝑛𝑎 𝑘𝑜𝑚𝑓𝑜𝑟𝑎 𝑗𝑒 𝑘𝑎𝑜 𝑧𝑎𝑡𝑣𝑜𝑟 𝑠𝑎 𝑧𝑙𝑎𝑡𝑛𝑖𝑚 𝑧𝑖𝑑𝑜𝑣𝑖𝑚𝑎.
𝐿𝑖𝑗𝑒𝑝𝑜 𝑗𝑒 𝑢𝑛𝑢𝑡𝑟𝑎, 𝑎𝑙𝑖 𝑝𝑟𝑎𝑣𝑖 𝑧̌𝑖𝑣𝑜𝑡 𝑗𝑒 𝑣𝑎𝑛𝑖."

𝐒̌𝐭𝐨 𝐣𝐞 𝐭𝐯𝐨𝐣𝐚 𝐳𝐨𝐧𝐚 𝐤𝐨𝐦𝐟𝐨𝐫𝐚 𝐢 𝐣𝐞 𝐥𝐢 𝐯𝐫𝐢𝐣𝐞𝐦𝐞 𝐝𝐚 𝐣𝐞 𝐧𝐚𝐩𝐮𝐬𝐭𝐢𝐬̌?

#2025

Address

Vodice

Telephone

+385989691432

Website

https://savjetovanje-zivana.com/index.php/team/zivana-stegic-ivas/, https://www.realitytherapy.eu/register/zivana-stegic

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Psihoterapija i savjetovanje Živana Stegić-Ivas posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Practice

Send a message to Psihoterapija i savjetovanje Živana Stegić-Ivas:

Shortcuts

Want your practice to be the top-listed Clinic in Vodice?