Psihotopija

29/10/2025

Razgovori o seksu su i dalje tabu tema, čak i na mjestima gdje bi o tome trebali moći pričati. O tome zašto je to tako i kako se otvoriti za razgovor o seksu s terapeutom pričala sam u intervjuu za net.hr. Nadam se da je vrijeme da normaliziramo razgovore o ovim temama, posebice u terapijskom kontekstu. 💪🏻🗣️

👉🏻A ako ste stručnjak i želite se osnažiti za otvaranje razgovora o seksu s klijentima, još se stignete prijaviti na webinar “Osnovni pojmovi u području seksualnog funkcioniranja” koji će se održati 6.11. od 17:00 do 20:00 h.

📩Link za prijavu: https://forms.gle/hmLP5CEFeHgPy7rx5

Je li terapeutima neugodno razgovarati o seksu, kako nauče razgovarati o tome i osuđuju li vas dok slušaju o vašem seksualnom životu?

17/04/2025

Psihotopija je proširila svoj tim sa vanjskim suradnicama! Danas vam predstavljamo prvu od njih: Anu Margaretić! 🙋🏼‍♀️

🎓Ana je diplomirala psihologiju na Filozofskom fakultetu u Osijeku te se u svom profesionalnom razvoju kontinuirano usavršava. Trenutno je edukantica bihevioralno-kognitivne terapije (2. stupanj).

💼Osim savjetodavnog rada, profesionalno iskustvo gradi i u korporativnom okruženju, u području ljudskih resursa, gdje sudjeluje u različitim procesima iz područja upravljanja ljudskim resursima.

🌱Posebno ju motivira pružanje pomoći ljudima u suočavanju s izazovima u poslovnom i privatnom životu. Najveću vrijednost svog rada vidi u situacijama kada osoba, uz podršku i vođeni proces, prepozna i osnaži vlastite resurse te s novim uvidima napravi pomake koji su joj važni.

🔆Ana u Psihotopiji radi individualno savjetovanje sa studentima i odraslima.

Dobrodošla! 🤗

04/04/2025

Što biste Vi dodali na popis? 🔆

26/03/2025

Znate li da je klitoris najosjetljiviji organ kod žena? 🤯

Primarna funkcija klitorisa je da pruži užitak. Bilo da je stimulacija direktna ili indirektna, klitoris reagira na svaki dodir ili pritisak, što ga čini ključnim za seksualno zadovoljstvo. 💫

Zbog svoje osjetljivosti, klitoris može biti vrlo lako podražiti, no povremeno može doći i do preosjetljivosti. Dok neke žene uživaju u direktnoj stimulaciji klitorisa, neke žene izjavljuju da im konstantna stimulacija klitorisa ne odgovara i može izazvati neugodu.

Upravo zato je važno slušati svoje tijelo i prilagoditi stimulaciju onome što Vam odgovara. Komunikacija u partnerskom odnosu i istraživanje vlastitih želja mogu učiniti seks još više zadovoljavajućim. ✨

Pitajte se - komunicirate li Vi o tome što Vam (ne) odgovara tijekom seksualne aktivnosti? 🗣️

28/02/2025

Jedna od glavnih zadaća terapije jest proširiti alatnicu koju osoba ima kako bi se lakše mogla suočiti sa teskoćama na svom putu. 🧰🔆

Važno je imati na umu da pritom ne postoji jedan savršen alat, metoda ili tehnika koja može napraviti promjenu. Štoviše, često se može dogoditi da nam nešto super funkcionira u jednoj situaciji, a ne radi u drugoj ili da nam metoda koju smo koristili odjednom prestane biti funkcionalna.

Situacije s kojima se suočavamo su raznolike i svaka može zahtjevati različit pristup, zbog čega je korisno zadržati fleksibilnost i biti opremljen različitim izvorima i metodama podrške. 💪🏻

Što se nalazi u Vašoj alatnici za nošenje s teškim trenucima? Pišite u komentare 👇🏻

04/02/2025

Mitovi o ljubavi na prvu mogu djelovati kao nešto „bezazleno“, no stvari koje nas okružuju i koje si često ponavljamo usvajamo kao dio naše realnosti. Upravo zbog toga, ponavljanje ovakvih mitova može kreirati nerealnu sliku o ljubavi koja će nas u konačnici ostaviti nezadovoljnima. 👎🏻

Što je problematično u ovim mitovima? ❌

💔 Ljubav boli – normalizira patnju, čime možemo nesvjesno prihvaćati toksične i destruktivne odnose te ostati u situacijama koje nas povređuju. Ljubav ne bi trebala biti bolna.

💔 Prava ljubav je bezuvjetna – mit koji umanjuje važnost granica, a granice su ključne i neophodne za kreiranje dobrog i zadovoljavajućeg odnosa. Ljubav je važna, ali zdravi odnosi zahtijevaju poštovanje, komunikaciju i uzajamnu podršku.

