Terapijski kutak

29/01/2025

Za klijente otvoren mini art kutak u uredu 🎨🥰

06/11/2024

Važno je naći svoj medij za izražavanje, stvaranje, kreativnost, upoznavanje sebe ☀️

https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/otvorena-izlozba-ja-zena-travka-stvarateljica-snaga-zenske-energije-kroz-platno-i-konac-celestine-vicevic/?fbclid=IwY2xjawGYVfNleHRuA2FlbQIxMQABHS__L5n4Im1BJVT3XpKkJtEvb3NwM8OGOQ_Ua9rsTKPlbwloKmjylSsa3A_aem_APRsSXXkJ7KeJNuU9rFimg

Izložba “Ja, Žena – Travka – Stvarateljica”: Snaga ženske energije kroz platno i konac Celestine Vičević Jedinstveni grafičko-poetski projekt posvećen ženskoj esenciji i stvarateljskom potencijalu ispunio je zidove Galerije Juraj Klović. U utorak navečer otvorena je izložba Celest...

15/02/2023

ŠTO JE SVJESNOST?

“Svjesnost je oblik iskustva kojeg možemo površno definirati kao stanje u kojem smo u dodiru sa vlastitim postojanjem, i onim što jeste. Osoba koja je svjesna zna što radi, kako to radi, te ima mogućnost da bira biti što jest.” (Yontef)

Svjesnost je pojam koji u svakodnevnici često shvaćamo vrlo jednostavno, tu smo, živi smo pa smo i svjesni. Ne razmišljamo puno o svjesnosti, nego je podrazumijevamo. Međutim, svjesnost je puno više od toga, svjesnost je zapravo ključ svega, našeg postojanja, našeg rasta i razvoja, naše biti.
Svjesnost je biti u ovdje i sada, svjestan sebe, svojih emocija i misli, svoga tijela, svojih osjeta, svoje okoline, ukratko svog postojanja.

Kao djeca, bili smo spontani i prisutni, nije nam teško bilo biti u sadašnjem trenutku. Putem smo izgubili, više ili manje, taj osjećaj prisutnosti u ovdje i sada pa kao odrasli, često preskačemo sadašnji trenutak, bivajući u prošlosti ili budućnosti. Autor Brown lijepo je to opisao. On kaže kako mislimo da živimo, ali zapravo samo postojimo. Mislimo da se krećemo, ali se zapravo vrtimo u krugu, što rezultira zbunjenošću. Svjesnost sadašnjeg trenutka nije apstraktna ideja, nego iskustvo. To je način postojanja, lišen napora, koji predstavlja pravo svakog ljudskog bića na ovom svijetu.

U Geštaltu je svjesnost ključna, ona je jedan od osnovnih koncepata u radu s klijentima. Cilj Geštalt terapije je proširiti klijentovu svjesnost te osvijestiti i identificirati načine na koje klijent prekida, ograničava ili gubi svjesnost.

ZONE SVJESNOSTI - VJEŽBA

Stanite na trenutak. Osvijestite gdje se nalazite, tko i što vas okružuje. Osvijestite svoje tijelo, svoje osjete. Što vidite, čujete, ..., što osjećate u kontaktu sa svijetom oko sebe?

Sada osvijestite na kojem se mjestu nalazite iznutra. Kako biste opisali to mjesto? Koje emocije povezujete s tim mjestom? Na to mjesto, gdje trenutno bivate, stigli ste nakon godina različitih životnih iskustava. Postanite svjesni otkud ste došli baš tu gdje se sada nalazite. Ako pogledate svoju prošlost, osvijestite emocije vezane za nju. Ima li nekih iskustava koje vas i dalje preplavljuju? Postoje li neka mjesta koja skrivaju puno energije, mjesta koja niste razriješili? Ta mjesta utječu na vaše trenutno mjesto, zovu vas da pogledate u njih i date im značenje, smisao. Što ste iz njih naučili, što ste dobili, a što izgubili? Kako ste s tim sada, u ovom trenutku?

Osvijestite svoje disanje. Puštate li sebi da udahnete do kraja ili si skraćujete dah? Kako je vaše tijelo ovdje i sada? Zatvorite oči i zamislite da imate lampion, svjetiljku. Pokušajte tom svjetiljkom osvijetliti svaki dio svoga tijela, od stopala, listova, koljena, bedara, zdjelice, trbuha, kralježnice, prsnog koša, ramena, ruku, vrata, glave, lica. Jeste li osjetili kakve senzacije promatrajući dijelove svoga tijela? Napetosti, nemira, pritiska, težine? Pogledajte u senzacije koje osjećate. Što vam one govore, zašto su tu, za čim imaju potrebu?

Sada otvorite oči i obuhvatite svoje postojanje, od vanjske svjesnosti do unutarnje. Otkud dolazim, gdje sam i koja je moja potreba, u što gledam i prema čemu idem?

Ivana Kovačević, dipl. Geštalt terapeut

Fotografija: Ivana Kovačević

11/02/2023

ŠTO JE DEPRESIJA?

Zamislite nutrinu čovjeka kao jednu kuću s puno različitih soba. Neke sobe imaju velike prozore kroz koje ulazi puno toplog, ugodnog svjetla. Takve sobe su ugodno uređene, s mnoštvo onoga što volimo, s ljudima koje volimo, pune su mira i radosti.
Neke sobe su mračnije, neugodnije, u njima prevladava tuga, melankolija.
U toj kući, u nekima od nas, postoji soba koja je potpuni mrak. Ta soba nema prozora, nema svjetlosti, u njoj je prisutna samo praznina, bol i patnja. Kada se zatvore vrata i ostanete u mrklom mraku, hladnoći, tada teško pronalazimo vrata za izlaz. Ako smo predugo u toj sobi, javlja se bespomoćnost, bezizlaznost i bolna usamljenost. Tu se nalaze ljudi koji su u depresiji.

ZAŠTO LJUDI PADAJU U DEPRESIJU?

Ljudi padaju u depresiju kada dugo žive i djeluju protiv sebe, kada svom unutarnjem biću oduzmu slobodu i rast, u ime nečega izvanjskog. Kada naše biće dugo biva zatočeno i neprihvaćeno, kada dobija poruku od okoline ili nas samih, da takvo kakvo jest, nije poželjno, tada ono osjeća da živi u neprijateljskom svijetu.

Često ljudi tada kažu da nisu za ovaj svijet. Zapravo, njihovom biću je oduzeta sloboda i ono se osjeća neprihvaćeno i nedovoljno dobro. Rad s ljudima u depresiji je traganje za njihovim 'ja', proces ide polako i slojevi se skidaju pažljivo i s ljubavlju, uz puno podrške izvana i razvijanjem podrške iznutra. Klijent i terapeut zajedno tragaju za vratima za izlaz, terapeut nudi mali lampion svjesnosti za klijenta i, ono što je najvažnije, prisutnost koja pomaže klijentu da zna da nije sam u potrazi.

Budite nježni prema jedni prema drugima, nikad ne znate koje sobe ljudi pored vas skrivaju u sebi 🌸

03/02/2023

ŠTO JE PARTNERSKA TERAPIJA I MOŽE LI POMOĆI MENI I MOME PARTNERU?

Ukoliko želite raditi na kvaliteti svoga odnosa, boljoj komunikaciji, razumijevanju, jačanju povezanosti i povjerenja, partnerska terapija je mjesto za vas.

Cilj partnerske terapije je razriješavanje narušenog odnosa među partnerima, razumijevanje konflikta, sagledavanje perspektiva oba partnera te svega onoga što svaki od partnera unosi u odnos. Terapijski prostor je siguran prostor u kojem partneri mogu izraziti sebe na konstruktivan način, u kojem uče asertivan način komunikacije, u kojem se mogu ponovno povezati na jedan novi, zdraviji način.

Za kvalitetan, povezujući odnos, važno nam je da se zaista vidimo i čujemo, da čujemo i uvažimo naše međusobne potrebe i osobne granice, što je nužno kako bismo prihvatili svoga partnera onakvog kakav jest.

Na partnerskoj terapiji identificirat ćemo izvor vašeg problema, pokušati razriješiti vaše konflikte, ojačati vaš odnos, intimnost i povezanost, promijeniti disfunkcionalne obrasce ponašanje te tako povećati vaše zadovoljstvo odnosom.

Partnerska terapija pomaže i kod parova koji se razilaze ili su se već razišli, u smjeru bolje komunikacije, postizanja dogovora oko djece, pronalasku optimalnog rješenja za sve uključene.