💔Sve što trebaš je ljubav – ljubav je bitna, no nije „sve“ što nam je potrebno da bismo imali zdrav i ispunjen život. Potrebne su nam i druge stvari i sasvim je u redu željeti ih. Uz to, „samo“ ljubav neće riješiti brojne nesuglasice i izazove koji se pojavljuju u svakom partnerskom odnosu.

💔 Tanka je linija između ljubavi i mržnje – normalizira ideju da su ljubav i mržnja slične emocije te dijelovi zdravih odnosa, što nije slučaj. Ljubav i mržnja su potpuno različite emocije i ovim mitom se miješaju strast i toksičnost. Ljubav se temelji na poštovanju i uzajamnoj podršci, dok mržnja podrazumijeva manipulaciju i neugodne emocije. Zdrav odnos zahtijeva postavljanje jasnih granica i poštovanje, a ne emocionalno mučenje.

💔 Da me voli znao/la bi što želim – ljudi ne mogu čitati misli. Ovaj mit može dovesti do nesporazuma i frustracija, kreiranja nerealnih očekivanja te izbjegavanja vlastite odgovornosti za svoje potrebe I želje. Ako nešto želimo – moramo to jasno komunicirati.

Koje biste mitove Vi nadodali na popis?

23/01/2025

Zar nije fascinantno kako ponekad pretjerujemo s ispričavanjima? 🙇‍♀️

Kad kažemo "žao mi je" zbog svake želje, potrebe ili sitne greške, zaboravljamo da smo svi ljudi i da je normalno prioritizirati sebe, griješiti i postavljati granice. Uostalom, ako mi ne poštujemo svoje potrebe i granice, kako očekujemo da će to drugi raditi?

Ok je biti ljubazan i argumentirati svoj izbor (ako to želimo), ali ostanimo svjesni da zaslužujemo poštovanje (od drugih i od sebe) i da je za neke stvari ispričavanje naš izbor, a ne nužnost. 🌱

15/01/2025

U svojoj praksi nebrojeno p**a sam čula rečenice poput🗣️:
„On ne zna što da radi.
Kako da budem zadovoljan kada svaki put napravi X. To mi je jako neprivlačno.
Ja s njim/njom uopće ne uživam.“

Vrlo često odgovornost za naš seksualni užitak stavljamo na našeg partnera/icu, očekujući da će on/a znati kako nas zadovoljiti. Tretiramo užitak kao nešto što je izvan naše kontrole, a ovisi o akcijama druge osobe, situaciji te drugim okolnim faktorima.

Time zapravo jedan važan i integralan dio naše seksualnosti potpuno mičemo iz svojih ruku i stavljamo se u poziciju bespomoćnosti. 🤷🏻

Međutim, seksualni užitak dio je svake individue te se događa u nama samima. Sve što se događa u nama samima je zapravo naša odgovornost, dok ono što druga osoba radi može biti trigger koji (ne)će dovesti do seksualnog užitka.

Točno je da nemamo kontrolu nad radnjama druge osobe u seksualnoj situaciji, no imamo kontrolu nad time da:
✔️ Sami budemo prisutni u seksualnoj aktivnosti i osvještavamo što nam se (ne) sviđa
✔️ Jasno komuniciramo što nam smeta, a što odgovara (i time povećamo šansu da će druga osoba dovesti do našeg seksualnog užitka)
✔️ Vlastitim akcijama u seksualnoj aktivnosti pružimo si seksualni užitak

Iako zvuči vrlo jednostavno – samo reći što nam odgovara, a što ne, za puno ljudi to nije nimalo lak zadatak. Za puno ljudi može biti ranjivo izložiti se pred svojim partnerom, otkriti što bismo htjeli te otvoriti razgovor o seksualnosti.

Iako nas partner/ica može vidjeti u najraznolikijim izdanjima u seksualnoj aktivnosti, za puno je ljudi upravo zahtjevan element onaj u kojima otkrivaju svoj unutarnji svijet i vlastite potrebe. Iako zastrašujuće, jako je hrabro otvoriti se i iskreno komunicirati s drugom osobom. Pritom je dobro imati na umu da nas upravo to vodi do onog važnog – preuzimanja odgovornosti za sebe, svoje funkcioniranje i svoj užitak.💪🏻🔆

05/01/2025

Zahvalnost je ugodna emocija koja se javlja kada se susretnemo s nečim što percipiramo pozitivnim za nas. Međutim, zahvalnost se ne mora nužno dogoditi „sama o sebe“ – vježbanjem obraćanja pažnje na pozitivne sitnice koje nam se svakodnevno događaju možemo vježbati i našu zahvalnost. ✨

Redovito prakticiranje zahvalnosti može imati puno psiholoških i fizičkih benefita poput:
🔆 Smanjene razine stresa
🔆 Općenito ugodnijeg raspoloženja
🔆 Boljeg sna
🔆 Smanjene razine anksioznosti i/ili depresivnosti
🔆 Povećanja zadovoljstva životom
🔆 Građenja boljih odnosa s ljudima

Redovitim vježbanjem zahvalnosti usmjeravamo naš mozak da percipira ono pozitivno u našoj okolini. Naš kapacitet za procesiranje stvari oko nas nije neograničen, već svatko od nas SELEKTIVNO percipira svijet.