NAZOVITE I DOGOVORITE TERMIN

+385 091 212 6898

ILI MI PIŠITE NA MAIL

info@terapijskikutak.hr

Veselim se upoznati vas 🌸

Ivana Kovačević, dipl. Geštalt terapeut
https://terapijskikutak.hr

03/02/2023

Geštalt je humanistička, holistička vrsta psihoterapijskog pravca, koja vuče svoje korijene iz egzistencijalizma, fenomenologije, Geštalt psihologije i psihoanalize.

Glavni fokus u Geštalt terapiji je na kontaktu i svjesnosti, na ‘ovdje i sada’ i na samom procesu između terapeuta i klijenta.

S holističkim pogledom na čovjeka, Geštalt vjeruje u čovjekovu orgazmičku samoregulaciju, koja može biti poremećena različitim traumama, blokadama, otporima.

Kako mi Geštalt psihoterapija može pomoći?

● pomaže ti da proširiš svoju svjesnost, što je prvi preduvjet za bilo kakvu promjenu

● pomaže ti da prihvatiš sebe, sa svim svojim dijelovima, kako bi bio cjelovitiji i zadovoljniji

● pomaže ti da uneseš promjene i preuzmeš odgovornost za svoj život

● pomaže ti da promijeniš stare obrasce i uvjerenja koja odmažu rastu i razvoju tvoga bića

● pomaže ti da gradiš kvalitetnije odnose

● pomaže ti da iscijeliš povrede i traumatična iskustva

● pomaže ti kod anksioznisti, depresije i ostalih psihičkih smetnji i problema

● pomaže da ti da oslobodiš svoje izvorno biće i daš mu priliku da raste i živi

NAZOVITE I DOGOVORITE SVOJ TERMIN 🌸

+385912126898

ILI MI PIŠITE NA MAIL

info@terapijskikutak.hr

Veselim se upoznati te ❤️

Ivana Kovačević, dipl. Geštalt terapeut
https://terapijskikutak.hr

01/02/2023

Nova stranica Terapijskog kutka✨️❤️

Terapijski kutak

27/01/2023

Ivana Kovačević, licencirana savjetodavna Geštalt terapeutkinja

Zovem se Ivana Kovačević. Licencirana sam savjetodavna Gestalt terapeutkinja. Četverogodišnju edukaciju iz Gestalt psihoterapije završila sam u Europskom akreditiranom psihoterapijskom trening Institutu Psihika, koji djeluje u sklopu Europske mreže Gestalt instituta EGN.
Završila sam edukaciju iz Propedeutike psihoterapije pri Amigdali centar, Zagreb.
Također, apsolventica sam edukacije za psihodramskog praktičara unutar Centra za psihodramu, Zagreb.
Edukantica sam dvogodišnje edukacije iz ekspresivne art terapije pri Udruzi za ekspresivnu art terapiju, Zagreb.

Članica sam Hrvatske komore psihoterapeuta te posjedujem dopusnicu za obavljanje djelatnosti psihoterapije.
Punopravna sam članica Društva geštalt i integrativnih psihoterapeuta Hrvatske.

Rad s ljudima osjećam kao svoj poziv, volim ljude i vjerujem u individualni i holistički pristup svakoj osobi. Imam višegodišnje iskustvo rada s klijentima.

U radu koristim različite kreativne tehnike koje su klijentu bliske, a koje mogu poslužiti da kroz njih klijent lakše dobije uvid u vlastitu introspektivu.
Neke od njih su rad na tijelu, rad na snovima, rad s asocijativnim kartama terapijsko pisanje, tehnike art terapije (rad na slici, crtežu). Izuzetno volim rad na tijelu iz geštalt perspektive. Tijelo pamti, ono je naš hram emocija, iskustava te kroz osvještavanje onoga što nam tijelo 'govori', klijent može dobiti izuzetne uvide.

Područja moga rada obuhvaćaju, između ostalog, osobni rast i razvoj, samoaktualizaciju, poteškoće u odnosima, obiteljsku dinamiku, depresiju, anksioznost, strahove, krizu identiteta, traume, rad na partnerskom odnosu. Roditeljstvo je, također, područje rada koje mi je vrlo blisko, kao i postporođajna depresija, strahovi, roditeljska uloga, odgoj i komunikacija s djecom.

Rođena sam 1978. godine u Rijeci, a s obitelji živim u Zagrebu. Imam troje djece, udana sam. U slobodno vrijeme se bavim umjetničkom fotografijom, slikanjem i pjevanjem.

Zainteresirani klijenti za INDIVIDUALNU i PARTNERSKU PSIHOTERAPIJU mogu se prijaviti za termin na mail info@terapijskikutak.hr ili mob +385912126898.

Radim uživo u prostoru na Vrbanima, na adresi Horvaćanska cesta 77 te online putem preko platforme Zoom.

Dobrodošli 🌸

Therapist

25/01/2023

Sjena nam je, kao koncept, poznata od Carla Gustava Junga. Za Junga, sjena predstavlja dio onoga što jesmo, a što tijekom života potiskujemo u tamu nesvjesnog. Tu ubrajamo različite nagone, impulse, neželjena ponašanja. Primjer toga o čemu je Jung govorio, prikazano je u filmu o doktoru Jekyllu i gospodinu Hydeu, gdje je doktor Jekyll prikazan kao uspješan, pametan intelektualac, društveno poželjan. Kao takav, on simbolizira dio naše osobnosti koji pokazujemo drugima. Svjestan mračnijeg dijela koje počiva u njemu, dr. Jekyll formira lik Edwarda Hyde. On predstavlja dio njega koji je zao, nemoralan, mračan i koji zapravo simbolizira njegove skrivene i društveno neprihvatljive dijelove osobnosti. Hyde je, jungovski rečeno, sjena dr. Jekylla, koja, i kad je odbacimo i otuđimo od sebe, egzistira u nama i, činom odbacivanja, jača.
Rastući kao djeca, roditelji i okolina nas uče prihvatljivom društvenom ponašanju i kontroliranju naših impulsa, nagona. Svi ćemo se, više manje, složiti da, život u društvu zahtijeva od nas da poštujemo društvene norme i pravila te da se ponašamo u skladu s njima. Da nije tako, nastao bi kaos u društvu. Postojanje granica čini dobro i pojedincu, kao i društvu.
Međutim, potiskivanje, otuđivanje dijelova sebe u zoni svjesnosti, čini nas kao osobe, nepotpunima, necjelovitima. Upravo zato, da bismo bili cjeloviti i integrirani kao osobe, bitno je osvijestiti i dijelove sebe koji nam se ne sviđaju ili ne bi bili prihvaćeni da ih prikažemo u društvu. Svjesnost i prihvaćanje vodi tome da se bolje razumijemo te da, na svjesnoj razini, možemo bolje usmjeriti svoje ponašanje.
Također, važno je naglasiti da se u našoj sjeni ne nalaze samo društveno neprihvatljivi, mračni, nagoni i ponašanje, već se često u sjeni pronalaze i oni dijelovi koje su nama samima neprihvatljivi. Tu su, tako, dijelovi nas koje smatramo slabima, bespomoćnima, tužnima, razočaranima, itd.
Često čitamo razne tekstove, slušamo podcastove, o tome kako treba biti jak, kako smo si sami krivi za životne padove i probleme, forsirajući sreću, pozitivne misli i slično. Problem kod takvih poruka je što uvjerenje koje se, na takav način, hrani, često rezultira kod ljudi da upravo odbacuju, potiskuju, otuđuju dijelove sebe, ne bi li postigli 'trajnu sreću'. Također, takva uvjerenja impliciraju krivnju kod osoba koje ne mogu postići to što se proklamira. Krivnja, nadalje, još više pojačava osjećaj slabosti, neadekvatnosti, razočaranosti u same sebe.
Geštalt psihoterapija se temelji na integraciji svih naših dijelova, prihvaćanju da smo nekad 'slabi', nekad 'jaki', razvijanju suosjećajnog odnosa prema sebi i drugima. Osvještavajući i prihvaćajući da smo sami nekad, primjerice, 'slabi', otvaramo i prostor prihvaćanju 'slabosti' kod drugih oko sebe. Zdravi kontakt sa sobom, omogućava nam i zdravi kontakt s ljudima oko sebe, zdravi kontakt sa svijetom u kojem živimo.