Zamislite da ste na kavi i razgovarate s Vašim prijateljem o tome kako niste dugo vidjeli auto crvene boje. Vraćate se kući i odjednom svugdje oko Vas crveni auti. Znači li to da se sudbinski baš dogodilo da su tu večer svi crveni auti baš oko Vas? Ne – crveni auti su oduvijek bili tu, no samo ih Vaš mozak nije percipirao i na njih obraćao pažnju. Kada usmjerimo fokus na nešto, odjednom to puno više primjećujemo u okolini.

Prema tome – što ćemo procesirati jako ovisi o tome kakav je naš „filter“. Ako je naš „filter“ usmjeren na negativne stvari, mi ćemo podsvjesno puno veću pažnju pridavati njima. Nasuprot tome, ako treniramo naš um da primjećuje pozitivne stvari na kojima možemo biti zahvalni, doista ćemo generalno više razmišljati o pozitivnim stvarima i doživjeti brojne benefite u području mentalnog zdravlja. 🧠🔆

📝Pisane upute za korištenje ove tehnike:
Krajem svakog tjedna na papirić napišite barem jednu stvar na kojoj ste zahvalni u tom tjednu. To ne mora biti neka velika stvar, može biti sitnica (npr. prvi snijeg u godini). Nakon toga spremite taj papirić u staklenku i ponavljajte to iz tjedna u tjedan. Na kraju godine (na Staru godinu ili prilikom dočeka Nove godine) otvorite staklenku i pročitajte Vaše papiriće.

01/01/2025

Sve najbolje! ✨🔆

27/12/2024

Donosite li velike odluke u ovom razdoblju? Obećajete li si da će od 1.1. stvari biti drugačije? Postavljate li si ambiciozne ciljeve? 🎯

I radite li to već x godina zaredom bez da se to ostvari? 🤯

Donošenje velikih odluka za Novu godinu postalo je toliko uobičajeno da smo usvojili frazu „novogodišnje odluke“. No nažalost, puno tih odluka se kod većine ljudi ne ostvari – započnemo iduću godinu s promjenama u ponašanju u kojima brzo posustanemo i vratimo se starim obrascima funkcioniranja.

Evo nekoliko razloga zašto se to događa:
❌ Previše vremena uložimo u planiranje odluke, a premalo u održavanje discipline
❌ Donosimo prevelike odluke koje su nerealne
❌ Planiramo promjenu u puno područja života, uslijed čega se obeshrabrimo i izgubimo motivaciju i energiju za poduzimanje akcije
❌ Postavljamo generičke, loše postavljene ciljeve (npr. „živjeti ću zdravo“ ili „više ću se kretati“)
❌ Ne razmišljamo o potencijalnim preprekama u ostvarenju naših ciljeva
❌ Precjenjujemo resurse koje imamo za promjenu
❌ Podcjenjujemo koliko je naš um lijen i ne voli promjene

Ako ipak želite postaviti neki cilj za iduću godinu, toplo sugeriramo da:
✅ to bude manji, lako ostvarivi, konkretan i mjerljiv cilj
✅ dobro procijenite motivaciju i resurse koje imate na raspolaganju da ostvarite taj cilj
✅ razmislite što bi Vam konkretno moglo stati na putu do ostvarenja toga cilja
✅ uložite vrijeme u planiranje toga kako ćete održavati disciplinu kada prvobitna motivacija popusti
✅ osmislite kako ćete se nagraditi za male korake prema cilju

Iako u Novu godinu možemo ući s novim ciljevima – ulazimo mi, onakvi kakvi jesmo – sa svima snagama i manama koje imamo. Ne trebamo biti „novi“ mi da bismo bili _________ (bolji, uspješniji, zadovoljniji). Umjesto toga, možemo prigrliti sebe kakvi već jesmo te razmišljati kako možemo proširiti već resurse i snage koje imamo i usmjeriti se prema svojim vrijednostima. Tako ćemo lakše ostvariti ono što želimo.

U tome Vam želimo puno sreće! 💪🏻🔆

25/12/2024

Što je najbolje za svakog od nas može se razlikovati, stoga ove blagdane želimo da blagdani budu autentični za svakog i da si osiguramo ono individualno najbolje! 🎄🔆