Ivana Kovačević, dipl. Geštalt terapeut

Fotografija: Ivana Kovačević

25/01/2023

SNOVI - GEŠTALT PERSPEKTIVA

Snovi oduvijek ljudima predstavljaju nešto fascinantno i mistično.
Freud je snove nazivao „kraljevskom kapijom u nesvjesno“, smatrao je da snovi imaju moć da liječe, ublaže patnju. Za Freuda snovi predstavljaju „neurotični simptom“, transcedentalna poruka koja dolazi odozdo, iz nesvjesnog dijela. Za Junga snovi otkrivaju kolektivno nesvjesno.
Za Perlsa, utemeljitelja Geštalt terapije, su snovi "kraljevski put ka integraciji". Geštalt gleda na snove kao na projekcije nekih aspekata samog sanjara. Svaki element u snu predstavlja dio ličnosti, a zadatak terapeuta je spojiti, reintegrirati, te dijelove.
Rad na snovima je i za mene, kao terapeuta, fascinantan, kao i za klijente. Često dolazimo do značajnih uvida, radeći na snu. Perls kaže da se cijeli terapijski proces s klijentom može temeljiti na radu na jednom snu. Toliko nam zapravo snovi govore o nama.

Fotografija: Ivana Kovačević

24/01/2023

Ljudi, svatko sa svojoj pričom. Jesmo li sami ili usamljeni, osjećamo li povezanost s drugima, koliko vjerujemo drugima? Koja je naša percepcija svijeta, ljudi i samih sebe? Koja su naša iskustva koja su obojala našu percepciju?

Fotografija: Ivana Kovačević

23/01/2023

Anksioznost

Iskustvo života koji živimo je čudesno. Nastali smo u majčinom tijelu i, do čina rođenja, to je bio svijet koji smo poznavali. Već tada smo se susretali s različitim majčinim emocijama i stanjima koja su nas preplavljivala. Ona su uključivala i tjeskobu koju je naša majka osjećala, više ili manje, dok smo rasli i razvijali se u njezinom trbuhu.
Rođenjem smo napustili 'sigurno' mjesto majčine utrobe i suočili se s 'novim' svijetom u kojem bivamo do svoje smrti. Riječi 'sigurno' i 'novim' su pod navodnicima jer često ni majčina utroba nije najsigurnije mjesto za dijete, a time ni 'novi' svijet nije novo mjesto za dijete jer i, svijet u utrobi majke, kao i svijet u kojem smo rođeni nisu posve različiti.
Tijekom života, odrastajući, suočavamo se s egzistencijalnim pitanjima, poput smisla života, smisla boli i patnje, pitanja vlastitog bitka, pitanja smrti i onoga što slijedi ili ne slijedi nakon nje.
Pojam egzistencijalne tjeskobe poznat je odavno, a donijeli su ga filozofi egzistencijalizma, poput Kierkegaarda.
On smatra kako tjeskobu donosi čovjekova sloboda izbora jer čovjek nikada ne može biti siguran u ishod svojih odluka.
Svijet u kojem živimo je svijet polariteta i svega onoga što se između njih nalazi. Tako možemo reći da je svijet sigurno mjesto, kao i da je nesigurno mjesto. Neizvjesnost ljudske egzistencije, kao i strah od smrti, stvara egzistencijalni strah koji pripada svakome od nas. Tu smo, ovdje i sada, tražimo svoj smisao postojanja, pitamo se zašto smo tu, što bismo trebali sa svojim životom, kako da se nosimo s boli i patnjom koje su sastavnice života, kao i sreća i mir.
Promijeniti postavke svijeta u kojem živimo ne možemo. Ono što možemo je prihvatiti dualnost sebe i svijeta. Prihvaćanje ne znači odustajanje. Upravo suprotno, prihvaćanje otvara mogućnosti preuzimanja odgovornosti za svoj život, koja je opet nužna za promjenu.
Kroz rad s klijentima, a i kroz vlastitu introspektivu, svjesna sam da nema apsolutne sigurnosti za koju bismo se mogli uhvatiti da umirimo egzistencijalnu tjeskobu.
Možemo, kroz psihoterapiju, pronaći svoje snage, povećati svoje kapacitete nošenja sa životim nesigurnostima i padovima, izgraditi sustav samopodrške, kao i sustav podrške u polju.
Važno je sjetiti se, uvijek iznova, da smo društvena bića. Trebamo jedni druge kako bismo se uopće mogli vidjeti, drugi su naše ogledalo koje nam pomaže da učimo i rastemo. Također, važan, ako ne i najvažniji, faktor koji nam može pomoći kod anksioznosti jest da nismo sami. Kada nemamo kapacitet za suočavanje sa životnim teškoćama, sa anksioznošću, depresijom i ostalim teškim stanjima, nismo sami. U svemu ovome smo zajedno. Koliko god bili međusobno različiti i imali različita životna iskustva, toliko smo si zapravo i slični, kao što su slični i naši životni putevi.

Ivana Kovačević, dipl. Geštalt terapeut